Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Fakamatala Fakalahi A: ʻOku Founga Fēfē Hono Fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié Kiate Au ʻOku Moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná?


“Fakamatala Fakalahi A: ʻOku Founga Fēfē Hono Fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié Kiate Au ʻOku Moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná?” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“Fakamatala Fakalahi A,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

Fakamatala Fakalahi A

ʻOku Founga Fēfē Hono Fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié Kiate Au ʻOku Moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Mahalo kuó ke fanongo ʻi he talaʻofa ʻa Molonai ki he taha kotoa ʻokú ne lau e Tohi ʻa Molomoná: “Pea kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoni [‘o e Tohi ʻa Molomoná] kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4). Ka ko e hā hono ʻuhinga ke ʻilo e moʻoní “ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”? Te ke ʻiloʻi fēfē nai ʻa e taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koé?

‘E ala tokoni ke tau manatuʻi ʻoku fetuʻutaki mai ʻa Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻa ia ʻoku kehe ʻaupito mei he founga ʻoku tau fetuʻutaki ai mo e niʻihi kehé. Ka ʻoku finangalo e Tamai Hēvani ke tokoniʻi kitautolu ke tau ako ke ʻiloʻi e Laumālié. Kuó Ne foaki atu e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe ha kau tamaioʻeiki faivelenga ʻe niʻihi ʻenau ngaahi aʻusia mo e leʻo ʻo e ʻEikí.

Hangē ko ení, naʻe talaange ʻe Nīfai ki hono ongo taʻoketé kuo folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kinaua “ʻi he kihiʻi leʻo-siʻi,” neongo naʻe ʻikai ko ha leʻo te na lava ʻo fanongo ʻaki hona telingá. Ko hono moʻoní naʻe pehē ʻe Nīfai ne ʻikai “lava ʻo ongoʻi” ʻe hono ongo taʻoketé pea ʻikai lava ke na “ongoʻi ʻene ngaahi leá” (1 Nīfai 17:45, tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻĪnosi e tali ki heʻene ngaahi lotú ko ha “ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí” naʻe haʻu “ki [hono] ʻatamaí” ( ʻĪnosi 1:10). Pea fakakaukau ki he ngaahi lea ko eni ʻoku nau fakamatalaʻi e leʻo naʻe haʻu mei he langí ʻi he hā mai ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ʻi he fonua ko Mahú: “Naʻe ʻikai ko ha leʻo-mālohi ia, pea ʻikai foki ko ha leʻo-lahi; ka neongo iá, … naʻe mahuhuhuhu ai ʻa honau laumālié, ʻo fakamāfanaʻi honau lotó” (3 Nīfai 11:3).

Mahalo kuó ke aʻusia ha ngaahi meʻa tatau mo ʻení, pe mahalo ʻoku kehe hoʻo ngaahi aʻusiá. ‘Oku fetuʻutaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga kehekehe, pea ʻe lava ke kehekehe e hoko mai ʻa e fakahaá kiate kitautolu takitaha. Pea ʻi he taimi ʻoku ʻi heʻetau moʻuí ai e Laumālié, te tau mamata ki Hono ivi takiekiná ʻiate kitautolu ʻi he ngaahi founga lahi. Naʻe lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá “ko e fua ʻo e Laumālié”—ʻo kau ai ʻa e ngaahi ongo ʻo e “ʻofa, fiefia, melino, kātaki fuoloa, angavaivai, fai lelei, tui, angamalū, mo e angalelei (Kalētia 5:22–23).

Ko ha ngaahi akonaki kehe eni mo ha ngaahi sīpinga mei he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní? ‘I hoʻo lau kinautolú, mahalo te ke mamata kuo folofola mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻokú ke ʻiloʻí, ʻo fakamoʻoni kiate koe ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá.

Loto Houngaʻiá mo e Fiefiá

ʻOku kamata ʻaki e Tohi ʻa Molomoná e mamata ʻa e palōfita ko Līhaí ki ha meʻa-hā-mai fakaofo. ʻI he meʻa-hā-mai ko ʻení, naʻe foaki kiate ia ha tohi pea fakaafeʻi ia ke ne lau. ʻOku pehē ʻe he lekōtí, “ʻi he lolotonga ʻene laú, naʻe fakafonu ʻaki ia ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.” Naʻe tataki ʻe he aʻusia ko ení ʻa Līhai ke ne fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhi ko Hono “māfimafí, mo [ʻEne] angaleleí, mo [e] ʻaloʻofá,” pea naʻe “nēkeneka ʻa [e] laumālie [ʻo Līhaí], pea naʻe fonu mo hono lotó kotoa” (1 Nīfai 1:12, 14–15).

Kuó ke aʻusia nai ha meʻa pehē? Kuo fakafonu nai ho lotó ʻaki e houngaʻia ki he angalelei mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻi hono lau e Tohi ʻa Molomoná? Kuo fakatupu nai ʻe ha ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha fiefia ʻi ho laumālié? Ko e ngaahi ongo ko ení ko e ivi takiekina ia ʻo e Laumālié ʻokú ne fakamoʻoni atu ko e ngaahi lea ʻokú ke laú ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá pea ʻoku nau akoʻi ʻEne moʻoní.

Ko ha Loto kuo Liliu

Hili haʻane malanga fakaofo fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Mōsaia 2–4), naʻe fie maʻu ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ke ʻilo pe “ʻoku tui hono kakaí ki he ngaahi lea kuó ne lea ʻaki kiate kinautolú.” Naʻa nau tali ange ne nau tui ki heʻene pōpoakí. Ko e hā hono ʻuhingá? “Koeʻuhi ko e Laumālie ʻo e ʻEiki Māfimafí, ʻa ia kuo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu, pe ʻi homau lotó, ʻo ʻikai ai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, kā ke failelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:1–2).

Mahalo kuó ke fakatokangaʻi ha meʻa pehē ʻi ho lotó ʻi hoʻo lau e Tohi ʻa Molomoná. Hangē ko ení, mahalo kuó ke ongoʻi hano ueʻi koe ke ke hoko ko ha tokotaha lelei ange, ke tafoki mei he angahalá, pe ke fakahoko ha meʻa ʻi he angaʻofa ki ha taha. Ko e ngaahi fakamoʻoni fakalaumālie eni ʻokú ke fekumi ki ai pe ʻoku ueʻi fakalaumālie e tohí ʻe he ʻOtuá. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe Molomoná, “Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke faileleí, mo ʻofa ki he ʻOtuá, pea tauhi kiate iá, ʻoku ueʻi hake ia ʻe he ʻOtuá” (Molonai 7:13; vakai foki, 2 Nīfai 33:4, 10; ʻAlamā 19:33; ʻEta 4:11–12).

Ko ha ʻAtamai kuo Fakamaamaʻi

ʻI hono fie maʻu ʻe ʻAlamā ke tokoni ki he kau Sōlamí ke nau “ʻahiʻahiʻi ʻa [ʻene] ngaahi leá” mo ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē pe naʻe moʻoni ʻene fakamoʻoní, naʻá ne fakatatau e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻi ʻakau: “Ko ʻeni, kapau te mou fakaʻatā ha potu, ke tō ai ha tenga ʻi homou lotó,” ko ʻene fakamatalá ia, “ʻe kamata ia ke pupula ʻi homou lotó; pea ʻo ka mou ka ongoʻi ʻa e ngāue ʻo e pupula ko iá, te mou kamata ke pehē ʻi homou lotó—Kuo pau pē ko ha tenga lelei ʻeni, pe ʻoku lelei ʻa e folofolá, he ʻoku kamata ke langaki hake ʻe ia ʻa hoku laumālié; ʻio, ʻoku kamata ʻe ia ke fakamaama hoku ʻatamaí, ʻio, ʻoku fakaʻau ke melie ia kiate au” ( ʻAlamā 32:27–28).

ʻOkú ke “fakaʻatā ha potu” ‘i ho lotó maʻá e ngaahi lea ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoʻo tuku kinautolu ke nau takiekina hoʻo moʻuí mo tataki hoʻo ngaahi filí. Pea ko e hā ha founga te ne “langaki hake ʻe ia ʻa [ho] laumālié” mo “fakamaama [ho] ʻatamaí”? Mahalo te ke ongoʻi ʻokú ke mālohi fakalaumālie ange. Mahalo te ke ongoʻi angaʻofa mo anga tauʻatāina ange ki he niʻihi kehé. Mahalo foki te ke fakatokangaʻi ʻoku mahino lelei ange e ʻū meʻa ʻe niʻihi tautautefito ki he ngaahi meʻa fakalaumālié—ʻo hangē tofu pē ʻoku ulo hifo ha maama ki ho ʻatamaí. Pea mahalo te ke tali foki ko e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku “melie.” ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi ongo peheé ke mahino kiate koe kuó ke maʻu moʻoni ha fakamoʻoni fakalaumālie ʻo e moʻoní, ʻo hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamaá: “Pea ko ia, ʻikai ko e moʻoní ʻeni? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIo, koeʻuhi ko e maama ia; pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakamāmá, ʻoku lelei ia, koeʻuhi ʻoku mahinongofua ia, ko ia ʻoku pau ke mou ʻilo ʻoku lelei ia” ( ʻAlamā 32:35).

ʻOku ʻIkai Fie Maʻu Ke Ke Tālafili

Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi founga ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e Laumālié. ʻOku lahi mo ha ngaahi founga kehe. Hokohoko atu hoʻo fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke fanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié, pea te ke maʻu ʻEne fakamoʻoni taʻetūkua mo fakapapau ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Kuo talaʻofa mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke fifili pe ko e hā ʻoku moʻoní. ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke fifili pe ko hai te ke falala moʻoni ki aí. ʻI he fakahā fakatāutahá, te ke lava ai ʻo maʻu hoʻo fakamoʻoni pē ʻaʻau ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ko Siosefa Sāmita ko ha palōfita, pea ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí. Tatau ai pē pe ko e hā ʻe lea ʻaki pe fai ʻe he niʻihi kehé, he ʻikai lava ha taha ʻo toʻo ha fakamoʻoni kuo fakatō ki ho lotó mo e ʻatamaí ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku moʻoní” (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 95).

Paaki