Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
18–24 Nōvemá Sēmisi: ‘Ke Fai ʻe Kimoutolu ki he Folofolá, pea ʻOua Naʻa Ngata ʻi he Fanongó’


“18–24 Nōvemá Sēmisi: ‘Ke Fai ʻe Kimoutolu ki he Folofolá, pea ʻOua Naʻa Ngata ʻi he Fanongó’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻoú 2019 (2019)

“18–24 Nōvemá Sēmisi,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
Ko e lotu ʻa ʻĒpalahame ʻi tuʻa hono tēnití

Ko ʻĒpalahame ʻi he Fonua ko Mamilí, tā fakatātaaʻi ʻe Grant Romney Clawson

18–24 Nōvemá

Sēmisi

“Ke Fai ʻe Kimoutolu ki he Folofolá, pea ʻOua Naʻa Ngata ʻi he Fanongó”

Kimuʻa pea lau e lēsoni ko ʻení, lau e Tohi ʻa Sēmisí pea tokanga ki he ngaahi ongo te ke maʻú. Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ke maʻu te ne faitāpuekina mo fakamaama e kau mēmipa hoʻo kalasí? Vakai ki he lēsoni ko ʻení ki ha ngaahi fakakaukau fakafaiako kehe.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi veesi mei he tohi ʻa Sēmisí ʻokú ne ueʻi fakalaumālie kinautolu ke nau “fai … ki he folofolá” (Sēmisi 1:22). Kapau ʻoku ʻikai fuʻu fakataautaha, ʻe lava ke nau toe vahevahe mo e meʻa ʻoku nau ongoʻi ʻoku totonu ke nau ngāue ki ai, fakafoʻituitui pe fakafāmilí.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Sēmisi 1:5–6

ʻI he taimi ʻoku tau kole ai ʻi he tuí, ʻoku foaki lahi mai ʻe he ʻOtuá.

  • Naʻe tākiekina ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Sēmisi 1:5–6 ʻa Siosefa Sāmita ki ha aʻusia liliu-moʻui fakalaumālie, pea ʻokú ne tāpuekina kitautolu ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻE lava ke ke tohi ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ʻi he palakipoé mo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto fakalongolongo ki ai: Ko e hā e ivi tākiekina naʻe maʻu ʻe he Sēmisi 1:5–6 ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā kuo akoʻi atu ʻe he aʻusia ʻa Siosefa Sāmitá mo e ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e fekumi ki he tali hoʻo ngaahi fehuʻí? (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10–17). Ko e hā e ngaahi aʻusia kuó ne akoʻi atu “[ʻoku] moʻoni e fakamoʻoni ʻa Sēmisí”? Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:26). Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe e ngaahi fakakaukau ʻoku nau maʻu hili ʻenau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • ʻE lava ke fakalea ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e Sēmisi 1:5–6 ʻi he ngaahi lea pē ʻanautolu. ʻOku tokoni fēfē nai ʻeni ke mahino ange kiate kinautolu e ngaahi veesi ko ʻení?

  • Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia naʻe fakahoko ai e talaʻofa ʻi he Sēmisi 1:5–6 ʻi heʻenau moʻuí ke tokoni ke manatuʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí kuo ʻosi talaʻofa ʻe he ʻOtuá ke foaki lahi maʻa ʻEne fānaú ʻi he taimi ʻoku nau fakataufolofola ai kiate Ia ʻi he lotú. Ko e hā ne nau ako ʻi heʻenau kole ki he Tamai Hēvaní ke fakapapauʻi ʻenau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí?

Sēmisi 1:2–4; 5:7–11

ʻOku fakatau e faʻa kātakí ki he haohaoá.

  • Ke kamataʻi ha fealēleaʻaki ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e faʻa kātakí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ʻe lava ke ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia ne fie maʻu ai ke nau faʻa kātaki pea mo e meʻa ne nau ako mei he aʻusia ko iá. ʻE lava leva ke nau fekumi ʻi he Sēmisi 1:2–4; 5:7–11 ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ʻi heʻenau ngaahi aʻusiá. ʻE lava foki ke nau maʻu mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻaonga ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Dieter  F. Uchtdorf, “Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki” (Ensign pe Liahona, Mē 2010, 56–59). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e faʻa kātakí ʻi heʻetau feinga ke haohaoá? Ko e hā kuo tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakatupulaki ʻa e faʻa kātakí ʻi heʻenau moʻuí?

Sēmisi 1:3–8, 21–25; 2:14–26

“Ko e tui taʻe-ʻi ai ʻa e ngāué ʻoku maté.”

  • Ko e founga ʻe taha ke aleaʻi ai e ngaahi akonaki ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e tuí mo e ngāué ko hono vaeua hoʻo kalasí ki ha kulupu ʻe ua—taha ke nau kumi e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻe he tuí ʻa e ngāué mo e tahá ke nau kumi e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻe heʻetau ngaahi ngāué ʻa e tuí. Ke fai ʻení, ʻe lava ke mou lau ʻa e Mātiu 7:21–23; Sēmisi 1:6–8, 21–25; 2:14–26; mo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:19. ʻE lava leva ke vahevahe ʻe he kulupu takitaha e meʻa ne nau maʻú mo aleaʻi e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tuí mo e ngāué fakatouʻosi.

  • Ke tokoni ke fakalaulauloto lahi ange e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he kupuʻi lea ʻiloa ko e “Tui taʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate foki ia” (James 2:26), ʻe lava ke ke hiki e sētesi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e tui taʻe ngāué ʻoku hangē ia ha ʻoku hala ha . Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau ki ha founga lelei ke fakakakato ai e sētesí, pea tuku ke hiki ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi he palakipoé. ʻE lelei foki kiate kinautolu ʻenau tauhoa pe fakakulupu ʻo fai ai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení. ʻE lava ke tokoni e talanoa ʻa Palesiteni Dieter  F. Uchtdorf ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ke tānaki atu ki he mahino ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke hokohoko atu hono ngāueʻi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí?

Sēmisi 2:1–9

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku totonu ke tau ʻofa ki he kakai kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau ngaahi tūkungá.

  • Ke tokoni ke fakaʻaiʻai e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakahaaʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ki he tokotaha kotoa neongo pe ko e hā e tūkunga pe fōtunga ʻo e niʻihi kehé, ʻe lava ke ke kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fetongitongi hono lau e ngaahi veesi mei he Sēmisi 1:9–11; 2:1–10; 5:1–6. Aleaʻi ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “filifilimānako ki he kakaí”? (Sēmisi 2:9). Ko e hā ʻoku faʻa kehe ai hotau anga kiate kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau paʻangá, ongoongoa, pe mālohí ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai peheé? ʻE founga fēfē nai haʻatau taʻofi ʻa e kehe hotau angá ki ha niʻihi koeʻuhí ko honau ngaahi tūkungá? Ko e hā e founga ʻoku koloaʻia taha ai e kau muimui faivelenga ʻo e Fakamoʻuí? (vakai, Sēmisi 2:5).

Sēmisi 3

ʻOku maʻu ʻe he ngaahi lea ʻoku tau fakaʻaongaʻí ʻa e mālohi ke uesia pe tāpuekina e niʻihi kehé.

  • ʻE lava ke ʻomi ʻe he ngaahi fakatātā lelei naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sēmisí ha ngaahi fakatokanga mo ha poupou ke fakaʻaongaʻi e ngaahi lea—ʻoku fakatoutohi pe lea ʻakí—ke langaki hake ʻaki ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava ke ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau vave ʻa e Sēmisi 3 ʻo kumi e ngaahi fakatātā ʻokú ne fakamatalaʻi e founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai e leá ke uesia pe tāpuekina e niʻihi kehé; mahalo ʻe saiʻia ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke tā ha ngaahi ʻata ʻo e ngaahi fakatātā ko ʻení. ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he ngaahi ʻata ko ʻení e ngaahi fakahinohino ʻa Sēmisi ʻi he vahe ko ʻení? Hangē ko ʻení, ʻe founga fēfē ha hoko ʻetau ngaahi leá ʻo hangē ko ha afí? Ko e hā ha ngaahi ʻata ʻoku lava ke fakakaukau ki ai e kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakatātaaʻi ʻaki e mālohi lelei ʻe lava ke maʻu ʻe he leá? ʻE lava ke ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ai e faleʻi ʻa Sēmisí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akó

Poupouʻi e Akó ʻi ʻApi

Ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e 1 mo e 2 Pitá, fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi e ngaahi akonaki fakatokāteline ʻi he ngaahi tohi ko ʻení, ʻoku mahino ange koeʻuhí ko hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fakamoʻoniʻi fēfē ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení e ngāue fakapalōfita ʻa Siosefa Sāmitá?

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Sēmisi

Tuí mo e ngāué.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Dieter F. Uchtdorf ʻo pehē:

“‘Oku ʻi ai ha talanoa faka-Siu motu‘a fekauʻaki mo ha taha ngaohi koa naʻe ‘ikai ke tui ʻOtua. Lolotonga haʻana fononga ʻi ha ʻaho ʻe taha mo ha lāpai, naʻá ne pehē, ‘ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku ʻikai ke lava ʻo mahino kiate au. Kuo taʻu ʻe lauiafe ʻetau maʻu e tui fakalotú. Ka ko e potu kotoa pē ʻokú ke vakai ki ai, ʻoku ʻi ai ʻa e koví, faihalá, taʻe-faitotonú, fakamaau taʻe-totonú, mamahí, fiekaiá, mo e fetāʻaki. ‘Oku hangē ʻoku ʻikai teitei fakaleleiʻi ʻe he tui fakalotú ia ʻa e māmaní. ʻOku ou fehuʻi atu ai, ko e hā hano ʻaonga?’

“Na‘e ʻikai ke tali ange ʻe he lāpaí kae hoko atu pē ʻene fononga mo e taha ngaohi koá. Fāifai peá na aʻu mai ki ha malaʻe vaʻinga naʻe vaʻinga ai ha fānau ʻi he kelekelé kuo nau efua.

Pehē ange leva ʻa e lāpaí, “ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate au. Vakai atu ki he fānau ko eé. Kuo tau ma‘u ʻa e koá ʻi ha taʻu ʻe lauiafe, ka ʻoku kei likoliko pē fānau ko eé. Ko e hā hano ʻaonga ʻo e koá?’

“Tali ange ʻe he taha ngaohi koá, ‘Ka ʻe Lāpai, ʻoku ʻikai taau ke tukuakiʻi e koá ʻi he fānau likoliko ko ʻení. Kuo pau ke ngāue ʻaki e koá kae toki lava ʻo fakahoko hono taumuʻá.’

“Naʻe mamali leva e Lāpaí mo pehē ange, ‘Tonu–pasika’ (“ʻE Moʻui ʻa e Angatonú ʻi he Tui,” Ensign pe Liahona, ʻEpeleli 2017, 4).

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Poupouʻi ha ʻātaki ʻoku fakaʻapaʻapá. “Tokoni ke mahino ki he kau mēmipa hoʻo kalasí ʻoku ʻi ai ʻenau kaunga kotoa ki he laumālie ʻo e kalasí. Poupouʻi kinautolu ke nau tokoni atu ke fokotuʻu ha ʻātakai ʻoku tauʻatāina, ʻofa mo fakaʻapaʻapa ke ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻokú ne tauʻatāina ke vahevahe ʻene ngaahi aʻusiá, fehuʻí mo e fakamoʻoní” (Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 15).

Paaki