Fegaiga Fou 2023
11–17 Tesema. Faaaliga 6–14: “Ua Latou Manumalo … ona o le Toto o le Tama‘i Mamoe”


“11–17 Tesema. Faaaliga 6–14: ‘Ua Latou Manumalo … ona o le Toto o le Tama‘i Mamoe’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“11–17 Tesema. Faaaliga 6–14,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2023

Ata
Iesu o loo tu i totonu o fetu

Sitaili eseese o faatufugaga na saunia e Eric Johnson: O Le Fono Tele, saunia e Robert T. Barrett; faaputuga fetu o fa‘aaloaloga a le European Space Agency

11–17 Tesema

Faaaliga 6–14

“Ua Latou Manumalo … ona o le Toto o le Tama‘i Mamoe”

Na fautua mai Elder Boyd K. Packer: “Afai o le taimi muamua e foliga mai ia te oe e ese lava le gagana a tusitusiga paia, ia faitau pea. O le a le pine ae e iloa le matagofie ma le mana e maua i na itulau” (“O Le Ki i le Puipuiga Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2013, 27).

Tusifaamaumau ou Lagona Uuna‘i

Vaai faalemafaufau i se fafine “ua faatīgā ma alaga i le tiga a fanau.” Ia vaai fa‘alemafaufau la‘ia i “le tarako tele e mumu, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu” o faamalumalu a‘e i luga o le fafine, ma sauni e “ai e ia o lana tama pe a fanau” (Faaaliga 12:2–4). Ina ia malamalama i nei fuaiupu i le faaaliga a Ioane, ia manatua o nei ata ua faatusa i le Ekalesia ma le malo o le Atua ma faigata o le a latou fetaia‘i. Mo le Au Paia o e na oo i ai sauaga matu‘ia i le vaitaimi o Ioane, o le manumalo i le tiapolo sa le foliga mai o se mea na ono mafai ona tupu. O lenei foi manumalo e faigata ona muaivaaia i aso e pei o o tatou aso, ao tau e le fili le “taua ma le au paia” ma i ai “pule i ituaiga uma, ma gagana eseese ma nuu” (Faaaliga 13:7). Ae i le faaiuga o le faaaliga a Ioane, ua faaalia ai ma le fiafia e faapea, o le a manumalo le lelei i le leaga. O le a pau Papelonia. Ma o le Au Paia o le o a “o mai nai le puapuaga tele” ma ofu papae—e le ona sa le’i pisia lava o latou ofu ae ona o le Au Paia o le a “ta foi o latou ofu ma ua faasinsinaina o latou ofu i le toto o le Tamai Mamoe” (Faaaliga 7:14).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Faaaliga 6–11

Sa vaai Ioane i le tele o mea e tutupu i le talafaasolopito o le lalolagi, ae maise lava i mea e tutupu i aso amuli.

I nei mataupu o le a e faitau ai e uiga i se tusi e fitu ona faamaufaailoga. Afai o e taumafaufau po o le a le uiga o lena mea, e le o na’o oe. Sa faapena foi le Perofeta o Iosefa Samita. Na faaali atu e le Alii ia Iosefa o lenei tusi ma ona faamaufaailoga o le faailoga o le tala o le “tulaga faaletino” o le lalolagi ma faamaufaailoga taitasi ua faatusa i le afe tausaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:6–7). Atonu e te fiafia i le iloa o mea e tutupu i faamaufaailoga muamua e fa ua aoteleina i le faaaliga vaaia a Ioane i fuaiupu e na’o le valu (Faaaliga 6:1–8). O isi fuaiupu e tolu e sosoo ai o loo faamatalaina ai le faamaufaailoga lona lima (fuaiupu 9-11). O mea e tutupu i faamaufaailoga mulimuli e lua ua alu atoa ai le vaega o le tusi o Faaaliga. I se isi faaupuga, o le taulaiga autu o le faaaliga a Ioane o aso amulīi—o o tatou aso. A o e faitau, mafaufau loloto pe aisea e taua ai le iloa o le mea na tusi faatatau i ai Ioane i aso amuli.

A o e faitau e uiga i mea e tutupu sa vavalo e uiga i ai Ioane, mafaufau i fautuaga ma fesili nei.

Faaaliga 12–13

O le Taua i le Lagi o loo faaāuāu pea i luga o le fogaeleele.

E le tele ni mea ua tatou iloa e uiga i le Taua i le Lagi, ae o loo i ai se faamatalaga manino e ui lava ina puupuu e uiga i ai i le Faaaliga 12:7–11. A o e faitauina nei fuaiupu, vaaifaalemafaufau ia te oe lava o se vaega o lena feteenaiga i le muai olaga. O le a se mea ua e iloa i le ala e faatoilalo ai Satani? (tagai fuaiupu 11).

O le taua na amatalia i le lagi o loo faaauau i le lalolagi, ao finau pea Satani e “tau le taua ma i latou [o e] … ua taofi le mau ia Iesu Keriso” (Faaaliga 12:17). O a mea ua e aoao mai le Faaaliga 13 e uiga i le ala ua ia siitaua mai ai i aso nei? E faapefea e “le toto o le Tamai Mamoe” ma “le upu a [lau] mau” (Faaaliga 12:11) ona faaauau pea ona fesoasoani ia te oe i lenei taua?

Tagai foi 1 Nifae 14:12–14; Moronae 7:12–13; Mose 4:1–4; Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:36–37; Gospel Topics, “War in Heaven,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

Faaaliga 14:6–7

“Na a’u iloa foi le tasi agelu … ua ia te ia le talalelei e faavavau.”

O se tasi o faataunuuga o lenei valoaga i nei fuaiupu sa tupu ina ua faaali mai Moronae ia Iosefa Samita ma taitai atu o ia i faamaumauga lea sa ia faaliliuina ma lomiaina ua avea ma Tusi a Mamona. O le tusi lenei ua i ai le “talalelei e faavavau” lea ua faatonuina i tatou e talai atu i “atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese ma nuu” (Faaaliga 14:6).

Ina ia aoao e uiga i isi agelu o e na auai i le toefuataiga o le talalelei e faavavau, tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 13; 27:5–13; 110:11–16; 128:20–21.

Tagai foi “O Le Toefuata’iga o le Atoatoaga o le Talalelei a Iesu Keriso: O Se Folafolaga ua Lua Seneturi i le Lalolagi,” ChurchofJesusChrist.org.

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Faaaliga 7:9, 13–15.O a mea e mafai ona aoao mai e nei fuaiupu ia i tatou i le pogai tatou te laei papae ai mo papatisoga ma sauniga o le malumalu?

Faaaliga 7:14–17.Mafaufau e valaaulia tagata o le aiga e faasoa mai o latou lagona e uiga i folafolaga a le Alii o loo i nei fuaiupu. E mafai faapefea ona fesoasoani Ana folafolaga ia i tatou pe a tatou oo i “puapuaga tele? (fuaiupu 14).

Faaaliga 12:7–11; 14:6.Atonu o le a fiafia nisi tagata o le aiga e tusi ata o faaaliga vaaia o loo faamatalaina i le Faaaliga. Mo se faataitaiga, o le tusiga o ata e faavae i le Faaaliga 12 e mafai ona taitai atu ai i talanoaga e uiga i le Taua i le Lagi (tagai fuaiupu 7–11). O ata e faavae i le Faaaliga 14:6 e mafai ona taitai atu ai i talanoaga e uiga i le Toefuataiga o le talalelei.

A uma ona faitau faatasi le Faaaliga 14:6 mafaufau e faaali atu ata o le agelu o Moronae ma o isi agelu o e sa fesoasoani e toefuatai le talalelei i o tatou aso (tagai i ata i le faaiuga o le otootoga lenei). Atonu e mafai e tagata o le aiga ona feauauai e uu i luga se tasi o ata ma faasoa mai ni mafuaaga latou te faafetai ai ona na o mai agelu “ua ia te ia le talalelei e faavavau e folafola atu i [a i tatou]”

Faaaliga 12:11.Mata o le a le uiga o le fasifuaitau “le upu a la latou mau”? E faapefea ona fesoasoani a tatou molimau ia Iesu Keriso ia i tatou ma isi e faatoilalo ai Satani?

Faaaliga 13:11–14.O a ni manatu o tagata o lou aiga e uiga i le manufeai taufaasese? E faapefea ona tatou mateia ma aloese mai taufaasese ua tatou vaai i le lalolagi i aso nei?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “O Le a Ou Lototoa,” Tusipese a Tamaiti, 85.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

Faatofu oe lava i tusitusiga paia. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “O le faatofuina i aso taitasi i le afioga a le Atua e taua tele mo le ola faaleagaga, aemaise lava i nei aso o le faatupulaia o suiga faigata” (“Faalogo ia te Ia,” Liahona, Me 2020, 89). O le a le uiga o le “faatofuina i le afioga a le Atua? ia te oe?

Ata
O Keriso o loo tu’itu’i i le faitotoa

Moronae o Loo Momoli Mai Papatusi Auro, saunia e Gary L. Kapp; I Luga o Oulua O’u Uso a Auauna, saunia e Linda Curley Christensen ma Michael T. Malm (Ua tuu atu e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona i luga o Iosefa Samita); Ki o le Malo, saunia e Linda Curley Christensen ma Michael T. Malm (Na tuuina mai e Peteru, Iakopo ma Ioane le Perisitua Mekisateko i luga o Iosefa Samita; Misiona i le Malumalu o Katelani, saunia Gary E. Smith (O Mose, Elaia, ma Elia na faaali ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui).

Lolomi