“Kabonganan Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan,” Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan: Ana Boki Moomon 2020 (2020)
“Kabonganan Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan,” Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan: 2020
Kabonganaan Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan
Katauraoi n Anga reirei n te Moanrinan
Te kamatebwai n ae onoti ao n te utu n te mweenga e riai n riki bwa te tienta ibukin kamatebwaian te euangkerio. Aio e koaua ibukim ao ibukiia ataei ake ko reireniia. N am katauraoi ibukin am anga reirei, waaki man karekean oin am atatai man koroboki aika tabu. Am katauraoi ae moan te kakawaki e na riki n am tai n ukori koroboki aika tabu ao n ukora ana kairiiri te Tamnei ae Raoiroi.
Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu bon te mwakoro naba ae kakawaki n am kamatebwai ao am katauraoi ibukin te anga reirei. E na buokiko ni karekea te oota ae nano n taian reirei ake a kuneaki ni koroboki aika tabu.
N am tai ni katauraoi, iango ao namakin a na roko nakoim ibukiia ataei ake ko na reireiniia. Ko na karekei naba nonori bwa a na kanga reirei ake ni koroboki aika tabu ni kakabwaiai maiuia. Ko na kairaki bwa ko na kaungaia bwa a na reiakinii reirei akanne n aia tai n reirei man koroboki aika tabu i bon irouia ao ma aia utu. Uringnga n taraia ataei ake iai baika a riki n aia utu a aki kakaraoa te kamatebwai n te utu ao te bootaki n utu n te tairiki.
Iango ibukin te Anga reirei
N am tai ni katauraoi n anga reirei, tao ko na karekea te iango ae raka man warekan te kabwarabwara ae n te boki aei. Tai iangoi iango aikai bwa kaetieti aika a na iraki ma iangoi bwa iango aika a na karekea oin am iango. Ko kinaia ataei aikai—ao ko na kinaia riki ngkana ko reitaki ma ngaia n te kiraati. Te Uea e kinaia naba, ao E na anganiko kawai aika tamaroa ibukin reiakinaia ao kakabwaiaia.
E mwaiti riki bwai ni kairi aika a tauraoi bwa ko na kabonganai n am katauraoi, n ikotaki ma iango ake n Nakomai, Iriirai—Aomata n Tatabemaniia ao Utu ao ana maekatiin te Ekaretia. Ibukin rongorongon riki bwai ni kairi aikai ao ake tabeua, taraa “Bwai ni Kairi Riki Tabeua ibukin Reiakinaia Ataei” n te boki aei.
Tabeua Bwai aika a na Uringaki
-
Kaaro ma tiina bon tabeia reiakinakia natia. Ngkai ngkoe te tia reirei, iai tabem ae kakawaki bwa ko na boutoka, kaunga, ao ni kateitei iaon are e kamatebwaiaki n te mweenga. Uringiia ataei ake aia karo a aki reireiniia te euangkerio ni mweengaia. Kairia ataei ni kabane n taian marooro n te euangkerio, n aki taraia bwa aekakira mweengaia.
-
Kaokiokan te bwai e raoiroi. Ataei a reiakinii riki koaua n te euangkerio ngkana koaua aikai a kaokiokaki n reireiaki rinanon mwakuri ni kauring aika a kakaokoro. Ngkana ko nooria bwa te mwakuri ni kauring e raoiroi ibukiia ataei, iangoia bwa ko na kaokiokia, riki ngkana ko reireiniia ataei aika a uarereke. Ko kona naba n rinanon te mwakuri ni kauring man te reirei ae nako.
-
Tamara are i Karawa e tangiria bwa ko na tokanikai n nakoam ae te tia reirei. E a tia ni katauraoi bwaai ni ibuobuoki aika mwaiti, n ikotaki ma aia bootaki ni kauntira taan reirei. Ni boowi aikai ko kona ni marooro ma taan reirei ake tabeman ibukin kakaewenako ake ko kaitarai. Ko kona naba ni maroroakin man kataneiai aron te anga reirei n aron te Tia Kamaiu.
-
Ngkana ko reireiniia ataei aika a uarereke ao ko kainnanoa riki te ibuobuoki, taraa “Tobwaan Kainnanoia Ataei aika a Uarereke” n te boki aei.
-
Te boki aei iai inanona kabwarabwara ibukin wiiki nako n te ririki ma akea n uoua Tabati ake e karaoaki iai te maungatabu ni kabuta. N Tabati ake akea iai te reirei n te Moanrinan ibukin te maungatabu n te titeiki ke te bwai riki teuana, utu a riai n reitinako ni wareka ana Boki Moomon n te mweenga ni kaineti ma te tai are e kaotaki. Bwa e aonga n aki iremwe am kiraati n te Moanrinan, ko kona n rineia ni katuka teuana te reirei ke ni ikoti uoua n reirei. N totokoa reken te aki mataata, kain te beretitentii n te Moanrinan a kona n tuangiia taan reirei ao kaain te kiraati ibukin taian bitaki tabeua te bong imwaina.