Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
17–23 Fepuari. 2 Nifae 11–25: “Ua Matou Olioli ia Keriso”


“17–23 Fepuari. 2 Nifae 11–25: “Ua Matou Olioli ia Keriso,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“17–23 Fepuari. 2 Nifae 11–25,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
O Isaia o loo tusitusi i luga o le tusi taai

17–23 Fepuari

2 Nifae 11–25

“Ua Matou Olioli ia Keriso”

Na aoao mai e Nifae e faapea o upu a Isaia “e manino ia te i latou uma o e ua tumu i le agaga o valoaga” (2 Nifae 25:4). A o e faitauina, saili le agaga o valoaga e ala i le sauniaina o oe lava faaleagaga, faalogologo i le Agaga, ma tusifaamaumau ou lagona uunai.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

O le vanetusi i luga o papatusi uamea e le faigofie, ma sa utiuti le avanoa i luga o papatusi laiti a Nifae. O le mea lea aisea o le a faia ai e Nifae se taumafaiga gapatia tele o le kopi mai o se vaega tele o tusitusiga a Isaia i ana talafaamaumau? Sa ia faia “ina ia mafai e soo se tasi … e vaai i nei upu ona ea i luga o latou loto ma olioli” (2 Nifae 11:8). I se isi itu, o le valaaulia e faitau tusitusiga a Isaia o se valaaulia ia olioli. E mafai ona e maua le fiafia, e pei o Nifae, i valoaga a Isaia e uiga i le faapotopotoina o Isaraelu, o le afio mai o le Mesia, ma le filemu i le meleniuma na folafola mai i e amiotonu. E mafai ona e olioli e oo lava i se aso o “faalavelave, ma e pogisa,” ua e “vaai i se malamalama tele” (2 Nifae 18:22; 19:2). E mafai ona e olioli e mafai ona e “utu vai ma le olioli mai vaipuna o le olataga” (2 Nifae 22:3). I se isi faaupuga, e mafai ona e “olioli ia Keriso” (2 Nifae 25:26).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

2 Nifae 11–25

E mafai faapefea ona ou malamalama atili i aoaoga a Isaia?

Sa faailoa aloaia e Nifae e faapea e mo nisi, “o upu a Isaia e le manino” (2 Nifae 25:4). E mafai ona moni a’ia’i lenei mea mo i latou o e le masani i le aganuu a tagata Iutaia anamua ma uiga faalenatura e pei ona sa i ai Nifae (tagai 2 Nifae 25:6) Ae sa tuuina mai foi e Nifae se fautuaga e fesoasoani ai ia i tatou ia iloa le uiga o tusitusiga a Isaia.

“Faatatau ana upu ia” te oe lava (2 Nifae 11:2).O le tele o aoaoga a Isaia e tele faauigaga ma faaaogaaga. Mo se faataitaiga, o ana tusitusiga e uiga i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu e ono musuia ai oe e te mafaufau e uiga i lou manao ia toe “faapotopoto” i le Faaola.

Saili ina ia “tumu i le agaga o valoaga” (2 Nifae 25:4).O le ala sili e malamalama ai i valoaga a Isaia o le sailia lea o musumusuga mai le Agaga. Tatalo mo le taitaiga faaleagaga. Atonu e te le malamalama i mea uma i le taimi e tasi, ae e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe e aoao mea e te manaomia ona iloa mo lou olaga i le taimi nei.

Atonu foi e mafai ona e iloa e aoga le faasino i fesoasoaniga mo suesuega i tusitusiga paia, e aofia ai vaefaamatalaga, faaulutala o mataupu, Taiala i Tusitusiga Paia, ma isi mea faapena.

2 Nifae 11:2–8; 25:19–29

“O le ala sa’o o le talitonu lea ia Keriso.”

Na folasia mai e Nifae ma toe faaiu lona ta’ua o Isaia e ala i le faaleoina mai o lana molimau ia Iesu Keriso l(tagai 2 Nifae 11:2–8; 25:19–29) O le a se mea ua faagaeetia ai oe e uiga i lana molimau? A o e suesue i lenei vaiaso, mafaufau e uiga i le manao o Nifae e “faatauanau [lana] fanau … ia talitonu ia Keriso, ma ia faalelei ma le Atua” (2 Nifae 25:23), ma matau ia fuaitau o loo faatauanau ai oe e talitonu ma mulimuli ia Iesu Keriso.

E mafai ona fesoasoani le manatua faapea o le tele o aoaoga a Isaia e uiga i le Faaola o loo aumaia e ala i faatusa. Mo se faataitaiga, e mafai ona e vaai i le Faaola i faatusa e pei o le alii o se tovine (tagai 2 Nifae 15:1–7), o se maa (tagai 2 Nifae 18:14), ma se malamalama (tagai 2 Nifae 19:2). O a isi faatusa o Iesu Keriso ua e mauaina i nei mataupu? O a ni mea o loo aoao mai e nei faatusa e uiga ia te ia?

2 Nifae 12–13

O le a faalotomaualaloina e faamaualuluga ma faalelalolagi.

Na muai vaai Nifae o le pogai o le pauu o lona nuu ona o le faamaualuluga (tagai 1 Nifae 12:19). O le mea lea e le o se mea e ofo ai le faasoa mai e Nifae i lona nuu o lapataiga faifai pea a Isaia e faasaga i le faamaualuga. I le mataupu 12 ma le 13, vaavaai mo upu sa faaaoga e Isaia e faamatala ai le faamaualuga, e pei o le faamaualuga ma le faasausili. Ona mafai lea ona e taumafai e toe faaupu nei lapataiga i au lava upu, e faapei o oe o loo tusia se savali ia te oe lava e lapataia ai e uiga i le faamaualuga.

Tagai foi “Mataupu 18: Ia Faaeteete i le Faamaualuga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson [2014], 257–69).

2 Nifae 12:2–5; 21:9–12; 22; 24:1–3

I le Meleniuma, o le a olioli le nuu o le Atua i le filemu.

Atonu e aoga ia te oe le vaai faalemafaufau ia te oe lava i le tulaga o Nifae ma lona nuu. Manatu faapea sa e sola mai Ierusalema ae toeitiiti faatafunaina (tagai 2 Nifae 25:10), ma o lea la ua e avea nei o se vaega o le faataapeapeina o Isaraelu. Mata o le a se lagona i le faitau atu i aoaoga a Isaia e uiga i le faapotopotoina i le lumanai o Isaraelu ma se Meleniuma toafilemu? I le avea ai o Au Paia o Aso e Gata Ai, ua valaauina i tatou e fesoasoani e faapotopoto mai le nuu o le Atua i aso e gata ai e tapenapena ai mo le nofoaiga a Keriso i le meleniuma. A o e faitauina nei fuaiupu, mafaufau loloto pe o faapefea ona e fesoasoani e faataunuu ia valoaga o loo faamatala mai ai. O le a le mea ua musuia oe e fai e fesoasoani ai i le faapotopotoina o le nuu o le Atua?

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

2 Nifae 12:1–3

Afai ua e alu i le malumalu—”o le mauga o le fale o le Alii”—e mafai ona e faasoa atu i lou aiga pe ua faapefea ona fesoasoani ia te oe ia feagaiga o le malumalu e “savali i ala [o le Alii].” Afai e te lei alu i le malumalu, o le faitauina faatasi o nei fuaiupu e mafai ona musuia ai se talanoaga e uiga i le ala e mafai ona e saunia ai mo faamanuiaga o le malumalu.

2 Nifae 15:18–23

Pe mafai e lou aiga ona mafaufau i ni faataitaiga faaonaponei o manatu amioletonu o loo faamatala mai i nei fuaiupu? E mafai faapefea ona tatou aloese mai le faaseseina i manatu sese e uiga i le lelei ma le leaga?

2 Nifae 21

Afai e manaomia e lou aiga se fesoasoani e malamalama ai i lenei mataupu (lea e ogatusa ma le Isaia 11), e mafai ona e maua ni malamalamaaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:1–6, lea na tali ai e le Perofeta o Iosefa Samita ni nai fesili e uiga i le Isaia 11. O a mea ua tatou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai nei fuaiupu?

2 Nifae 21:9

O a ni nai mea patino e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai e faatumu le lalolagi i “le malamalama o le Alii”?

2 Nifae 25:23–26

E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o lou aiga ia “olioli ia Keriso”? Atonu e mafai ona e valaaulia i latou e tusi i ni fasi pepa mea e uiga i le Faaola e aumai ai ia i latou le olioli. Ona, mafai lea e se tasi ona faitauina se fasipepa i le taimi o afiafi faaleaiga po o se suesuega faaleaiga o tusitusiga paia i le lumanai. E mafai e tagata o le aiga ona faaopoopo fasipepa i le gasologa o le tausaga.

Mo nisi manatu mo le aoaoina o fanau, tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava ia

Tagai mo ni mamanu. I tusitusiga paia e mafai ona tatou maua ai mamanu o loo faaali mai ai ia te i tatou le ala e galue ai le Alii. Mo se faataitaiga, i le 2 Nifae 11–25, e mafai ona e maua ai mamanu o loo faaalia ai le ala o loo lapatai mai ai le Alii ma faamagalo.

Ata
Malumalu o Panama City Panama

Malumalu o Panama City Panama. “E faatuina le mauga o le fale o le Alii i le tumutumu o atu mauga, … ma o le a gasolo ane i ai atunuu uma” (2 Nifae 12:2).

Lolomi