Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
30 Māʻasi–12  ʻEpeleli. Toetuʻú: “Te Ne Toe Tuʻu … mo e Fakamoʻui ʻi Hono Kapakaú”


“30 Māʻasi–12  ʻEpeleli. Toetuʻú: ʻTe Ne Toe Tuʻu … mo e Fakamoʻui ʻi Hono Kapakaú,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“30 Māʻasi–12  ʻEpeleli. Toetuʻú,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
Kalaisi kuo toetuʻú mo ʻEne Kau ʻAposetoló

Kalaisi mo e Kau ʻAposetoló, tā fakatātā ʻa Del Parson

30 Māʻasi–12  ʻEpeleli

Toetuʻú

“Te Ne Toe Tuʻu … mo e Fakamoʻui ʻi Hono Kapakaú”

Ko e Sāpate Toetuʻú ko e faingamālie lelei taha ia ke fakamālohia ai ʻe he kau mēmipa hoʻo kalasí ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne Toetuʻú—pea mo fefakamālohiaʻaki ai ʻenau fakamoʻoní. Manatuʻi ʻeni ʻi hoʻo ako e folofolá ʻi he teuteu ki he lēsoni ko ʻení. Kole ha fakahinohino fakalaumālie fekauʻaki mo e meʻa te ne ueʻi e loto ʻo e kakai ʻi hoʻo kalasí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahé

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Mahalo ne ʻosi maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí ha ngaahi aʻusia mahuʻinga he uike ʻe ua kuo hilí ʻi hono lau e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e Toetuʻu pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOange ha ngaahi miniti siʻi ke nau kumi ai ha fakamatala ʻoku nau mahuʻingaʻia ai, pea toki fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

2 Nīfai 9:7–15; ʻAlamā 11:41–45; 40:21–23

Ko e toetuʻú ko e fakatahaʻi taʻengata ia ʻo e sinó mo e laumālié.

  • ʻE lava ke hoko ʻa e fakafehoanakí ko ha founga lelei ia ki hono akoʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Te ke ala fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 9:7–15 mo e ʻAlamā 11:41–45 mo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku nau akoʻi ʻa e toetuʻú. Ko e hā ʻoku fakatatau ki ai ʻa e maté? ʻOku founga fēfē hono fakamatalaʻi e toetuʻú? Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai ha sino toetuʻu? (vakai foki, T&F 93:33–34). ʻE lava ke aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e founga te nau ala fakaʻaongaʻi ai e ngaahi fakafehoanaki ko ʻení ke akoʻi ha taha fekauʻaki mo e toetuʻú. ʻI heʻenau vahevahe ko ia ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí, te ke ala aleaʻi mo kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku nau fakamahuʻingaʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e Toetuʻú.

  • Fakakaukau ke ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamatalaʻi ha taimi naʻa nau ongoʻi houngaʻia ai ʻi heʻenau ʻilo ki he Toetuʻú. ʻE founga fēfē hano tākiekina maʻu pē ʻe he ʻilo ko iá ʻa ʻetau moʻuí? Te ke lava ʻo tokoni ki he kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau tali ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻaki haʻo fakaafeʻi kinautolu takitaha ke nau fekumi ʻi he 2 Nīfai 9:7–15; ʻAlamā 11:41–45; pe ʻAlamā 40:21–23 pea lisi ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi moʻoni naʻa nau maʻu fekauʻaki mo e Toetuʻú. Hili ia peá ke hiki ʻi he palakipoé ʻa e ongo sētesi ko ʻení mo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto ʻi ha ngaahi miniti siʻi kimuʻa pea nau vahevahe e founga te nau fakakakato ai kinauá: Kapau naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni… mo e Koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni….

ʻĪmisi
ko e lotu ʻa Kalaisi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní

Ketisemani, tā fakatātaaʻi ʻe Michael T. Malm

Mōsaia 3:5–7; 15:5–9; ʻAlamā 7:11–13

Naʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi ʻetau ngaahi angahalá, mamahí, mo e ngaahi vaivaí kiate Ia.

  • ʻE lava ke fakaafeʻi ʻe he fakalaulauloto mo e aleaʻi ʻo e mamahi ʻa e Fakamoʻuí maʻatautolú, ʻa e Laumālié mo ueʻi ha ngaahi ongo ʻo e ʻofa mo e houngaʻia ki he Fakamoʻuí. Koeʻuhí ke poupouʻi ʻa e faʻahinga fakalaulauloto mo e fealēleaʻaki peheé, te ke lava ʻo tā ha saati ʻi he palakipoé ʻo meimei tatau mo ia naʻe fokotuʻu atu ʻi he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakakato ia ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Mōsaia 3:5–7; 15:5–9; mo e ʻAlamā 7:11–13 mo ʻenau ngaahi aʻusiá. Te ke toe lava foki ke fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻenau ngaahi ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa kuo fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻanautolú, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Laumālié.

  • ʻE lava ke fakaafeʻi ʻe he ngaahi fasi toputapú ʻa e Laumālié pea mo fakamamafaʻi ʻa e tokāteline ʻokú ke akoʻí. Mahalo naʻa lava ke toe fakamanatu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e Mōsaia 3:5–7; 15:5–9; mo e ʻAlamā 7:11–13 pea kumi mo hivaʻi ha ngaahi himi ʻoku nau ongoʻi ʻoku fenāpasi mo e ngaahi pōpoaki ʻi he ngaahi veesi ko ʻení (te ke lava foki ke fakaafeʻi ha taha ke ne hivaʻi pe tā ha ngaahi himi.) ʻE lava ke tokoni ʻa e fakahokohoko fakamotuʻalea e folofolá ʻi he fakaʻosinga ʻo e tohi himí, pea ʻoku fokotuʻu atu mo ha ngaahi himi kehe ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange.” Poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamatalaʻi ha ngaahi kupuʻi lea mei he ngaahi himí mo e ngaahi potufolofolá ʻoku tokoni ke nau fakahoungaʻi lahi ange ʻa e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪnosi 1:1–19; Mōsaia 5:1–2; 27:8–28:4; ʻAlamā 24:7–19

ʻOku fufulu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí kitautolu pea mo tokoni ʻi he fakahaohaoaʻi kitautolú.

  • Ko ha founga lelei ʻe taha ke ako ai ki he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke liliu ʻetau moʻuí ko hano ako e ngaahi sīpinga ʻo ʻEne liliu e moʻui ʻa ha niʻihi kehe ʻi heʻenau fakatomala pea haʻu kiate Iá. ʻOku lahi ha ngaahi sīpinga pehē ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Te ke ala vahe ki he mēmipa takitaha ʻo e kalasí ke nau laukonga fekauʻaki mo ha taha ʻo e ngaahi sīpinga ko ʻení, hangē ko ʻĪnosí (vakai, ʻĪnosi 1:1–19), kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní (vakai, Mōsaia 5:1–2), ʻAlamā ko e Siʻí (vakai, Mōsaia 27:8–28:4), pe kakai ʻAnitai-Nīfai-Līhaí (vakai, ʻAlamā 24:7–19), pe ko haʻanau fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga kehe mei he folofolá. Ka hili ia, pea ʻe lava ʻe ha kau mēmipa tokosiʻi ʻo e kalasí ke fakamatalaʻi nounou e ngaahi aʻusia naʻa nau laukonga fekauʻaki mo iá. Mahalo naʻa fiefia hoʻo kalasí ʻi hono fakahoko ʻení ʻaki haʻo ʻoange ha fanga kiʻi tokoni ke tokoni ki he toenga ʻo e kalasí ʻi hono mateʻi pe ko hai ʻoku nau fakamatalaʻí. Te nau lava foki ke aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Naʻe liliu fēfē ʻa e kakai ʻi he ngaahi sīpinga ko ʻení? Ko e hā e fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻenau liliú? Mahalo naʻa lava ha kau mēmipa tokosiʻi ʻo e kalasí ke fakamatala ki he founga ʻo e fakahoko ʻe he Fakamoʻuí “ha fuʻu liliu lahi ʻi … [honau] lotó” (Mōsaia 5:2). Koeʻuhí ke nau ʻilo lahi ange ki he founga hono liliu kitautolu ʻe he Fakamoʻuí—mo e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai e liliu ko iá—te ke lava ʻo vahevahe ki he kalasí e tala-fakatātā naʻe fai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ‘i he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange.”

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

Koeʻuhí ke ueʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e Mōsaia 1–3, te ke ala fakaafeʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto ki ha taimi naʻa nau ongoʻi ai ha holi ke fiefia, hili haʻanau lau pe fanongo ki ha pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ha ngaahi moʻoni te nau lava ʻo fiefia ai ʻi heʻenau lau ʻa e Mōsaia 1–3.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

Ngaahi Himi fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

ʻE lava ke maʻu ʻa e ngaahi vitiō hono hivaʻi ʻe he Kuaea ʻo e Tāpanekale ʻa e ngaahi himi ko ʻení ʻi he ChurchofJesusChrist.org

Tala-fakatātā: Kuo pau ke tau mahulu hake ʻi he maʻá pē.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ha tala-fakatātā ke fakamatalaʻi e founga hono teuteuʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá:

“ʻOku tau faʻa fakakaukau ki he ngaahi ola ʻo e fakatomalá ʻo pehē ko hano fakamaʻa pē ia ʻo kitautolu mei he angahalá, ka ko ha vakai ʻeni ia ʻoku ʻikai kakato. … Ko e tokotaha fai angahalá, ʻoku hangē ia ko ha fuʻu ʻakau ʻoku mapelu ngofua holo ʻi he havilí. ʻI he ʻaho havili mo ʻuhoʻuhá, ʻoku mapelu lahi ʻa e fuʻu ʻakaú ki he kelekelé ʻo pelepela ai ʻa hono ngaahi laú, ʻo tatau pē mo e angahalá. Kapau te tau tokanga pē ke fakamaʻa ʻa e lauʻi ʻakaú, ʻe kei tuku pē ʻa e vaivai ko ia he fuʻu ʻakaú ʻoku tupu ai ʻene mapelu mo pelepelá. ʻI he taimi tatau pē, ka ʻi ai ha taha ʻoku foʻi ongoʻi fakaʻofaʻia pē koeʻuhí ko ʻene ʻuli ʻi he angahalá, ʻe toe fai angahala pē ia ʻi he taimi ʻe tō mai ai e kiʻi havilivili hono hokó. ʻE kei hokohoko atu ai pē ʻetau fakaʻatā kitautolu ki he founga tatau pē kae ʻoua kuo fakamālohia e fuʻu ʻakaú.

“ʻI he taimi kuo foua ai ʻe ha taha ʻa e founga ʻe maʻu mei ai e ngaahi ola ʻoku ui ʻe he folofolá ʻko ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá,’ ʻe fakahoko leva ʻe he Fakamoʻuí ia ha ngāue ʻoku mahulu hake ʻi hono fakamaʻa pē ʻo e tokotaha ko iá mei he angahalá. ʻOkú Ne foaki kiate ia ha mālohi foʻou. ʻOku mahuʻinga ʻa e fakamālohia ko iá kiate kitautolu ke tau ʻiloʻi ai e taumuʻa ʻo hono fai ʻo e fakamaʻá, ʻa ia ko ʻetau toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní. Ke hū ki Hono ʻaó, kuo pau ke tau mahulu hake ʻi he maʻá pē. Kuo pau ke tau liliu mei heʻetau hoko ko ha taha fakatuʻasino ʻoku vaivai ki he angahalá, ka tau hoko ko ha taha mālohi ʻokú ne malava ʻo matuʻuaki fakalaumālie ke nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (“Ko e Fakaleleí mo e Tuí,” Liahona, ʻEpe. 2008, 12–13).

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Moʻui taau mo e fakahinohino ʻa e Laumālié. ʻI he taimi ʻokú ke moʻui ʻaki ai e ongoongoleleí, ʻokú ke taau mo e takaua ʻa e Laumālié, ʻa ia ko e faiako moʻoní. ʻI hoʻo kolea ko ia ʻEne fakahinohinó, ʻe ʻoatu leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongoʻi fekauʻaki mo e founga ke feau ai e ngaahi fiemaʻu ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 5.)

Paaki