Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Siulai 6–12. ʻAlamā 30–31: Ko e “Ivi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá”


“6–12 Siulai. ʻAlamā 30–31: Ko e ‘Ivi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻa e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“6–12 Siulai. ʻAlamā 30–31,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
ko hono akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa Kolihola

ʻOku Tala ʻe he Meʻa Kotoa ʻOku ʻi ai ha ʻOtua (ʻAlamā mo Kolihola), tā ʻe Walter Rane

6–12 Siulai

ʻAlamā 30–31

Ko e “Ivi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá”

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻAlamā ʻa e “mālohi lahi” ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ( ʻAlamā 31:5). ʻI hoʻo lau e ʻAlamā 30–31, lekooti e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo ongoʻi e mālohi lahi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻiate koé.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻOku hā mahino e ivi ʻo e ngaahi leá—ki he koví mo e leleí, ʻi he ngaahi fakamatala he ʻAlamā 30–31. ʻOku fakamanamanaʻi ʻe he “fakahekeheke” mo e “ngaahi lea fielahi leʻo-lahi” mo e “fakahekeheke” ʻa ha faiako loi ko Kolihola, ke ʻohifo e “laumālie ʻo ha tokolahi ki he fakaʻauhá” ( ʻAlamā 30:31, 47). ʻI he founga tatau, naʻe tataki ʻe he ngaahi akonaki ʻa ha tangata Nīfai ne hē mei he moʻoní ko Sōlami, ha kulupu tokolahi ʻo e kakaí ne nau “tō ki he ngaahi hala lahi” mo “fakakeheʻi ʻa e ngaahi hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí” ( ʻAlamā 31:9, 11).

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe tui taʻeveiveiua ʻa ʻAlamā ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻe “mālohi lahi ange ʻene ngāué ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí ʻi he heletā, pe ko ha toe meʻa kehe” ( ʻAlamā 31:5)—ʻo kau ai e ngaahi lea ʻa Kolihola mo Sōlamí. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea ʻa ʻAlamaá e moʻoni taʻengatá pea ʻohifo e ngaahi mālohi ʻo e langí ke fakalongolongoʻi ʻa Kolihola (vakai, ʻAlamā 30:39–50), pea naʻa nau fakaafeʻi e tāpuaki ʻo e langí kiate kinautolu naʻe ō mo ia ke fakafoki mai e kau Sōlamí ki he moʻoní (vakai, ʻAlamā 31:31–38). Ko ha ngaahi sīpinga mahuʻinga lahi ʻeni maʻá e kau muimui ʻo Kalaisí he ʻahó ni, ʻi he taimi ʻe toe maʻu ai ʻe he “ngaahi lea fielahi leʻo-lahí” mo e “ngaahi hala lahí” ha mālohi lahi ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí ( ʻAlamā 30:31; 31:9). Ka te tau lava ʻo maʻu e moʻoní ʻi heʻetau falala, ʻo hangē naʻe fai ʻe ʻAlamaá, ki he “ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá” ( ʻAlamā 31:5).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

ʻAlamā 30:6, 12

Ko e hā ʻa e fili ʻo Kalaisi?

ʻOku ui ʻa Kolihola ʻi he ʻAlamā 30:6, ko e “Fili ia ʻo Kalaisi.” Ko e fili ʻo Kalaisí ko ha “[taha ʻokú ne fakapuli ko ha Kalaisi ka ko hono moʻoní ʻokú ne fakafepakiʻi ʻa Kalaisi (1 Sione 2:18–22; 4:3–6; 2 Sione 1:7). ʻI ha ʻuhinga lahi ange,] ko ha taha pe faʻahinga meʻa ʻokú ne fakakeheʻi ʻa e palani ʻo e fakamoʻui ʻo e ongoongolelei moʻoní pea ʻokú ne fakafepakiʻi fakahāhā pe fakafufū ʻa Kalaisi” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fili ʻo Kalaisí”).

Ko e hā ha “fakakeheʻi ʻa e ongoongolelei moʻoní” ʻokú ke fakatokangaʻi ʻi he māmaní he ʻahó ni? Hangē ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe Sisitā Suli B. Peki, ko ha Palesiteni Lahi Mālōlō ʻo e Fineʻofá, ʻo pehē “Ka ʻi ai ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ʻoku [tau] fanongo ai ʻoku fakafili ki he fāmilí, ʻoku fakafili foki ia kia Kalaisi” (“Akoʻi ʻa e Tokāteline ʻo e Fāmilí,” Liahona, Māʻasi 2011, 15).

ʻĪmisi
Ko e talanoa ʻa Kolihola mo ʻAlamā

Ko e Fakakikihiʻi ʻe Kolihola ʻa ʻAlamā, tā ʻe Robert T. Barrett

ʻAlamā 30:6–60

‘E lava ke tokoniʻi au ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke u tekeʻi e ivi tākiekina ʻa kinautolu ʻoku nau feinga ke kākaaʻi aú.

ʻI hoʻo lau e ʻAlamā 30:6–31, ʻe ala ongo angamaheni e ngaahi akonaki ʻa Koliholá. ʻOku hoko ʻení koeʻuhí, hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni ‘Eselā Tafu Penisoní, ʻoku fakahā mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná pea lava ʻo maluʻi kitautolu mei “he ngaahi palani, ngaahi founga, mo e ngaahi tokāteline kovi ʻa e tēvoló ʻi hotau kuongá. ʻOku meimei tatau pē faʻahinga hē mei he moʻoní ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo ia ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho ní. Naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene tokaimaʻananga taʻe-fakangatangatá ʻo teuteuʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e fehalākí mo ʻilo ʻa e founga ke fakafepakiʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau fakaako, fakapolitikale, fakalotu, mo fakapoto ʻoku loi ʻi hotau kuongá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni, [2014], 154).

Fakakaukau ke lisi e ngaahi tokāteline loi naʻe akoʻi ʻe Kolihola ʻi he ʻAlamā 30:6–31. Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻo e tui ki he ngaahi akonaki ko ʻení? Hangē ko ʻení, ko e hā e ola ʻo e tui “ʻo ka mate ʻa e tangatá, ko hono ngataʻangá pē ia”? ( ʻAlamā 30:18). Ko e hā ha ngaahi tokāteline loi naʻe akoʻi ʻe Kolihola ʻoku faitatau mo e ngaahi tokāteline loi kuó ke fakatokangaʻi he māmaní he kuongá ni?

‘E lava ke tokoniʻi koe ʻi hono lau e fetalanoaʻaki ʻa Kolihola mo ʻAlamaá ke ke teuteu ki ha ngaahi tūkunga ʻe ala feinga ai ha niʻihi kehe ke kākaaʻi koe. ʻE ala tokoni hano ako ʻo e ʻAlamā 30:29–60 ke mahino e founga naʻe kākaaʻi ai ʻa Koliholá (vakai tautautefito ki he veesi 52–53). Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he tali ʻa ʻAlamā ki he ngaahi akonaki ʻa Koliholá? (vakai, ʻAlamā 30:31–35).

ʻAlamā 31

‘Oku maʻu ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá e mālohi ke tataki ʻa e kakaí ki he māʻoniʻoní.

ʻE hangē ki ha niʻihi ko e palopalema ʻo e kau Sōlamí mo ʻenau fakamāvahevahe mei he kau Nīfaí ʻe ala fie maʻu ange ha solovaʻanga fakapolitikale pe fakakautau (vakai, ʻAlamā 31:1–4). Ka naʻe ako ʻe ʻAlamā ke falala ki he “ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá” ( ʻAlamā 31:5). Ko e hā naʻá ke ako mei he ʻAlamā 31:5 fekauʻaki mo e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá? Kuó ke mamata fēfē nai ki he folofola ʻa e ʻOtuá kuó ne tataki ʻa e “kakaí ke fai ʻa ia ʻoku totonú”? ( ʻAlamā 31:5). Fakalaulauloto ki he founga te ke lava ʻo “‘ahi’ahi’i” (fakaʻaongaʻi pe siviʻi) e folofola ʻa e ʻOtuá ke tokoni ki ha taha ʻokú ke ʻofa ai.

Ke tokoni ke mahino ange ʻa e founga ʻa ʻAlamā ki hono fakahaofi ʻo e niʻihi kehé, te ke lava ʻo fakafehoanaki hono ʻulungāngá, ʻene ngaahi ongó, mo ʻene ngāué ki he kau Sōlamí, ʻo hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi he ʻAlamā 31. ʻE ala tokoni ha tēpile hangē ko ʻení. Ko e hā ha ngaahi faikehekehe ʻokú ke fakatokangaʻi? Ko e hā hoʻo ongoʻi ki he meʻa te ke hoko lahi ange ai ʻo hangē ko ʻAlamaá?

Kau Sōlamí

ʻAlamā

Kau Sōlamí

Tui kuo fakamalaʻiaʻi ki heli ʻa e kakai kehe meiate kinautolú ( ʻAlamā 31:17).

ʻAlamā

Tui ko e kau Sōlamí ko hono “kāinga” pea naʻe “mahuʻinga” honau laumālié ( ʻAlamā 31:35).

Kau Sōlamí

Tuku honau lotó ʻi he ngaahi koloá ( ʻAlamā 31:24, 28).

ʻAlamā

Holi ke ʻomi e ngaahi laumālié kia Sīsū Kalaisí (vakai, ‘Alamā 31:34).

Kau Sōlamí

ʻAlamā

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

ʻAlamā 30:44

Fakakaukau ke ako mo aleaʻi fakataha ʻa e ʻAlamā 30:44 ʻi haʻamou lue ʻi tuʻa pe vakai ki he ngaahi fakatātā ʻo e fakatupu ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí e meʻa ʻoku nau mamata ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e ʻOtuá. ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi meʻá ni—pe ngaahi aʻusia kehe kuo tau maʻú—ke tau ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá?

ʻAlamā 30:56–60

Ko e hā ʻoku tau ako mei he ʻAlamā 30:56–60 fekauʻaki mo e tōʻonga ʻa e tēvoló ki hono kau muimuí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke maluʻi hotau ʻapí mei hono ivi tākiekiná?

ʻAlamā 31:20–38

Hili hono lau e ʻAlamā 31:20–38 mo ho fāmilí, te mou lava ʻo aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení: Naʻe kehe fēfē ʻa e lotu ʻa ʻAlamaá mei he lotu ʻa e kau Sōlamí? Te tau muimui fēfē ki he sīpinga ʻa ʻAlamaá ʻi heʻetau ngaahi lotu fakatāutahá mo e fakafāmilí?

ʻE lava ke tuku ʻe he fānau iiki angé ha foʻi maka ʻi lalo ʻi honau piló ke tokoni ke nau manatuʻi ke lotu ʻi he pongipongi mo e pō kotoa. Te nau ala fiefia foki ʻi hono teuteuʻi ʻenau foʻi maká.

ʻAlamā 31:23

Ko e hā ʻoku tau fai he ʻaho takitaha ʻi hotau ʻapí ke ako mo lea fekauʻaki mo e ʻOtuá?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Teuteu ho ʻātakaí. “ʻE lava ke tokoni lahi hotau ʻātakaí ki heʻetau malava ke ako mo ongoʻi e moʻoní” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí,15). Feinga ke kumi ha feituʻu ke ako ai e folofolá ʻa ia ʻe lava ke ne fakaafeʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE ala tokoni foki ʻa e ngaahi hiva mo e fakatātā ʻoku langaki moʻuí ke ne fakaafeʻi ʻa e Laumālié.

ʻĪmisi
Ko ha taha Sōlami ʻokú ne lotu ʻi he Lameiumitomí

Ko e Lameiumitomí, tā ʻe Del Parson

Paaki