Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ngaahi Talaʻofa Fakaepalōfita


“Ngaahi Talaʻofa Fakaepalōfita,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“Ngaahi Talaʻofa Fakaepalōfita,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

Ngaahi Talaʻofa Fakaepalōfita

ʻE liliu koe ʻi hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Te ne liliu ho fāmilí. Kuo fai ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ha ngaahi talaʻofa fekauʻaki mo e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná talu mei hono fakafoki mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Fakalaulauloto ki he ngaahi lea ko ʻení pea toutou vakaiʻi ia. Ko e fē ʻi he ngaahi tāpuaki ko ʻení te ke fie maʻú? ‘I hoʻo lau e Tohi ʻa Molomoná, fakakaukau ke hiki mo vahevahe mo e niʻihi kehé e founga ʻoku fakahoko ai e ngaahi talaʻofa ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí.

Ko e Palōfita ko Sāmitá: “Naʻá ku fakahā ki he kau takí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi ha toe tohi he funga māmaní, mo e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ai ha tangata ki he ʻOtuá ʻaki haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 73).

Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni: “ʻOku ʻikai ke akoʻi mai pē kiate kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻoní, neongo ʻokú ne fai ia. ʻOku ʻikai ʻuhinga pē ko e fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Kalaisí, neongo ʻokú ne fai ia. Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa lahi ange. ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he tohí ʻe kamata ke tafe atu ki hoʻo moʻuí ʻi he momeniti te ke kamata ai ke ako fakamātoato ʻa e tohí. Te ke maʻu ai ha mālohi lahi ange ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Te ke maʻu ʻa e mālohi ke afe mei he kākaá. Te ke maʻu ʻa e mālohi ke nofo maʻu ‘i he hala lausiʻi mo fāsiʻí. ʻOku ui ʻa e folofolá ko e ʻngaahi folofola ʻo e moʻuí’ (TF 84:85), pea ʻoku hala ha feituʻu ʻe toe moʻoni ange ai ka ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ko e taimi ʻokú ke kamata ai ke fiekaia mo fieinua ki he ngaahi folofola ko iá, te ke maʻu ‘a e moʻuí ‘o mātuʻaki lahi ‘aupito” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni [2014], 164–65).

Palesiteni Kōtoni B. Hingikeli: “Kāinga, ʻoku ou palōmesi taʻe-toe-veiveiua atu, kapau te mou lau ʻi he faʻa lotu e Tohi ʻa Molomoná, tatau ai pē pe naʻe tuʻo fiha haʻo lau ia kimuʻa, ʻe toe hū lahi ange ki homou lotó e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻE ʻi ai ha tukupā mālohi ange ke ʻaʻeva talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea ʻe ʻi ai ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Kōtoni B. Hingikelī [2016], 255).

Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa pē, ʻe toe lelei ange ai hoʻo fai tuʻutuʻuní—he ʻaho kotoa pē. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo e tataki ki hoʻo moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakaʻutumauku fakaʻaho he Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke maluʻi koe mei he ngaahi kovi ʻo e kuongá, kau ai e haʻahaʻa fakalilifu ʻo e ponokalafí mo e ngaahi maʻunimā ʻokú ne fakakonahi ʻetau fakakaukaú.” (“Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Hoʻo Moʻuí Ka Ne Taʻeʻoua Ia?Ensignpe Liahona, Nōvema 2017, 62–63).

Paaki