Laipelí
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Siasí


Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Siasí

ʻĪmisi
ko ha pīsope ʻokú ne talitali e kau mēmipa ʻo e haʻofanga lotú.

Talateu

ʻOku hoko ʻi ha ngaahi taimi ʻa e ʻahiʻahí mo e faingataʻá ki heʻetau moʻuí, pea neongo ʻe lava ke hoko ʻeni ko ha taimi faingataʻa, ka ʻoku mahuʻinga ke ke fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke ke tuēnoa. Naʻe akoʻi ʻe Kalaisi “haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá” (Mātiu 11:28–30). ʻOku ʻi ai ha kau taki fakalotofonua mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻatā kiate koe ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi mōmēniti faingataʻa ko ʻení. ʻOku ʻi ai haʻatau ngaahi maʻuʻanga tokoni ke tokoni ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe, kau ai ʻa e mateuteu mo e tokoni ki ha ngaahi tūkunga fakatuʻutapakeé.

Ko e Hā ʻa e Meʻakai ʻOku Maʻu ʻi he Fale Tukuʻanga Koloa ʻa e Pīsopé?

ʻOku ʻa e pīsopé ʻa e fatongia ke tokangaʻi ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá ʻi loto ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo hono uōtí. Ko e maʻuʻanga tokoni ʻe taha ʻoku lava ke maʻu ke fakahoko ʻaki e ngāué ni ko e fale tukuʻanga koloa ʻo e pīsopé—ko ha feituʻu ʻe lava ke ʻalu ki ai ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ke maʻu ha meʻakai mo ha ngaahi naunau kehe ʻi he fakaongoongolelei ʻa ʻenau pīsopé.

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fale tukuʻanga koloá ʻa e faʻahinga koloa tatau pē ʻoku maʻu ʻi ha falekoloa meʻakai, kau ai ha meʻakai faʻo kapa, meʻa fakaifo meʻakai, naunau feimeʻatokoni, fuaʻiʻakau mo e vesitapolo foʻou, huʻakau, kakanoʻi manu, mo e pasitā (pasta). ʻOku toe maʻu foki ai mo e ngaahi naunau haisiní mo e naunau ki he fakamaʻa ʻo e ʻapí.

Te u Maʻu ʻi Fē Ha Fale Tukuʻanga Koloa ʻa e Pīsopé ʻOku ofi Maí?

ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ʻoku tuʻu ʻa e ngaahi fale tukuʻanga koloa ko ʻení ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi ʻAmelika Tokelau mo ʻAmelika Tonga. Mavahe mei he US, ʻoku toe ʻi ai mo ha ngaahi falekoloa meʻakai ʻoku aleapau ke fakaʻaongaʻi ko ha ngaahi fale tukuʻanga koloa ʻo e pīsopé. Fetuʻutaki ki hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ke ʻilo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku maʻu ʻi homou feituʻú.

Te u Maʻu Fēfē ha Tokoni mei Hoku Kau Taki Fakalotofonuá?

Kapau ʻokú ke fefaʻuhi mo ha meʻa fakatuʻupakē, ʻoku ʻikai ke ke teitei tuēnoa. ʻOku mateuteu ʻa e kau taki fakalotofonuá ke tokoniʻi koe. Ko e palesiteni ʻo e Fineʻofá pe kōlomu ʻo e kaumātuʻá ko ha ongo taki ia ʻi he haʻofanga lotú kuo ʻosi fakataukeiʻi ki hono tokoniʻi ʻo e fakafoʻituituí ʻi he uōtí. Te na lava ʻo tokoni ʻi hono fakafonu e ngaahi foomu ki he ʻota ʻo e meʻakaí, ngāue mo e pīsopé ke fokotuʻutuʻu ha tokoni ʻi he Ngaahi Tokoni ki he Fāmilí, mo fai ha fakahinohino ki he founga hono fakaleleiʻi ha meʻa pau.

Te u Lava Fēfē ʻo Tokoniʻi ha Niʻihi Kehe ʻi Heʻeku Hoko ko e Taki Fakalotofonuá?

ʻI he malumalu ʻo e fakahinohino ʻo e ngaahi kī totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi fakataha alēlea totonú, ʻe lava ai ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí ʻo fou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení, ʻaki haʻanau fetuʻutaki ki honau kakaí pea mo tokoni ʻi he founga ʻa e ʻEikí. ʻOku kau ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi meʻangāue mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko iá ʻa e ngaahi kulupu moʻui fakafalala pē kiate kitá, ngaahi kulupu fakaakeake mei he maʻunimaá, mo e ngaahi kulupu matuʻuaki fakaelotó, mo ha niʻihi lahi kehe. Kapau ʻe fiemaʻu ʻe homou uōtí pe siteikí ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻangāue mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻi homou kakai fakalotofonuá, lomiʻi heni ke tokoni ke ke kamata.

Te u Lava Fēfē ke Maʻu ha Faleʻi ki ha Palopalema Fakaʻatamai?

ʻOku tokoni ʻa e Ngaahi Tokoni ki he Fāmilí ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi hono tokangaʻi ʻo e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku faingataʻaʻia fakasōsiale mo fakaelotó ʻaki hono foaki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku fenāpasi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻE lava ke fai ʻe he Ngaahi Tokoni ki he Fāmilí ha tokoni fakasōsiale, fakaeloto, mo fakaʻatamai ʻi ha hili ha fakatamaki pe palopalema. Ko e taimi ʻoku tau foua ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻí, ʻoku tau takitaha fakafeangai ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fāifeinga pē, pea ʻoku sai pē ia. Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau kātakiʻi ʻaki hano fakaʻaongaʻi hotau iví mo ʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoní. ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ke tau tali ʻaki hano tuifio e ngaahi fāifeingá mo e ngaahi iví.

Ko e tokoni fakatuʻupakē ʻo e telefoni tokoní ʻoku nofotaha pē ki he fakahaaʻi ʻo e manavaʻofá, ʻiloʻi mo e fakaleleiʻi ʻo e ngāue ʻoku faí, foaki ha ngaahi tefitoʻi founga matuʻuaki, mo e kumi ha founga ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé (longaʻi fānaú, toulekeleká, ngāue fakaetauhí), mo foaki ha ʻamanaki lelei mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni. Ko e telefoni tokoni ʻi he meʻa fakatuʻupakeé ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ha ngāue fakapepa pe totongi.

Ko e ngaahi tokoni kehé ʻoku kau ai ʻa e:

  • Ngaahi Tokoni Faifaleʻi ki he Kau Taki ʻo e Siasí

  • Tokoni ʻi he COVID-19

  • Ngaahi Tokoni Faleʻí

  • Ngaahi Kulupu Tokoni

  • Tokoni ʻi ha Meʻa Fakatuʻupakē Tokoni ʻi he Ngaahi Fiemaʻu Fakasōsiale (Psychosocial)

Ngaahi Naunau ki ha Tokoni ʻi ha Meʻa Fakatuʻupakē

ʻOku faʻa ʻomi ʻe he ngaahi meʻa fakatuʻupakeé ha ngaahi faingataʻa taʻeʻamanekina, ka ʻoku mateuteu ʻa e kau taki fakalotofonuá ke tokoni ʻi he ngaahi naunau ʻoku fiemaʻu lolotonga ʻo e ngaahi tūkunga ko ʻení. Kapau ʻokú ke ʻi ha tūkunga fakatuʻupakē, ʻe lava ke ʻoatu ʻe he Siasí ha naunau fakamaʻa mo ha naunau tokoni fakavavevave kehe ki he meʻa fakatuʻupakeé. ʻE lava ke tokoni ʻa e kau taki fakalotofonuá ʻi hono kole ʻo e ngaahi meʻá ni ʻaki ʻenau ngāue ʻo fakafou ʻi heʻenau tokotaha fetuʻutaki ki he uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá.

Paaki