Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
7–13 ʻOkatopa: “Vakai, ʻOku Kakato ʻa ʻEku Fiefiá.” 3 Nīfai 17–19


“7–13 ʻOkatopa: ʻVakai, ʻOku Kakato ʻa ʻEku Fiefiá.’ 3 Nīfai 17–19,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2023)

“7–13 ʻOkatopa. 3 Nīfai 17–19,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2023)

ʻĪmisi
Ko e hā ʻa Sīsū ki he Kau Nīfaí

Naʻe Malama Kiate Kinautolu ʻa e Maama ʻo Hono Fofongá, tā fakatātaaʻi ʻe Gary L. Kapp

7–13 ʻOkatopa: “Vakai, ʻOku Kakato ʻa ʻEku Fiefiá”

3 Nīfai 17–19

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻahó ke ngāue fakaetauhi ʻi he fonua ko Mahú, ʻo akoʻi ʻEne ongoongoleleí, tuku ke vakai mo ala ʻa e kakaí ki he ngaahi matakafo ʻi Hono sino toetuʻú, mo fakamoʻoni ko Ia ʻa e Fakamoʻui naʻe talaʻofa maí. Kuo taimi ʻeni ke mavahe. Naʻá Ne folofola, “Kuo hokosia hoku taimí” (3 Nīfai 17:1). Naʻe ʻamanaki ke liuaki ki Heʻene Tamaí, pea naʻá Ne ʻafioʻi naʻe fiemaʻu ʻe he kakaí ha taimi ke fakakaukau ai ki he meʻa naʻá Ne akoʻí. Ko ia, ʻi he hili ʻEne palōmesi ke foki mai ʻi he ʻaho hokó, naʻá Ne tuku atu ʻa e kakaí [ke nau foki] ki honau ngaahi ʻapí. Ka naʻe ʻikai ʻalu ha taha. Naʻe ʻikai ke nau lea ʻaki ʻa e meʻa ʻi honau lotó, ka naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū: naʻa nau ʻamanaki te Ne “nofo ʻo kiʻi fuofuoloa ange mo kinautolu” (3 Nīfai 17:5). Naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ke Ne fai, ka ʻoku mahuʻinga maʻu pē kiate Ia ʻa hono fakahaaʻi ʻo e manavaʻofa ki he fānau ʻa e ʻOtuá. Ko ia naʻe nofo ʻa Sīsū ʻo kiʻi fuofuoloa ange. Ko e meʻa naʻe hokó, mahalo ko e sīpinga fakamāfana taha ia ʻo e ngāue fakaetauhí ʻoku lekooti ʻi he folofolá. Naʻe pehē pē ʻe kinautolu naʻe ʻi aí naʻe ʻikai lava ke fakamatalaʻi (vakai, 3 Nīfai 17:16–17). Naʻe aofangatuku ʻe Sīsū tonu ʻa e taumalingi fakalaumālie naʻe hoko fakafokifaá ʻaki ʻa e lea mahino mo mahuʻinga ko ení: “Ko ʻeni vakai, ʻoku kakato ʻa ʻeku fiefiá” (3 Nīfai 17:20).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

3 Nīfai 17; 18:24–25, 30–32

Ko e Fakamoʻuí ʻa ʻeku sīpinga haohaoa ʻo e ngāue fakaetauhí.

Naʻe ʻi ai ha kakai ʻe toko 2,500 nai ʻi he taimi naʻe hā mai ai ʻa e Fakamoʻuí, ka naʻá Ne maʻu ha founga ke tokoniʻi takitaha ai kinautolu. Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e founga ʻo ʻEne ngāue ʻi he 3 Nīfai 17; 18:24–25, 28–32? Ko e hā ha ngaahi fiemaʻu naʻá Ne ngāue ki ai? Ko e hā e ngaahi ʻulungaanga naʻe ola lelei ai ʻEne ngāue fakaetauhí? Te ke ala fakakaukau foki ki he founga ʻo ʻEne ngāue fakaetauhi kiate koé. Te ke lava fēfe nai ʻo muimui Heʻene sīpingá? (Vakai foki, 3 Nīfai 18:24–25 mo e 28–32.)

Vakai foki, “ʻOku Manavaʻofa ʻa Sīsū Kalaisi pea Fakamoʻui e Kakaí” (vitiō), Gospel Library.

3 Nīfai 17:13–22; 18:15–25; 19:6–9, 15–36

Naʻe akoʻi au ʻe he Fakamoʻuí ʻi he founga ʻo e lotú.

Fakakaukauloto pe ‘e fēfē haʻo fanongo ʻoku lotua koe ʻe he Fakamoʻuí. ʻE faitokonia fēfē nai ʻe ha aʻusia pehē ʻa e founga hoʻo lotú? Fakalaulauloto ki heni ʻi hoʻomou ako ʻa e 3 Nīfai 17:13–22; 18:15–25; mo e 19:6–9, 15–36. Ko e hā ʻokú ke ako mei he sīpinga mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisi fekauʻaki mo e lotú? Fakakaukau ke kumi ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e founga, taimi, feituʻu, mo e ʻuhinga ke lotu aí. Ko e hā mo ha ngaahi toe fakakaukau ʻokú ke maʻu mei he ngaahi veesi ko ʻení?

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5.

3 Nīfai 18:1–12

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí
ʻE lava ke fakafonu ʻaki au e Laumālié ʻi heʻeku maʻu ʻa e sākalamēnití.

ʻI he taimi ʻoku lahi ai haʻatau toutou fai ha meʻa, ʻe lava ke hoko ia ʻo angamaheni ʻaki. ʻOku tau faʻa iku ʻo fai ia ʻo ʻikai toe fakakaukauʻi. Te ke lava fēfē nai ʻo taʻofi ia mei haʻane hoko ʻi he ouau fakauike ʻo e sākalamēnití? ʻI hoʻo lau ʻa e 3 Nīfai 18:1–12, fakakaukau ki ha founga ʻe lava ke “fakafonu” fakalaumālie ai koe ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke maʻu ai e sākalamēnití (vakai foki, 3 Nīfai 20:1–9). Fakatatau ki he veesi 5–7, 11,, ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ke fai “maʻu pē”? Te ke ala fakalaulauloto ki he ʻuhinga naʻe ʻomi ai ʻe Sīsū kiate kitautolu ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití—pea ʻoku fakahoko nai ʻe he sākalamēnití ʻa ʻEne ngaahi taumuʻá ʻi hoʻo moʻuí. Ko e hā ʻoku toputapu ai ʻa e sākalamēnití kiate koé?

ʻI he pōpoaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi “Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Iá” (Liahona, Fēpueli 2018, 4–6), naʻá ne ʻomi ai ha “ngaahi fokotuʻu ʻe tolu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa te ke lava ʻo manatuʻi ʻi he uike takitaha ʻi hoʻo maʻu ʻa e ongo fakaʻilonga toputapu ʻo e sākalamēnití.” Ko e hā ʻoku mahuʻinga taha kiate koe fekauʻaki mo ʻene ngaahi fokotuʻú? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakaleleiʻi ai hoʻo moihū ʻi he lolotonga e sākalamēnití pea ʻi he uiké kakato?

Ko e hā ha toe meʻa te ke toe lava ʻo fai ke mahuʻingamālie lahi ange ai hoʻo moihuú? Te ke lava ʻo fehuʻi loto pē ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: “ʻOku tākiekina fēfē nai ʻe he feilaulau ʻa e Fakamoʻuí ʻeku moʻui fakaʻahó?” “Ko e hā ha meʻa ʻoku ou fakahoko lelei ʻi heʻeku hoko ko ʻEne ākongá, pea ko e hā te u lava ʻo fakaleleiʻí?”

Vakai foki, Mātiu 26:26–28; Jeffrey R. Holland, “Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2019, 44–46; “As Now We Take the Sacrement,” Hymns, fika 169; “ʻOku Fakafeʻiloaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Sākalamēnití” (vitiō), Gospel Library; Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Sākalamēnití,” Gospel Library.

Tuku ha taimi ke fakalaulauloto ai. Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku hoko hono ako e folofolá ke fakatahaʻi ai ʻa e laukongá, lotú, mo e fakalaulaulotó. ʻI he taimi ʻokú ke fakaʻatā ai ha taimi fakalongolongo ke fakakaukau mo fakataufolofola ki he ʻOtuá fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke akó, te ke lava ai ʻo fakatupulaki ʻa e mālohi ʻo ʻEne folofolá ʻi hoʻo moʻuí.

3 Nīfai 18:22–25

Te u lava ʻo “hiki hake” ʻa e maama ʻa Kalaisí.

Tau pehē naʻe ʻi ai hao kaungāmeʻa naʻe ʻikai haʻane ʻilo kia Sīsū Kalaisi tukukehe pē ʻene ʻilo ko ha taha koe ʻo Hono kau muimuí. Ko e hā ʻe aofangatuku ʻaki ʻe hoʻo kaungāmeʻá fekauʻaki mo Iá, ʻo makatuʻunga ʻi hoʻo ngaahi tōʻongá? Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke “hiki hake hoʻomou māmá ke ulo atu ki he māmaní”? (3 Nīfai 18:24). Ko e hā ha ngaahi fakaafe kehe naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 18:22–25 ʻe tokoni ke ke hiki hake ʻa e maama ko iá?

Vakai foki, Bonnie H. Cordon, “Koeʻuhí Ke Nau Mamata,” Liahona, Mē 2020, 78–80.

3 Nīfai 18:36–37; 19:6–22

ʻOku kumi ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakakaukau ki hoʻo ngaahi lotu kimui ní Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe hoʻo ngaahi lotú fekauʻaki mo hoʻo ngaahi holi taupotu tahá? Hili hono fakaʻaongaʻii ʻo e ʻahó ʻi he ʻao ʻo e Fakamoʻuí, [naʻe] “lotua ʻe [he kakaí] “ʻa e meʻa naʻa nau holi lahi taha ki aí”—ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (3 Nīfai 19:9). Ko e hā ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Mā‘oniʻoní? ʻI hoʻo lau e ngaahi potufolofola ko ʻení, fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi holi pē ʻaʻau ki he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke lava fēfē ʻo kumi fakamātoato ki he takaua ko iá?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona ʻo e māhina ní mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

3 Nīfai 17:7, 20–25

ʻOku ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.

  • Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakatātā hangē ko ia ʻi he lēsoni ko ʻení pe foʻi vitiō “ʻOku Lotu ʻa Sīsū Kalaisi pea Tauhi ʻa e Kau ʻĀngeló ki he Fānaú” (Gospel Library) ke tokoni ke sioloto hoʻo fānaú ki he talanoa ʻi he 3 Nīfai 17. Fakakaukau ke lau ha ngaahi kupuʻi lea pe ngaahi veesi mei he 3 Nīfai 17 ʻoku nau fakamamafaʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki he kakaí (hangē ko e veesi 7 mo e 20–25). ʻE lava leva ke tā ʻe hoʻo fānaú ha fakatātā ʻo kinautolu mo Sīsū. ʻI heʻenau fakahoko iá, tokoniʻi ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga kuo fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻEne ʻofa kiate kinautolú.

ʻĪmisi
Ko e tāpuakiʻi ʻe Sīsū ʻa e fānaú

Vakai Ki Hoʻomou Fānau Īkí, tā fakatātaaʻi ʻe Gary L. Kapp

3 Nīfai 18:1–12

ʻOku ou lava ʻo fakakaukau kia Sīsū ʻi heʻeku maʻu ʻa e sākalamēnití.

  • Mahalo te ke lava ʻo fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau talaatu ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he lolotonga ʻo e sākalamēnití. ʻE lava leva ke mou lau ʻa e 3 Nīfai 18:1–12 pea kole ki hoʻo fānaú ke hiki honau nimá ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki ha meʻa ʻoku faitatau mo e meʻa ʻoku tau fai he ʻaho ní. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Kalaisi ke tau “manatuʻi” pe fakakaukau ki ai ʻi he lolotonga ʻo e sākalamēnití? (vakai, 3 Nīfai 18:7, 11).

3 Nīfai 18:15–24; 19:6–9, 15–36

Naʻe akoʻi au ʻe Sīsū ki he founga ʻo e lotú.

  • Ko hano hivaʻi fakataha ʻo ha foʻi hiva fekauʻaki mo e lotú, hangē ko e “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻi” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, (6), ko ha founga lelei ia ke tokoniʻi ai hoʻo fānaú ke nau fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku tau lotu aí. Te ke lava leva mo hoʻo fānaú ʻo lau ʻa e 3 Nīfai 18:18–21 mo talanoa ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū fekauʻaki mo e lotú. ʻE ala tokoni hono fakaafeʻi hoʻo fānaú ke tala atu ʻa e ongo ʻoku nau maʻu ʻi he taimi ʻoku nau lotu aí, ke nau vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he lotú.

  • ʻE ala fakafiefia ki he fānaú ke nau ō ʻo kumi ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ʻo e lotú. Te ke lava ʻo hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi ha ngaahi laʻipepa pea fufuuʻi kinautolu: 3 Nīfai 18:15; 3 Nīfai 18:20; 3 Nīfai 18:21; 3 Nīfai 19:9; mo e 3 Nīfai 19:23. Pea ʻe lava leva ke kumi ʻe hoʻo fānaú ʻa e ngaahi laʻipepá ʻo lau ʻa e ngaahi vēsí, ʻo kumi e ngaahi meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi pe ko ʻEne kau ākongá fekauʻaki mo e lotú.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

ʻĪmisi
ko e takatakai ʻe he kau ʻāngeló ʻa Sīsū mo e fānau Nīfaí

Naʻe Ngāue Fakaetauhi Mai ʻa e Kau ʻĀngeló Kiate Kinautolu, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane.

Paaki