Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
16–22 Tīsema: “Haʻu kia Kalaisi, pea Hoko ʻo Haohaoa ʻiate Ia.” Molonai 10


“16–22 Tīsema: ʻHaʻu kia Kalaisi, pea Hoko ʻo Haohaoa ʻiate Ia.’ Molonai 10,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2023)

“16–22 Tīsema. Molonai 10,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2023)

ʻĪmisi
Ko e hā ʻa Sīsū ki he Kau Nīfaí

Koeʻuhí Ke Mou ʻIlo, tā fakatātaaʻi ʻe Gary L. Kapp

16–22 Tīsema: “Haʻu kia Kalaisi, pea Hoko ʻo Haohaoa ʻiate Ia”

Molonai 10

ʻOku kamata ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ha talaʻofa ʻa Nīfai ke fakahaaʻi mai kiate kitautolu “ʻoku ʻi he kakai kotoa pē kuo fili ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá, koeʻuhi ko ʻenau tuí” (1 Nīfai 1:20). ʻOku fakaʻosi ʻaki ʻa e tohí ha fakaafe ʻoku ʻalu fakataha mo ia meia Molonai: “Manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí” (Molonai 10:2–3). Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kuó ke mamata ai ʻi he Tohi ʻa Molomoná? Mahalo te ke fakakaukau ki he founga ʻaloʻofa naʻe tataki ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi he maomaonganoá pea ʻi he ngaahi vai lahí, ʻa e ʻaloʻofa ongongofua naʻá Ne fakahā kia ʻĪnosi ʻi he holi-tuʻu hono laumālié ke maʻu ha fakamolemolé, pe ko e ʻaloʻofa naʻá Ne fakahā kia ʻAlamā, ko ha fili fakamamahi ʻo e Siasí ʻa ia naʻá ne hoko ko ha taha ʻo hono kau taukapo loto-toʻá. Pe ʻe tuku hoʻo fakakaukaú ki he ʻaloʻofa kuo fakahā ʻe he Fakamoʻui kuo toetuʻú ki he kakaí ʻi Heʻene fakamoʻui honau kakai mahakí mo tāpuakiʻi ʻenau fānau īkí. Mahalo ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko hono fakamanatu atu ʻe he ngaahi meʻa kotoa ko ʻení “hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí” kiate koé, he naʻe tohi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke fakaafeʻi kitautolu takitaha ke maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá—ko ha fakaafe ʻoku fakahaaʻi mahinongofua ʻi he ngaahi lea fakamāvae ʻa Molonaí, “Haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia” (Molonai 10:32).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi he Lotú mo ʻApí

Molonai 10:3–7

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí
Te u lava ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kuo liliu ʻe he talaʻofa ʻi he Molonai 10:3–7 ha moʻui ʻe laumiliona ʻo e kakai ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e hā ha founga kuó ne liliu ai hoʻo moʻuí? ʻI hoʻo lau ʻa e Molonai 10:3–7, fakakaukau ke ke toe tokanga ange ki hono lau iá ʻo laka hake ʻi hoʻo faʻa lau ia ʻi he kuohilí. Te ke lava ʻo vakaiʻi ʻa e kupuʻi lea takitaha, pea fehuʻiloto ha ngaahi fehuʻi hangē ko ení: Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻo ʻení? ʻE founga fēfē haʻaku fakahoko eni ke toe lelei angé? Ko e hā ha aʻusia kuó u maʻu ʻi he meʻá ni?

ʻI hoʻo fakalaulauloto ki hoʻo fekumi fakataautaha ki he moʻoni fakalaumālié, ʻe ala tokoni ke ke ako e founga kuo ʻilo ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Mataiasi Heleti ʻene aʻusia ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa foʻou ʻo e Siasí (vakai, “Fekumi ki he ʻIló ʻi he Laumālié,” Liahona, Mē 2019, 31–33). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita F. ʻĒveni ʻene aʻusia ʻi heʻene hoko ko ha taha naʻe tupu hake ʻi he Siasí ka naʻe kei ʻi ai pē haʻane ngaahi fehuʻi (vakai, “Ko e Moʻoni ʻo e Meʻa Kotoa Pē,” Liahona, Nōvema 2017, 68–70). Fakakaukau ke ke lau ha pōpoaki ʻe taha pe fakatouʻosi ʻo e ongo pōpoaki ko ʻení pea hiki ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke ako mei heʻena ngaahi fekumi ki he moʻoní ʻoku tokoni atu ki hoʻo fekumí.

Te ke lava foki ʻo vakaiʻi ʻa e meʻa kuo akoʻi ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo e moʻoní ʻaki hano lau ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Moʻoní” (Gospel Library). Ko e fē nai ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku ngali fakatupu fakakaukau kiate koé? Mahalo te ke lava ʻo fili ha potufolofola ʻe taha ke vahevahe mo ha tokotaha kehe ʻoku fekumi foki ki he moʻoní ʻaki ʻa e Laumālié.

Vakai foki, Henry B. Eyring, “Ko e Tui ke Kole pea Ngāué,” Liahona, Nōvema 2021, 74–76; “ʻOku Taki ʻa e Laumālié,” Ngaahi Himí, fika 73; Gospel Topics, “Seeking Truth and Avoiding Deception,” Gospel Library.

Lekooti ʻa e ngaahi ongó. ʻOku ʻuhinga ʻa e ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki hono fakatou ʻiloʻi mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. ʻOku lahi ange ʻa e faingamālie ke ke ngāueʻi ʻa e meʻa ʻokú ke akó ʻo kapau te ke hiki ia. Kapau ʻokú ke faiako, fakaafeʻi ʻa e kakai ʻokú ke akoʻí ke nau lekooti ʻenau ngaahi ongo fakalaumālié.

Molonai 10:8–25

Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate au ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie.

ʻOku lahi ha ngaahi founga ʻe ala lava ai ʻe ha taha ʻo “fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi meʻa-foaki ʻa e ʻOtuá” (Molonai 10:8). ‘Oku fakaʻikaiʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻafoaki peheni. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻenau ngaahi meʻafoakí ʻaki haʻanau liʻaki pe ʻikai fakatupulaki kinautolu. ʻI hoʻo lau ʻa e Molonai 10:8–25, fekumi ki ha ngaahi moʻoni ʻe tokoni atu ke ke ʻiloʻi hoʻo ngaahi meʻafoaki fakalaumālié pea fakaʻaongaʻi kinautolu ke tāpuekina ʻaki ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie? Ko hai ʻoku foaki ki aí? Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku foaki mai aí? Te tau maʻu fēfē nai kinautolu? Te ke lava nai ʻo fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻoku lisi ʻi he Molonai 10:9–16?

Molonai 10:30–33

Te u lava ʻo haohaoa tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku kau ʻi he faleʻi ʻa Molonai ke “haʻu kia Kalaisí” ha meʻa lahi ange ʻi he ako mo e fakakaukau pē kiate Iá. Ka ko ha fakaafe ʻeni ke haʻu kia Kalaisi ʻi he founga kakato taha ʻe ala lavá—ke hoko ʻo hangē pē ko Iá. ʻI hoʻo lau ʻa e Molonai 10:30–33, fakatokangaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e haʻu kia Kalaisí, founga ʻoku malava aí, pea mo e ngaahi ola ʻo hono fai iá.

Toe vakai ki hoʻo ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní, pea fakalaulauloto ki he meʻa kuó ke ongoʻi mo ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke ke haʻu kia Kalaisí? Kuó ne tokoniʻi fēfē nai koe ke ke falala kakato ange ki Heʻene ʻaloʻofá? Kuó ne tokoniʻi fēfē nai koe ke “‘ikai fakaʻikaiʻi” ʻa e mālohi ‘o e Fakamoʻuí? Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo ha taha ʻoku fiemaʻu ke fanongo ki ai, kau ai ha niʻihi ʻokú ke ʻofa ai mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi hono pōpoakí.

Vakai foki, “ʻOku Fakaafeʻi ʻe Molonai ʻa e Tokotaha Kotoa ke Haʻu kia Kalaisi” (vitiō), Gospel Library.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona ʻo e māhina ní mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Molonai 10:3–4

Te u lava ʻo ʻiloʻi ʻiate au pē ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

  • Te ke tokoniʻi fēfē nai hoʻo fānaú ke nau tali ʻa e fakaafe ʻa Molonai ke kole ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Fakakaukau ke ʻoange ha fanga kiʻi laʻipepa ʻoku tohi ai ʻa e ngaahi foʻi lea ko e Lau, Manatuʻi, Fakalaulauloto, mo e Kole. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau kumi ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi he Molonai 10:3–4. Ko e hā ʻoku totonu ke tau lau, manatuʻi, fakalaulauloto, mo kole ke maʻu pe fakamālohia ʻetau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná? ʻE lava foki ke kumi ʻe he fānaú ha ngaahi meʻa ʻoku faitatau ʻi he ngaahi veesi ko ʻení pea mo e foʻi hiva “Fekumi, Fifili pea mo Lotu” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 66).

  • ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe hoʻo fānaú ʻa e fakatātā ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko ʻení ke talanoa fekauʻaki mo hono tanu ʻe Molonai ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá (vakai foki, “Vahe 54: Ko e Talaʻofa ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 156). ʻE lava ke fiefia ʻa e fānau iiki angé ke nau ʻai ke pehē ko Molonai kinautolu ʻoku nau tohi ʻi he ʻū lauʻi peletí pea tanu ia. Mou fevahevheʻaki hoʻomou ngaahi fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

Molonai 10:8–19

ʻOku ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kiate au.

  • Ke akoʻi ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, te ke lava ʻo tohiʻi ʻa e mataʻifika 9 ki he 16 ʻi ha fanga kiʻi laʻipepa kehekehe pea kofukofuʻi ʻa e laʻipepa takitaha ʻo hangē ha meʻaʻofá. ʻE lava ke taufetongi hoʻo fānaú ʻi hono fakaava ʻo e ʻū meʻaʻofá, lau ʻa e ngaahi veesi mei he Molonai 10:9–16 ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi mataʻifiká, pea ʻai ke ʻiloʻi ʻa e meʻafoaki fakalaumālie takitaha. Te ke lava ʻo talanoa fekauʻaki mo e founga ʻoku finangalo ai ʻa e Tamai Hēvaní ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻafoaki ko ʻení ke tāpuekina ʻEne fānaú. Te ke lava foki ʻo tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki kuo foaki ange ʻe he Tamai Hēvaní maʻanautolú.

Molonai 10:32–33

ʻOku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke u haʻu kiate Ia.

  • ʻOku ʻiloʻi nai ʻe hoʻo fānaú ʻa e ʻuhinga ʻo e “haʻu kia Kalaisí”? Mahalo te ke lava ʻo lau ʻa e Molonai 10:32 pea fakaafeʻi kinautolu ke mou toe lau fakataha ʻa e kupuʻi leá. Te nau lava leva ʻo kuikui honau matá lolotonga hoʻo tuku ha fakatātā ʻo Sīsū ʻi ha feituʻu pē ʻi he lokí. Hili iá pea tuku ke nau ʻāʻā hake, kumi ʻa e fakatātaá, fakatahataha takatakai mai ki ai, pea talanoa ki ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo haʻu kia Kalaisi. Mahalo ʻe tokoni ke hiki ʻa e fehuʻí ʻOku ʻuhinga ki he hā ke haʻu kia Kalaisí? Tokoni ke nau fekumi ʻi he Molonai 10:32–33 ke maʻu ha ngaahi tali (vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:3–4). Ngāue fakataha ke lisi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa Kalaisi ke tau faí pea mo e meʻa ʻokú Ne talaʻofa ke fai maʻatautolú.

  • Mahalo ʻe fiefia hoʻo fānaú ke nau faʻu mo teuteuʻi ha fanga foʻi pine hangē ha foʻi hātí ʻa ia ʻoku tohi ai “ʻOku ou ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hoku iví, ʻatamaí, mo e mālohi kotoa” (vakai, Molonai 10:32). ʻI heʻenau fai iá, talanoa mo kinautolu fekauʻaki mo e founga ʻoku tau fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá ʻoku tau ʻofa ʻiate Iá.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

ʻĪmisi
ko hono tanu ʻe Molonai ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá

Kimuʻa pea tanu ʻe Molonai ʻa e ʻū lekōtí, naʻá ne fakaafeʻi kitautolu ke tau “manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí” (Molonai 10:3).