Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Talamuʻakí


Talamuʻakí

ʻOku lahi fau e fie maʻú ʻi hotau lotolotongá. ʻOku tokolahi ha kāingalotu ʻoku ʻikai ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu pea ʻikai ke nau malava ʻo “tokonaki e ngaahi fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻo e moʻuí maʻanautolu mo e fāmilí.”1 Ko hono ʻomi ʻo e kakaí ke nau moʻui fakafalala pē kiate kitá ko e ngāue ia ʻo e fakamoʻuí. Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Ko e [moʻui fakafalala pē kiate kitá] ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau lelei fakalaumālie mo fakaesinó. … ‘ Tau moʻui fakafalala pē muʻa kiate kitautolu mo tauʻatāina. He ʻikai ke lava ʻo maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻi ha toe tefitoʻi moʻoni kehe.’”2

Ko e niʻihi ko ia ʻoku nau fie maʻu tokoni ke moʻui fakafalala ange pē kiate kinautolú, ʻoku ala kau ki ai ʻa kinautolu ʻoku tokoniʻi mei he paʻanga ʻaukaí, kau faifekau toki foki maí, kau papi uluí, kāingalotu māmālohí pea mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonua ʻoku nau fie maʻu ha ngāue ʻoku lelei angé. ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí he taimí ni ha nāunau, maʻuʻanga tokoni mo e ngaahi founga ngāue ʻoku fakamatalaʻi he fakahinohino ko ʻení ke tokoni ki he kāingalotú ʻi honau hala ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá.3

ʻI hoʻo hoko ko ha taki lakanga fakataulaʻeikí, ʻokú ke kau he niʻihi ne folofola ki ai ʻa e ʻEikí, “Kuó u foaki kiate kimoutolu ʻa e … ngaahi kī ko iá … ki he fai ʻo e ngāue fakafaifekaú pea mo hono fakahaohaoaʻi ʻo ʻeku kau māʻoniʻoní” (T&F 124:143), pea, “Ko ia ia ʻoku foaki ki ai ʻa e ngaahi kī ko ʻení ʻoku ʻikai faingataʻa kiate ia ke ne maʻu ha ʻilo ki he ngaahi moʻoni ʻoku kau ki hono fakamoʻui ʻo e fānau ʻa e tangatá” (T&F 128:11). Lau ʻa e “Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Fakaʻuli Pasí” ʻi he tafaʻaki toʻomataʻú. Kātaki ʻo fakalaulauloto fakalelei ki ho fatongia ʻi hono ʻunuaki e ngāue mahuʻinga ko ʻení kimuʻá.

Kuo faʻufaʻu ʻa e tohi fakahinohino ko ʻeni maʻá e takí ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo ngāue ʻaki hoʻo ngaahi kií, fakaʻaongaʻi e meʻangāue foʻoú, mo tokoniʻi ʻa e kāingalotú ke nau feinga ʻiate kinautolu ke nau moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻi hoʻo fai iá, ʻe tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻe fakatupu ʻe he ʻEikí ke ke hoko ko ʻene meʻangāue ʻi hono hiki hake ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá pea mo fakavavevaveʻi ʻa ʻEne ngāue ʻo e fakamoʻuí.

  1. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010) 6.1.1.

  2. Thomas S. Monson (quoting Marion G. Romney), “Guiding Principles of Personal and Family Welfare,” Ensign, Sept. 1986, 3.

  3. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he srs.lds.org.

Paaki