Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
17–23 Aokuso. Helamana 1-6: “O Le Papa o lo Tatou Togiola”


“17–23 Aokuso. Helamana 1–6: ‘O Le Papa o lo Tatou Togiola,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“17–23 Aokuso. Helamana 1–6,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
galu fafati i luga o papa

17–23 Aokuso

Helamana 1–6

“O Le Papa o lo Tatou Togiola”

E mafai ona fesoasoani mataupu faavae o loo i lenei otootoga e taiala ai lau suesuega o le Helamana 1–6, ae aua le faatapulaaina iina. O le a taiala oe e le Agaga Paia i upumoni e manaomia ona e aoao i ai.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

O le tusi a Helamana o loo faamaumauina ai manumalo ma puapuaga o sa Nifae ma sa Lamana. E amata i “se faigata tuga i totonu o tagata sa Nifaē” (Helamana 1:1), ma sa faaauau pea ona oo mai faigata i le faamaumauga atoa. O i tatou te faitau ai e uiga i faiga faapolokiki, o au faomea, teenaina o perofeta, ma le faamaualuga ma le le talitonu i le laueleele atoa. Ae tatou te tau ai foi i faataitaiga e pei o Nifae ma Liae ma “vaega sili ona lotomaualalalo o tagata,” o e sa le gata ina faasaoina ae na tuputupu a’e faaleagaga (Helamana 3:34). Na faapefea ona latou faia? Na faapefea ona tumau lo latou malolosi a o amata ona soloitua ma mavaevae lo latou malo. O le ala lava e tasi lea e tumau malosi ai soo se tasi o i tatou i “matagi malolosi” lea e aumai e le tiapolo e “pesi mai ia te i [tatou]”—e ala i le atinaeina o o tatou olaga “i luga lava o le papa o lo tatou Togiola, o le o Keriso lea, le Alo o le Atua, … o se faavae lea afai e atiae ai tagata e le mafai lava ona pauu i latou” (Helamana 5:12).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Helamana 1–6

O le faamaualuga e vavaeese ai a’u mai le Agaga ma le malosi o le Alii.

A o e faitau i le Helamana 1–6—ma le Tusi a Mamona atoa—atonu e te maitaua ai se mamanu i amioga a sa Nifae: A amiotonu sa Nifae, e faamanuia i latou e le Atua ma latou manuia ai. Ona mavae lea o se taimi, e oo ina latou faamaualuluga ma amioleaga, ma fai filifiliga e taitai atu ai i le faatamaiaga ma puapuaga. Ona faalotomaualaloina ma musuiaina i latou e salamo, ona toe faamanuia foi lea o i latou e le Atua. Ua tupu soo le faafia ona tulai mai o lea mamanu, ua faapea ona ta’ua ai e nisi o tagata lea mea o le “taamilosaga a le faamaualuga.”

Ata
o le taamilosaga a le faamaualuga

O le “taamilosaga a le faamaualuga.”

Vaavaai mo faataitaiga o lenei taamilosaga a o e faitau. Atonu e te manao e maka faataitaiga pe a e tau i ai. O nisi nei o fesili e fesoasoani ina ia e malamalama i le mamanu lenei ma vaai pe ono faapefea ona faatatau ia te oe:

  • O a ni faamaoniga o le faamaualuga o e vaaia ia sa Nifae? (tagai, mo se faataitaiga, Helamana 3:33–34; 4:11–13). O e vaaia ni faataitaiga faapena o le faamaualuga ia te oe lava?

  • O a taunuuga o le faamaualuga ma le amioleaga? (tagai Helamana 4:23–26). O a taunuuga o le lotomaualalo ma le salamo? (tagai Helamana 3:27–30, 35; 4:14–16).

  • O le a le mea na manao Helamana ia manatua e ona atalii? (tagai Helamana 5:4–12). E mafai faapefea e le manatuaina o nei upumoni ona fesoasoani ia te oe e aloese ai ma le faamaualuga?

Tagai foi Dieter F. Uchtdorf, “O Le Faamaualuga ma le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 55–58.

Helamana 3:24–35

E mafai ona faapaiaina a’u ao gauai atu lo’u loto i le Atua.

I le Helamana 3, o loo faamatalaina ai e Mamona se taimi na matuai fiafia ma faamanuiaina ai le Ekalesia, lea sa oo lava foi ina faateia ai taitai (tagai fuaiupu 24–32). Mulimuli ane, sa oo ina faamaualuluga ai nisi o tagata, ae o isi na tutupu “faasolo malolosi ma atili malolosi ai i lo latou lotomaualalalo, … seia oo ina faamamaina ma faapaiaina o latou loto” (Helamana 3:35). Matau i fuaiupu 34–35 mea sa faia e tagata na sili atu ona lotomaualalalo ina ia faapaiaina ai. E faapefea ona fesoasoani nei mea ia te oe ia faamanuiaina au faatalanoaga? Atonu e fesoasoani le iloa, o le Taiala i Tusitusiga paia (scriptures.ChurchofJesusChrist.org) ua faauigaina ai le faapaiaga o “le faagasologa o le saoloto mai le agasala, atoatoa, mama ma le paia e ala i le Togiola a Iesu Keriso.” O le a se mea ua e lagona le musuia e fai ia mulimuli ai i le faataitaiga a nei soo? O le a sou manatu i le uiga o le gauai atu o lou loto i le Atua?

Helamana 5:14–52

Ua faamalosia lo’u faatuatua e ala “i le tetele o faamaoniga ia [ua ou] maua.”

Sa saunoa mai Elder Jeffrey R. Holland i se tasi o taimi ia i latou o tauivi ma o latou faatuatua: “E tele atu lo outou faatuatua nai lo mea ua outou mafaufauina ona o le mea lea ua ta’ua e le Tusi a Mamona ‘o le tetele o faamaoniga’ [Helamana 5:50]. … O fua o le ola ai i le talalelei, ua faaalia i olaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai i soo se mea” (“Le Alii e, Ua Ou Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 94). A o e faitau i nei fuaiupu, mafaufau i faamaoniga ua tuuina mai e le Alii ia te oe. Mo se faataitaiga, atonu e te le’i faalogo moni i le siufofoga o le Alii, ae pe na e lagonaina “se musumusu” mai le Agaga Paia sa faapea ona “ati e oo atu i totonu lava o le agaga”? (Helamana 5:30; tagai foi MFF 88:66). Atonu sa e i ai i le pogisa, tagi atu i le Atua mo le faatuatua tele atu, ma na “faatumuina … i lena olioli lea ua le magagana” (Helamana 5:40–47). O a nisi aafiaga ua faamalosia ai lou faatuatua ia Keriso ma Lana talalelei?

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

Helamana 3:27-30

A o otootoina e le perofeta o Mamona ia faamaumauga paia, sa ia faaaogaina i lea taimi ma lea taimi le fuaitau “ua faapea ona tatou vaai ai” e faamamafa mai ai upumoni taua. O le a le mea sa manao o ia tatou te vaai i ai i le Helamana 3:27–30? I au suesuega i le vaiaso lenei, atonu e fai ma e malolo e fesili atu i tagata o le aiga pe faapefea ona latou faaumaina le fuaitau “ma ua faapea ona tatou vaai ai” e faatatau i mea na latou faitau i ai. O a ni upumoni latou te mananao e faamamafa?

Helamana 5:6–7

Sa faaali mai Siaosi A. Samita le tamamatua o Peresitene Siaosi Alapati Samita ia te ia i se miti ma fesili atu ia te ia, “Ou te fia iloa po o le a se mea na e faia i lo’u igoa.” Na tali atu Peresitene Samita, “Ou te lei faia lava se mea i lou igoa e te ono maasiasi ai” (i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Siaosi Alapati Samita [2011], xxvi). A uma ona faitau le Helamana 5:6–7, atonu e mafai ona e talanoa i tagata o lou aiga e uiga i le manatuaina ma le faamamaluina o igoa ua tatou tauaveina, e aofia ai le suafa o le Faaola.

Helamana 5:12

Ina ia fesoasoani i lou aiga ia vaai faalemafaufau i le uiga o le i ai o “se faavae mautinoa,” atonu e mafai ona outou fauina faatasi se tamai fale ma tuu i luga o ni ituaiga faavae eseese. Ona outou fatuina lea o se “afā malosi” e ala i le faapasīina o le vai i luga [o le tamai fale] ma faaaoga se ili po o se masini faamago lauulu e fatu ai se matagi. O le a le mea na tupu i le tamai fale ina ua tuu i luga o faavae eseese? E faapefea ona pei Iesu Keriso o se “o se faavae mautinoa” i o tatou olaga?

Helamana 5:29–33

O a ni aafiaga ua tatou maua i le iloaina o le siufofoga o le Atua i o tatou olaga?

Mo nisi manatu mo le aoaoina o tamaiti, tagai i le otootoga i le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava ia

Ia onosai ia te oe lava ia. O se faavae o le faatuatua e fauina e tasi le vaega i le taimi. Afai e te tau i ni aoaoga faavae e faigata ona e malamalama i ai, ia onosai. Ia talitonu o le a oo mai le malamalama a o e fausia lou faavae i luga o Iesu Keriso e ala i le faaali o le faatuatua ma le suesue maelega.

Ata
Nifae ma Liae i le falepuipui

© O Le Tusi a Mamona mo le Au Faitau Talavou, Ua Siomia Nifae ma Liae e se Afi Faaniutu, saunia e Briana Shawcroft; e le mafai ona kopiina

Lolomi