Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
13–19 ʻEpeleli. Mōsaia 1–3: “Fonu ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá mo e Kakai fulipē”


13–19 ʻEpelelí Mōsaia 1–3: ‘Fonu ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá mo e Kakai Fulipē,’“ Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

13–19 ʻEpelelí. Mōsaia 1–3,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Ko e akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní hono kakaí

Minerva K. Teichert (1888–1976), King Benjamin’s Farewell Address, 1935, oil on masonite, 36 x 48 inches. Brigham Young University of Art

13–19 ʻEpeleli

Mōsaia 1–3

“Fonu ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá mo e Kakai Fulipē”

Naʻe ʻomai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ha ʻuhinga ʻe taha ki hono lekooti ʻetau ngaahi ongo fakalaumālié: “Ka ne ʻikai ia ʻe ʻikai lava ʻe heʻetau tamai, ko Līhaí, ʻo manatuʻi ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ke ako ʻaki ki heʻene fānaú; ka ne taʻeʻoua ʻa e ngaahi peletí ni” (Mōsaia 1:4).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he taimi ʻokú ke fanongo ai ki he foʻi lea tuʻí, mahalo te ke fakakaukau ki ha ngaahi kalauni, kāsolo, kau tamaioʻeiki, mo ha taloni. ʻI he Mōsaia 1–3, te ke lau ai fekauʻaki mo ha faʻahinga tuʻi kehe. Naʻe ʻikai moʻui fakafalala e Tuʻi ko Penisimaní ki he ngāue ʻa hono kakaí, ka naʻá ne “ngāue ʻaki [hono] nima pē ʻoʻoná” (Mōsaia 2:14). Naʻe ʻikai tauhi ia ʻe he niʻihi kehé ka naʻá ne tauhi hono kakaí “ʻaki ʻa e mālohi, ʻatamai, mo e ivi kotoa pē ʻa ia [na ʻe] tuku [kiate ia] ʻe he ʻEikí” (Mōsaia 2:11). Naʻe ʻikai fie maʻu ʻe he tuʻí hono kakaí ke nau hū kiate ia; ka, naʻá ne akoʻi kinautolu ke nau hū ki ha Tuʻi ʻoku maʻongoʻonga ange ʻiate ia, he naʻe mahino ki ai “ʻa e ʻEiki Māfimafi ʻa ia ʻokú ne pulé” (Mōsaia 3:5). ʻOku tataki kitautolu ʻe he ngaahi lea mo e sīpinga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki he Tuʻi Fakalangí, ʻa ia ko e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻo tatau mo e kau taki maʻongoʻonga kotoa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakamoʻoni ʻa e Tuʻi ko Penisimaní naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi “mei he langí” ʻo hāʻele “atu ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí, ʻo fakahoko ha ngaahi mana lalahi. … Pea vakai, te ne hāʻele mai ki hono kakai ʻoʻoná, koeʻuhi ke hoko ʻa e fakamoʻui ki he fānau ʻa e tangatá ʻi he tui ki hono huafá” (Mōsaia 3:5, 9).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Mōsaia 2:1–9

‘Oku fie maʻu ke fai ha teuteu kae lava ke maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻI he taimi naʻe pōpoaki ai e Tuʻi ko Penisimaní ʻoku fie tō folofola ki hono kakaí, naʻe ō mai ha fuʻu kakai tokolahi “naʻe ʻikai ai ke nau lau ʻa kinautolu” (Mōsaia 2:2). Ne nau omi koeʻuhí he naʻa nau houngaʻia mo ʻofa ʻi honau takí. Kae mahuʻinga angé, naʻa nau ō mai ke ako e folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsaia 2:1–9, kumi e meʻa naʻe fai ʻe he kakaí ke fakahaaʻi ʻenau mahuʻingaʻia ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e hā naʻe kole ange ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ke nau fai ke mateuteu ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá? (vakai, veesi 9). Te ke lava fēfē ke teuteuʻi lelei ange koe ke ke tali e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo ako fakafoʻituitui mo fakafāmilí, pea mo e lolotonga ʻo e ngaahi houalotu ʻa e Siasí?

Vakai foki, Mātiu 13:18–23; ʻAlamā 16:16–17.

Mōsaia 2:10–26

ʻI he taimi ʻoku ou tokoni ai ki he niʻihi kehé, ʻoku ou tauhi foki ai ki he ʻOtuá.

ʻOkú ke faingataʻaʻia nai ke maʻu ha taimi ke ngāue tokoni ai pe fakaʻamu ne ke maʻu ha fiefia lahi ange mei hoʻo ngāue tokoní? ʻOkú ke pehē ko e hā ne mei talaatu ʻe he Tuʻi ko Penisimaní kapau ne ke fehuʻi ange pe ko e hā naʻá ne ngāue ai ʻaki hono “iví, ʻatamaí, mo e mālohí” kotoa?? (Mōsaia 2:11). ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsaia 2:10–26, fakaʻilongaʻi e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní fekauʻaki mo e ngāue tauhí, pea fakalaulauloto pe ʻe founga fēfē haʻo fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi hoʻo moʻuí. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke ke ʻiloʻi, ʻi he taimi ʻokú ke tokoni ai ki he kakai kehé, ʻokú ke tokoni foki ai ki he ʻOtuá? (vakai, Mōsaia 2:17). Fakakaukau ki ha founga te ke lava ai ʻo tokoni ki ha taha ʻi he uiké ni.

Vakai foki, Mātiu 25:40.

ʻĪmisi
ko ha ongo fafine ʻokú na fāʻofua

ʻI he taimi ʻoku ou tokoni ai ki he niʻihi kehé, ʻoku ou tokoni foki ai ki he ʻOtuá.

Mōsaia 3:1–20

Te u lava ʻo ikunaʻi ʻa e tangata fakakakanó pea hoko ko ha taha māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakamoʻoni e Tuʻi ko Penisimaní, ʻo hangē ko e kau palōfita kotoa pē, kia Sīsū Kalaisi koeʻuhí ke lava hono kakaí ʻo “maʻu ʻe kinautolu ʻa e fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, pea fiefia ʻi he fiefia lahi ʻaupito” (Mōsaia 3:13). Naʻá ne toe akoʻi foki, naʻe ʻikai ngata pē hono fakamaʻa kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau maʻa, ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí, ka naʻá Ne toe foaki mai foki ʻa e mālohi ke tau siʻaki ʻa e “tangata fakakakanó,” kae hoko ko “ha tangata māʻoniʻoni” (Mōsaia 3:19; vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tangata fakakakanó,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā: “Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻokú ne fakatou ʻomi ʻa e mālohi ki he fakamaʻá mo e huhuʻí ʻa ia ʻoku tokoni ke tau ikunaʻi ai ʻa e angahalá, pea ko ha mālohi fakamaʻa mo fakamālohia ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau lelei ange ʻi ha toe taimi te tau fakafalala ai ki he ivi ʻo kitautolu peé. Ko e Fakalelei taʻengatá ʻoku fakataumuʻa ia ki he angahalá mo e māʻoniʻoni kotoa ʻoku ʻiate kitautolú” (“Clean Hands and a Pure Heart,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 82).

Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ke mou fakalaulauloto ki ai ʻi hoʻomou lau e fakamoʻoni ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki he Fakamoʻuí ʻi he Mōsaia 3:1–20:

  • Ko e hā ʻoku ou ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea mo Hono misioná?

  • Kuo tokoniʻi fēfē au ʻe Sīsū Kalaisi ke u ikunaʻi ʻa e angahalá? Kuo fēfē Haʻane tokoniʻi au ke liliu hoku angá pea hoko ʻo tatau ange mo ha taha māʻoniʻoni?

  • Ko e hā ʻoku ou ako mei he Mōsaia 3:19 fekauʻaki mo e hoko ko ha taha māʻoniʻoní?

Mōsaia 3:8

Ko e hā naʻe ui ai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa Sīsū “ko e Tamai ʻo e langí mo e māmaní”?

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo pehē: “Ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku toe ʻiloa kia kitautolu ko Sihová, naʻe hoko ko e meʻangāue ʻa e Tamai ko ʻElohimí, ʻi he ngāue ʻo e fakatupú. … Pea ʻi he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tupuʻangá, ʻoku faʻa ui ai pē ia ko e Tamai ʻo langi mo māmani  pea koeʻuhí ʻoku taʻengata ʻa ʻEne ngaahi fakatupú, ʻoku totonu ai pē hono ui Ia ko e Tamai Taʻengata ʻo e langí mo e māmaní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 418).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako ʻa e familí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu e Laumālié ke mou ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fiemaʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

Mōsaia 1:1–7

Naʻe faitāpuekina fēfē ʻe he ʻū lauʻi peleti palasá mo e ʻū lauʻi peleti ʻa Nīfaí e kakai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní? ʻOku tāpuekina fēfē nai ʻe he folofolá hotau fāmilí?

Mōsaia 2–3

ʻE lava ke fakafiefia ki homou fāmilí ke mou fokotuʻutuʻu e tūkunga ki he tō folofola ʻa e Tuʻi ko Penisimaní. ʻE lava ke mou langa ha kiʻi fale taua siʻisiʻi, pea tuku ke taufetongi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi hono lau e ngaahi lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní kae tuʻu ai. ʻE lava ke fanongo e toenga ʻo e fāmilí mei ha kiʻi tēniti fakataimi.

Mōsaia 2:9–19

Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e ngāue tokoní mei he ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní? Ko e hā ʻoku tau ongoʻi ʻoku ueʻi kitautolu ke tau faí?

Mōsaia 2:15–25

ʻE ʻaonga nai ki ho fāmilí ke mou fealēleaʻaki fekauʻaki mo e loto-fakatōkilaló? Ko e hā naʻe ʻikai pōlepole ai e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he ngaahi meʻa kotoa kuó ne fakahokó? Ko e hā te tau lava ʻo ako mei heʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo ʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá?

Mōsaia 2:36–41

Ko e hā naʻe akoʻi ‘e he Tuʻi ko Penisimaní fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e ʻiloʻi e moʻoní kae ʻikai ke moʻui ʻakí? Ko e hā naʻá ne akoʻi fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ʻa e fiefia moʻoní?

Mōsaia 3:19

Ko e hā ʻoku fie maʻu ke tau fai ke tau hoko ai ko ha kau māʻoniʻoní? Ko e hā ha ʻulungaanga mei he veesi ko ʻení ʻe lava ke tau tokanga ki ai, ʻi heʻetau fakatupulaki ko ha fāmilí?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai ki he lēsoni ʻo e uike ko ‘ení ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻoku puleʻi ngofuá. Naʻa mo haʻo tuku ha ngaahi miniti siʻi ha ʻaho ki hono ako e folofolá, ʻe lava ke tāpuekina ai hoʻo moʻuí. Tukupā ke ke ako ʻi he ʻaho takitaha, pea kumi ha founga ke fakamanatu ai kiate koe hoʻo tukupaá.

ʻĪmisi
Ko e malanga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí

Ko e Malanga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, tā fakatātaaʻi ʻe Jeremy Winborg

Paaki