“Lesona 35: Mataupu Faavae ma Feagaiga 89–92,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2017)
“Lesona 35,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Lesona 35
Mataupu Faavae ma Feagaiga 89–92
Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi
Ina ua mavae le amataga o le Aoga a Perofeta i le popofou o le 1833, sa fesili le Perofeta o Iosefa Samita i le Alii e faatatau i e umia le perisitua o loo faaaogaina le tapaa i le taimi o a latou fonotaga. I le aso 27 Fepuari, 1833, i le tali atu i le fesili a Iosefa, sa aumai ai e le Alii le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89. I lea faaaliga, lea na iu ina lauiloa o le Upu o le Poto, sa lapataia ai e le Alii le faaaogaina o mea faatama’i, ma fautuaina le taumafaina o meaai lelei, ma sa folafola mai ai faamanuiaga i e usiusitai.
I le aso 8 Mati, 1833, na tuuina mai ai e le Alii le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90. O lenei faaaliga o loo i ai faatonuga i le Au Peresitene o le Perisitua Maualuga ma sa “o se laasaga faaauau i le faatuina o le Au Peresitene Sili” (MFF 90, faaulutala o le vaega).
A o galue ai i le faaliliuga musuia o le Feagaiga Tuai, sa fesili le Perofeta i le Alii pe tatau ona ia faaaofia ai le Apokalifa o se vaega o lana faaliliuga o le Tusi Paia. I le aso 9 Mati, 1833, na tali mai ai le Alii i le fesili a Iosefa Samita e ala i le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 91 ma sa ta’u atu ai ia te ia e le manaomia ona ia faaliliuina le Apokalifa.
I le aso 15 Mati, 1833, na tuuina mai ai e le Alii le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 92, e faatonu ai Feterika G. Viliamu ina ia avea o se sui malosi o le Kamupani Tuufaatasi, lea sa faavaeina e vaavaaia ai le soifua manuia ma mataupu tau pisinisi a le Ekalesia.
-
2 Fepuari, 1833 Na faamaea ai e Iosefa Samita le iloiloga o lana faaliliuga o le Feagaiga Fou.
-
27 Fepuari, 1833 Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 89.
-
8 Mati, 1833 Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 90.
-
9 Mati, 1833 Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 91.
-
15 Mati, 1833 Na maua mai ai leMataupu Faavae ma Feagaiga 92.
-
18 Mati, 1833 Sa faauuina Sini Rikitone ma Feterika G. Viliamu e avea ma (fesoasoani) o le Peresitene i le Au Peresitene o le Perisitua Maualuga.
Fautuaga mo le Aoaoina Atu
Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–21
Ua faaali mai e le Alii le Upu o le Poto
Tusi le O Le Upu o le Poto i luga o le laupapa.
-
Pe na e faamalamalamaina atu i se tasi le mafuaaga e te le inuina ai le ava malosi, lauti, po o le kofe, pe faaaoga foi le tapaa? O le a lau tala na fai atu i ai? Na faapefea ona tali mai le tagata?
Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata aooga i le talaaga o le faaaliga o i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89, faamalamalama atu o le usitai i le poloaiga a le Alii e faatulaga le Aoga a Perofeta (tagai MFF 88:127sa potopoto ai Iosefa Samita ma isi toeaina i se potu i luga o le faleoloa o Newel K. Whitney i Katelani, Ohaio. (Afai e mafai, faaali se ata o le potu.)
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa lenei:
“O taeao uma pe a uma le taumafataga o le taeao, e potopoto ai alii i le aoga e faalogologo i faatonuga mai ia Iosefa Samita. … O le mea muamua sa latou faia pe a maea ona nonofo i lalo, o le ‘tutuina o se paipa ma amata ona talanoa e uiga i mea tetele o le malo ma tuufeula,’ sa faamatala ai e Polika Iaga. Sa matua mafiafia le asu ma sa tau le mafai ai e nei alii ona iloa atu Iosefa i le asu ua salalau. E uma loa ona ula ia paipa, ona ‘tuu loa lea o se mealamu i le tasi itu pe o itu uma foi e lua ona salalau solo ai lava lea i le fola’ [Brigham Young, unpublished discourse, December 2, 1867]. I lea faatulagaga palapala, sa taumafai ai Iosefa Samita e aoao alii i le ala e mafai ai e i latou ma a latou tagata liliu mai ona avea ma e paia, ‘e le pona,’ ma agavaa i luma o le Atua” (Jed Woodworth, “The Word of Wisdom,” i le Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 183, or history.lds.org).
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lea a Peresitene Polka Iaga (1801--1877) e uiga i le ala na tali atu ai le Perofeta i nei tulaga.
“E masani pe a oo atu i totonu le Perofeta e tuuina atu ni aoaoga e na te vaaia le tele o le asu o tapaa. O lenei mea, faatasi ai ma faitioga mai lona toalua i le faamamaina o le fola palapala [mai tapaa lamu], sa avea ma mea e mafaufau ai le Perofeta i le mataupu, ma sa ia fesili atu ai i le Alii e uiga i amio a toeaiina i le faaaogaina o le tapaa, ma o le faaaliga, ua taua o le Upu o le Poto, o se tali mai ai i lana fesili” (Polika Iaga, i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 280).
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:1–3 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu po o fasifuaitau o loo faamatala ai faamoemoega o le Alii mo le tuuina mai o lenei faaaliga.
-
E tusa ai ma le fuaiupu 2–3, aisea na tuuina mai ai lenei faaaliga?
Faasino i ai o le fasifuaitau “e lē i se poloaiga po o se faamalosiga” i le fuaiupu 2, ma faamalamalama atu sa lei tuuina atu muamua e le Alii le Upu o le Poto i le Au Paia o se poloaiga. Na iu lava, ina ua mavae le tele o tausaga sa faataitai ai ona usitai le Au Paia i mataupu faavae o le Upu o le Poto, sa amata e le perofeta a le Alii ona aoao atu o le Upu o le Poto ua mafaufauina nei o se poloaiga (tagai i le tusi lesona a le tagata aoga i le faamatalaga mo le MFF 89:1–2).
Tusi le fasifuaitau lea i le laupapa: O Se Mataupu Faavae ma se Folafolaga. Valaaulia tagata aooga e vaavaai mo le mataupu faavae sa faaali mai e le Alii o se vaega o le Upu o le Poto a o latou faaauau ona suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89.
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:4 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se isi mafuaaga na aumai e le Alii mo le faaalia mai o le Upu o le Poto.
-
O a faataitaiga o “mea leaga ma fuafuaga” i le lalolagi i le taimi nei e mafai ona tatou aloese ai e ala i le mulimuli i le Upu o le Poto?
Valaaulia tagata aooga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:5–9 , ma vaavaai po o a mea faatama’i na lapataia e le Alii le Au Paia e aua ne’i faaaogaina.
-
O a mea na lapatai mai le Alii i le Au Paia e aua nei faaaogaina? (Afai e tatau ai, faamalamalama atu ua aoao mai taitai o le Ekalesia o faaupuga “mea inu vevela” e faasino i le lauti ma le kofe [tagai Hyrum Smith’s teaching reported in “The Word of Wisdom,” Times and Seasons, June 1, 1842,” 800, josephsmithpapers.org].)
Ta’u i ai e le o ta’ua uma mai i le faaaliga ia mea faatama’i e tatau ona tatou aloese mai ai. Ua lapatai mai taitai o le Ekalesia i le faaaogaina o “soo se ituaiga mea inu, fualaau faasaina, vailaau, po o se faiga matautia e faaaoga e maua ai le ‘lele’ po o isi aafiaga le lelei malolosi ia e ono faamanualia ai lou tino ma lou mafaufau. O nisi o nei mea e aofia ai maruana, fualaau matautia, faaaogaina ma le faatautala o talavai mai le fomai po o vai foi e mafai ona faatau e aunoa ma se pepa talavai mai le fomai, faapea ai ma vailaau e faaaoga i le fale” (Mo Le Malosi o le Autalavou [2011], 26).
Valaaulia tagata aooga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:10–17 , ma vaavaai mo mea ua fautuaina i tatou e le Alii e aai ai.
-
O a meaai ua fautuaina i tatou e le Alii e aai ai?
-
E tusa ai ma le fuaiupu 11, o le a so tatou uiga e tatau ona faaalia pe a aai i nei meaai?
Faamanatu i tagata aooga sa faamatala mai e le Alii le Upu o le Poto o “se mataupu faavae ua i ai se folafolaga” (MFF 89:3). Tusi le fuaiupu lea e lei maea i le laupapa: Afai tatou te usitai i le Upu o le Poto ma taumafai e tausi ia poloaiga, o le a faamanuiana i tatou e le Alii i le …
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18–21 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga mo le mulimuli i le Upu o le Poto.
-
O a ni faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e mulimuli i le Upu o le Poto?
Faamanatu i tagata aooga o le folafolaga o le maloloina i le fuaiupu 18 e le faapea o le Upu o le Poto o se vaifofo mo faama’i faaumiumi po o ma’i tuga. Nai lo lena, e fesoasoani ai i tagata ia sili ona lelei le soifua maloloina ma malolosi lea e mafai ona maua e o latou tino.
-
E mafai faapefea e le ola i le Upu o le Poto ona fesoasoani ia i tatou e maua ai le “poto ma ‘oa silisili o le malamalama” (fuaiupu 19)? (Fesoasoani i tagata aooga ia malamalama o le usitaia o le Upu o le Poto e mafai ai ona tatou olioli i le mafutaga a le Agaga Paia, o le e faaalia mai le poto ma le malamalama i e e faamaoni.)
Faaali atu le fuaitau lenei a Peresitene Boyd K. Packer (1924–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tagata aoga e faitau leotele:
“Ua ou iloa nei … faapea o se mafuaaga autu o le Upu o le Poto ua faatatau lea i faaaliga. …
“Afai o se tasi ua i ‘lalo o ia faatosinaga’ [o mea faatama’i] e faigata ona faalogo i talanoaga manino, e faapefea la ona latou tali atu i uunaiga faaleagaga e pai atu i o latou lagona e sili ona maaleale?
“E ui lava i le taua o le Upu o le Poto o se tulafono o le soifua maloloina, atonu e sili atu le taua ia te oe faaleagaga nai lo le faaletino” (Boyd K. Packer, “Talosaga ma Tali i Talosaga,”Liahona, Nov. 1979, 20).
-
I le fuaiupu 21, o le a le tala faatusi paia e faasino i ai le fasifuaitau o le a laaloa le agelu o le faafanoga ia te i latou, e pei o le fanauga a Isaraelu, ma lē fasia i latou”? (E faasino lenei fasifuaitau i le tala i le fanauga a Isaraelu i le mauaina o lo latou puipuiga i le taimi o le Paseka i Aikupito [tagai Esoto 12:21–28].)
Faamalamalama atu o lenei folafolaga o le puipuiga faalelagi e mafai ona faasino i le saogalemu faaleagaga faapea foi ma le faaletino.
-
E fua i mea ua e aoaoina mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89, e faapefea ona e faamaeaina le faamatalaga o i le laupapa e fatu ai se mataupu faavae e uiga i faamanuiaga e mulimuli mai i le Upu o le Poto? (A uma ona tali mai tamaiti, faamaea le fuaiupu o i le laupapa faapenei: Afai tatou te usitai i le Upu o le Poto ma taumafai e tausi poloaiga, o le a faamanuiaina i tatou e le Alii i le maloloina, poto, malosi, ma le puipuiga.)
-
O anafea na e mauaina ai, pe na maua ai e se tagata e te iloa se tasi o nei faamanuiaga? (Atonu e te manao foi e faasoa atu se aafiaga.)
Faamalamalama atu ina ua uma ona faitauina atu e Iosefa Samita lenei faaaliga i toeaina i le Aoga a Perofeta, sa latou tau’aia a latou paipa tapaa i le afi, e ta’u mai ai o nisi o le Au Paia sa naunau e tausia le Upu o le Poto e ui e lei tuuina mai e taitai o le Ekalesia faapea o se poloaiga seia mavae ni tausaga e tele mulimuli ane. Fautuaina tagata aoga e tautino atu nei loa e usitai i le Upu o le Poto ina ia mafai ai ona latou maua faamanuiaga folafolaina a le Alii o le maloloina, poto, malosi, ma le puipuiga.
Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:1–37
Ua faatonu e le Alii le Au Peresitene Sili e faatatau i o latou tiute ma le pule
Ta’u i tagata aooga e silia ma le vaiaso talu ona maua e le Perofeta le faaaliga e uiga i le Upu o le Poto, ae ia maua le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90. Ina ia fesoasoani i tagata aooga ia malamalama i le talaaga o lenei faaaliga, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faaulutala lenei.
Valaaulia ni nai tagata aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:1–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na aoao mai e le Alii e uiga i le Au Peresitene Sili. A o lei faitauina e tagata aooga, valaaulia i latou e matau le faauigaina o le upu faaaliga (fuaiupu 4–5) i le fuaiupu 4, vaefaamatalaga a.
-
O le a le mea na aoao mai e le Alii e uiga i le Au Peresitene Sili i fuaiupu 3 ma le 6? (Faamanatu i tagata aooga o le fasifuaitau “o ki o le malo” [fuaiupu 2] e faasino i le mana ma le pule e pulea ai ma taitai le malo o le Atua i le lalolagi. Afai e tatau ai, faamalamalama atu e mai le fuaiupu 6 ua tatou aoao ai o le Au Peresitene Sili e umia ki nei.)
-
E tusa ai ma le fuaiupu 4, e faapefea ona fesootai ia ki o le malo ma faaaliga e tuu mai e le Atua i le Ekalesia? (Tatou te maua faaaliga mai le Atua e ala mai i Ana perofeta, o e umia ki o le malo.)
-
E faavae i mea na aoao mai e le Alii i le fuaiupu 5, o le a le mea e tupu pe afai tatou te manatu mama i faaaliga e tuuina mai e le Atua e ala mai ia i latou e umia ki o le malo? (E tatau i tagata aooga ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lenei: Afai tatou te manatu mama i faaaliga e tuuina mai e le Atua e ala mai i Ana perofeta, e mafai ona tatou tautevateva ma pauu pe a taia i tatou i afa o le olaga.)
-
O a ni nai auala o manatu mama ai tagata i faaaliga e tuuina mai e le Atua e ala mai i Ana perofeta?
-
O le a se mea e mafai ona tatou faia ia mautinoa ai tatou te le faatalale i upu a perofeta?
Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:7–37 e ala i le faamalamalama atu sa faatonuina e le Alii le Au Peresitene Sili e saunia tagata o le Aoga a Perofeta mo le aoaoina atu o le talalelei i le lalolagi uma ma ia faatulaga tatau foi o latou aiga ma mea a le Ekalesia. Sa fautuaina foi e le Alii tagata eseese e savavali i le amiotonu ma auauna atu i le malo o le Alii.
Mataupu Faavae ma Feagaiga 91:1–6
Ua faatonu e le Alii ia Iosefa Samita e aua le faaliliuina le Apokalifa
Afai o maua, faaali i tagata aooga se mekasini, se nusipepa, ma se telefoni feaveai, ma fesili i ai pe faapefea ona latou iloa pe sa’o se mea latou te faitauina, pe faalogo foi i ai.
A o suesueina e tagata aooga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 91, valaaulia i latou e vaavaai mo se mataupu faavae e mafai ona fesoasoani ia i latou e iloatino ai le moni o mea latou te faitauina ma faalogo i ai.
Faamalamalama atu ia Mati 1833, sa punouai ai Iosefa Samita i le faaliliuga musuia o le Feagaiga Tuai. O le Tusi Paia sa ia faaaogaina i le faaliliuga sa i ai le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou faapea foi se vaega o tusi sa tuu i le va o ia feagaiga, sa ta’ua o le Apokalifa. O le Apokalifa e aofia ai “tusi paia a tagata Iutaia sa lei aofia ai i le Tusi Paia Eperu ae sa tuu ai lava i totonu o Tusi Paia a nisi o ekalesia Kerisiano. O nei tusi e tele ina aoga i sootaga o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou (Taiala i Tusitusiga Paia, “Apokalifa,” scriptures.lds.org). A o galue le Perofeta o Iosefa Samita i le faaliliuina o le Tusi Paia, sa ia fesili atu i le Alii pe tatau ona ia faaliliuina le Apokalifa.
Valaaulia tagata aooga e sailiili le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 91:1–6 , ma vaavaai mo faatonuga a le Alii e faatatau i le Apokalifa.
-
O le a le fetalaiga a le Alii e uiga i le Apokalifa i fuaiupu 1–3?
-
E tusa ai ma le fuaiupu 4–6, na mafai faapefea e Iosefa Samita ona iloa le mea sa moni i le Apokalifa?
-
E mafai faapefea e le fautuaga i le fuaiupu 4–6 ona fesoasoani tatou te iloa ai le moni o mea tatou te faitauina ma faalogo i ai? (A uma ona tali mai tagata aooga, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: O le Agaga Paia e mafai ona fesoasoani ia tatou iloatino ai le moni o mea tatou te faitauina ma faalogo i ai.)
Valaaulia tagata aooga e mafaufau i se taimi na ta’u atu ai e le Agaga Paia ia i latou e moni mea sa latou faitauina pe faalogo i ai. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou aafiaga i le vasega.
Mataupu Faavae ma Feagaiga 92:1–2
Na valaauina ia Feterika G. Viliamu e auai i le Kamupani Tuufaatasi
Faamalamalama atu i le 1832 sa valaauina ai ni nai taitai o le Ekalesia e avea o se vaega o le Kamupani Tuufaatasi, o nisi taimi sa faaigoa ai o le Faatulagaga Tatau, lea sa faatuina e vaavaaia le uelefea ma mataupu taupisinisi a le Ekalesia. (Sa ese le faalapotopotoga mai le Faatulagaga Tatau lea na faatuina mulimuli ane e Peresitene Polika Iaga i ni nai nuu i Iuta.) I lea faaaliga, sa faatonuina ai sui auai o le Kamupani Tuufaatasi e talia ia Feterika G. Viliamu e avea ma sui auai.
Faamaea i le fesili atu i tagata aooga pe o a upumoni ma malamalamaaga mai lenei lesona e tulaga ese ia i latou, ma valaaulia i latou e faasoa mai o latou aafiaga ma molimau e uiga i nei upumoni. Fautuaina i latou e galulue i mea ua latou aoaoina.