Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
13–19 ʻEpeleli. Mōsaia 1–3: “Fonu ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá mo e Kakai Fulipē”


“13–19 ʻEpeleli. Mōsaia 1–3: ‘Fonu ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá mo e Kakai Fulipē,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“13–19 ʻEpeleli. Mōsaia 1–3,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
ʻoku akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní hono kakaí

Minerva Teichert K. (1888–1976), Ko e Pōpoaki Fakamāvae ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, 1935, tā ʻaki e lolo ʻi he mesonaití, ʻinisi ʻe 36 x 48. Brigham Young University of Art

13–19 ʻEpeleli

Mōsaia 1–3

“Fonu ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá mo e Kakai Fulipē”

ʻOku lahi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Mōsaia 1–3 te ke ala aleaʻi mo hoʻo kalasí. Lotua ha fakahinohino ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe mahuʻingamālie taha kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahé

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Koeʻuhí ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha faingamālie ke fakamatala fekauʻaki mo ʻenau ako fakataautaha pe fakafāmili e Mōsaia 1–3, fakaafeʻi ke nau vahevahe mo ha taha kehe ha veesi ʻoku nau pehē ʻoku ueʻi fakalaumālie.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Mōsaia 2:1–9

ʻOku fie maʻu ʻa e teuteú ki hono maʻu ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá.

  • Ko ha founga ʻe taha ke kamataʻi ai ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e teuteu ki he maʻu ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ko ha talanoa fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e teuteu—pe ʻikai teuteu—ki he ngaahi meʻa kehé. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia fekauʻaki mo e founga ʻoku uesia ai ʻe haʻanau teuteu pe taʻe-teuteu haʻanau faʻahinga aʻusia ʻi he akó pe ngāué pe ha toe ʻekitivitī kehe pē. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha vaheua ʻe taha ʻo e kalasí, ʻi he hili ʻenau vahevahé, ke nau lau ʻa e Mōsaia 2:1–9, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ke mateuteu ai ke tali e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke fakatotolo ʻa e vaheua ʻe tahá ʻi he ngaahi veesi tatau, ʻo kumi e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻoku fakahaaʻi ai ʻa ʻene ongo fekauʻaki mo e folofola ʻa e ʻOtuá mo hono fie maʻu ke vahevahé. Hili ia pea kole ki he kulupú takitaha ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení, te ne lava ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá?

Mōsaia 2:10–26

ʻI he taimi ʻoku tau tokoni ai ki he niʻihi kehé, ʻoku tau tokoni foki ai ki he ʻOtuá.

  • Naʻe hoko ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ko ha tamaioʻeiki faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he ʻOtuá pea mo kinautolu naʻa nau feohi mo iá. Ko e hā ʻe lava ke ako ‘e he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí meiate ia ke tokoni ʻi heʻenau feinga ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé? Fakakaukau ke ke kamata ʻa e fealēleaʻakí ʻaki haʻo kole ki he kalasí ke nau lisi ha ngaahi meʻa fakatuta ʻoku fehangahangai mo e kakaí ʻi heʻenau tokoni ki he niʻihi kehé—hangē ko e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai ke tau tokoni aí pe ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai ʻaonga fēfē ai ʻetau tokoní. Hili ia te nau lava ʻo ako ʻa e Mōsaia 2:10–26 pea fokotuʻu ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní fekauʻaki mo e tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé, ʻe ala tokoni kiate kinautolu ke nau ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatuta kuo nau lisí. Ko e hā ʻe lava ke fai ‘e he fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ke nau tokanga ai ki he ngāue tokoni ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó? Ko ha fokotuʻu ʻe taha ko hoʻo fakakaukau ke vahevahe ʻa e talanoa naʻe fai e Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ‘i he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange.”

  • ʻE lava ʻe ha himi hangē ko e “Ko ha Tangata Fononga Fonu he Loto-mamahí” (Ngaahi Himí, fika 17) pe ha foʻi vitiō hangē ko e “The Old Shoemaker” (ChurchofJesusChrist.org) ke fakamamafaʻi ʻa e pōpoaki ʻoku maʻu ʻi he Mōsaia 2:17—ʻi heʻetau tauhi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau tauhi ai ki he ʻOtuá. ʻE founga fēfē haʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni peheé ke fakamamafaʻi e pōpoaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní? Mahalo naʻa lava ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe haʻanau ngaahi aʻusia fekauʻaki mo e tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé pe maʻu ʻo ha tokoni faka-Kalaisi mei ha taha. Fakakaukau, ʻi hoʻo fealēleaʻakí, ke vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ‘Aealingi: “Ko e taimi ʻoku tau fai ha tokoni ki ha taha, ʻoku ongoʻi ia ʻe he Fakamoʻuí ʻo hangē ʻoku tau ala atu ʻo tokoni kiate Iá.” (“ ʻIkai Ko ʻeni ʻa e ʻAukai Kuó u Filí?Ensign pe Liahona, Mē 2015, 22). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tau tauhi ai ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau tauhi ai ki he kakai kehé?

ʻĪmisi
ko ha ongo fafine ʻokú na fāʻofua

ʻOku tokoni mai hono tauhi ki he niʻihi kehé ke tau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

Mōsaia 2:38–41

ʻOku maʻu ʻa e fiefiá mei hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

  • Koeʻuhí ke tokoniʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau “fakakaukau ki he tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá,” ʻe ala tokoni ke kamata ʻaki ha fakaʻuhingaʻi e fiefiá. ʻE founga fēfē hano fakamatalaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he talangofua ki he ʻOtuá? Mahalo te nau ala fakakaukau ʻoku ʻi ai hanau kaungāmeʻa ʻokú ne pehē ʻoku fiefia pē ia kae ʻikai tauhi e ngaahi fekaú. Fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e Mōsaia 2:38–41 pea aleaʻi e founga te nau lava ai ʻo tokoni ke mahino ki honau kaungāmeʻá hono faikehekehe ʻo e fiefia fakamāmaní mo e fiefia taʻengatá. Ko e hā ha ngaahi aʻusia pe sīpinga mei he moʻui ʻa e kakaí ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻoku fakafōtunga ai ʻa e fiefia taʻengatá?

Mōsaia 3:1–20

ʻOku toki maʻu pē fakamoʻuí “ʻi he huafa ʻo Kalaisi, ko e ʻEikí.”

  • ʻOku kau ʻi he pōpoaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ha ngaahi kikite mamafa mo fakaikiiki fekauʻaki mo e ʻaloʻi, ngāue, pea mo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Te ke ala kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamatalaʻi ha ngaahi veesi mei he Mōsaia 3:1–20 ʻoku mahuʻinga moʻoni kiate kinautolu pea mo tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e Fakamoʻuí mo Hono misioná. Kole ange ke nau vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi veesi ko ʻení.

  • ʻOku akoʻi ʻe he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná ʻoku “fakamatalaʻi ʻe [he tohí] ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí.” Koeʻuhí ke tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ʻo e tokoni e malanga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono fakahoko ʻo e taumuʻa ko ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, te ke lava ke hiki ʻi he palakipoé ʻOku ʻAi ʻe Sīsū Kalaisi ke Lava ʻo Hoko ʻa e Fakamoʻuí. ʻE lava ke fakamanatu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e Mōsaia 3:1–20, peá ke toki lisi pe te nau lisi ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí. Fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo hono ʻai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ke lava ʻo hokó. Hili ia pea ʻoange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha taimi ke toe fakamanatu ai ʻa e Mōsaia 3:18–19 pea mo fakamatalaʻi ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke tau hoko ai ko ha kau māʻoniʻoni mo maʻu ʻa e fakamoʻuí. ʻOku tokoni fēfē ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke tau fakahoko ʻeni? Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo e fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

Kuo maʻu nai ʻe he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí ha aʻusia kuo liliu ai kinautolu ʻe ha tokāteline naʻe akoʻi ʻi ha malanga, lēsoni, pe potufolofola? Talaange te nau lau ʻi he Mōsaia 4–6 fekauʻaki mo e kaunga lahi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

Tokoni ki he niʻihi kehé.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni:

“‘I he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ne u lau ai ha fakamatala naʻe faʻu ʻe Siaki Mekikōneli, MD. Naʻá ne tupu hake ʻi he ʻotu moʻunga ʻi he fakatonga-hihifo ʻo Veisīniá ʻi he ʻIunaiteti Siteití pea ko ha taha ia ʻo e fānau ʻe toko fitu ʻa ha faifekau Metotisi pea mo ha faʻē naʻe nofo pē ʻi ʻapi. Naʻa nau siʻi masiva. Naʻá ne pehē ko e lolotonga ʻene kei tupu haké, ko e taimi kotoa pē ne fakatahataha mai ai honau fāmilí ki he tēpile kaí ʻi he maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe fehuʻi ange ʻe he tangataʻeikí kiate kinautolu takitaha, ʻKo e hā ha meʻa naʻá ke fai maʻa ha taha ʻi he ʻahó ni?’ Naʻe fakapapauʻi ʻe he fānaú te nau fai ha meʻa lelei he ʻaho kotoa pē ke nau lava ʻo fakamatalaʻi ange ki heʻenau tamaí kuo nau tokoniʻi ha taha. Naʻe ui ʻe Toketā Mekikōneli ʻa e founga ko ʻení ko e tukufakaholo mahuʻinga taha ia ʻo ʻene tamaí he naʻe fakalotoa ia mo hono ngaahi fototehiná ʻe he fakatetuʻa ko iámo e kupuʻi lea ko iá ke nau tokoni ki he niʻihi kehé ʻi heʻenau moʻuí kotoa. ʻI heʻenau tupu hake ʻo matuʻotuʻá, naʻe liliu ʻenau fie fai ha tokoní, ʻo hoko ia ko ha holi fakaeloto ke nau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

“Makehe mei he ngāue fakafaitoʻo ʻiloa ʻa Toketā Mekikōnelí … naʻá ne fokotuʻu foki ha kautaha naʻá ne ui ko e Kau Ngāue Tokoni Fakafaitoʻó, ʻa ia naʻe maʻu ai ʻe he kau ngāue kuo maʻu vāhenga mālōlō mei he malaʻe fakafaitoʻó, ha faingamālie ke nau fai ha ngāue tokoni taʻetotongi ʻi he fanga kiʻi senitā fakafaitoʻó ʻo tokoni ki he kau ngāue ʻoku ʻikai haʻanau maluʻi fakafaitoʻó. Naʻe ui ʻe Toketā Mekikōneli talu mei he taimi naʻá ne maʻu vāhenga mālōlō aí, mo e ʻaʻu ʻeni ki he houa ʻe 60 he uike kuó ne foaki ʻi hono taimi ʻataá ke ne ngāue taʻetotongi ai, ka ʻoku tupulaki ai [hono] iví pea ʻi ai foki ha ongoʻi fiemālie ʻi [heʻene] moʻuí kuo teʻeki ke ne aʻusia ki muʻa.’ [Jack McConnell, “And What Did You Do for Someone Today?” Newsweek, 18 Sune, 2001, 13.] …

“Ko e moʻoni he ʻikai ke tau tatau kotoa mo Toketā Mekikōneli, ʻo fokotuʻu ha ngaahi senitā fakafaitoʻo ke tokoni ki he masivá; ka ʻoku lahi fau e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé, pea ʻe lava ke tau fai ha meʻa ke tokoni ai ki ha taha. …

“Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá, fakalotolahí, poupoú, fakafiemālié, ʻetau angaʻofá—ʻo tatau ai pē pe ko ha mēmipa kinautolu ʻo e fāmilí, kaungāmeʻa, maheni pe ko ha muli. Ko e toʻukupu kitautolu ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní, kuo fekauʻi mai ke tau tokoniʻi mo hiki hake ʻEne fānaú. ʻOkú Ne fakafalala mai kiate kitautolu taki taha. … Tau fehuʻi loto pē muʻa kiate kitautolu ʻa e fehuʻi ko ia ne fai kia Toketā Siaki Mekikōneli mo hono ngaahi fototehiná he ʻaho kotoa pē lolotonga e taimi maʻu meʻatokoni efiafí: ʻKo e hā ha meʻa kuó u fai maʻa ha taha ʻi he ʻahó ni?’”” (“Ko e Hā Kuó u Fai Maʻa ha Taha he ʻAhó ni?Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 84–87).

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Hoko ko ha meʻangāue ʻo e Laumālié. ʻOku ʻikai ko hoʻo taumuʻa ko ha faiakó ke fai ha lēsoni mālie ka ke tokoni ke maʻu ʻe he niʻihi kehé e takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻa ia ko e faiako moʻoní. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 10.)

Paaki