Seminare
Atamai i Aoaoga Faavae: Luka 22:19-20


Atamai i Aoaoga Faavae: Luka 22:19-20

“Ia Outou Faia Lenei Mea ma Faamanatuga ia te Au”

Sacrament trays with bread and water.

I lau suesuega o le Mataio 26:26–30, sa e aoao ai e uiga i le faailoaina atu e le Faaola o le sauniga o le faamanatuga i Ona soo i le Talisuaga Mulimuli. O lenei lesona o le a tuuina atu ai ia te oe le avanoa e faatupulaia ai lou atamai i le aoaoga faavae o le faamanatuga. O le a e faia e ala i le taulotoina o le mau faasino ma le fasifuaitau autu o le mau mo le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae i le Luka 22:19–20, e ala i le faamatalaina atu o le aoaoga faavae, ma le faaaogaina o mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga.

A’o tauloto ma faamatala

Manatu faalemafaufau i le aumaia o se uo i le lotu e na te le iloa ma se mea e uiga i tapuaiga faatulagaina po o Iesu Keriso. I le maea ai o le sauniga faamanatuga, ua ia fesili, “O le a le faamoemoega o le tufaina atu o le falaoa ma le vai i tagata uma?”

Writing on a piece of paper with a pen or pencil. 1. Tali mai le fesili lenei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:

  • E faapefea ona e faamatala atu le mataupu o le sauniga o le faamanatuga i lau uo?

Manatua i le taimi o le Tausamaaga Mulimuli faatasi ma Ona soo, sa faavaeina ai e le Faaola le sauniga o le faamanatuga (tagai Mataio 26:26–30 ; Mareko 14:22–25 ; Luka 22:17–20). Faitau le fuaitau o le mau o le atamai i aoaoga faavae Luka 22:19–20 .

I lau api faamaumau suesuega, faaaoga se penitala e tusi faamama ai le mau faasino lenei ma le fasifuaitau autu o le mau: “ Luka 22:19–20 : Na poloa’i mai Iesu Keriso, ia taumamafa i le faamanatuga ’e fai ma faamanatuga ia te au.’”

Toe fai leotele le mau faasino lenei ma le fasifuaitau autu o le mau. Ona titina lea o upu po o fuainumera se lua, ma faataitai ona toe fai atu le mau faasino ma le fasifuaitau. Toe fai le faasologa lava lea e tasi, aveese upu po o fuainumera ma tauloto le mau faasino ma le fasifuaitau autu, seia uma upu ma fuainumera ona tapeese. Ona tusi lea o le tele o lenei mau faasino ma fasifuaitau autu i lou mafai ai mai mea o e manatuaina.

Faata’ita’i le faaaogaaga

Iloilo faapuupuu ia mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga (tagai i le Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae [2022], “Mauaina o le Malamalama Faaleagaga”). Filifili se tasi o mataupu faavae e tolu o le mauaina o le malamalama faaleagaga ma tusi se faailoga faigofie po o se ata e te lagona e faatusa i ai.

Faataitai nei ona faaaoga mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga ma le aoaoga faavae o loo aoao mai i le Luka 22:19–20 e ala i le faitauina o le vaaiga faataitai lenei ma tali fesili o loo mulimuli mai.

O Siuli e 15 tausaga le matua, ua avea ma se tagata o le Ekalesia i lona olaga atoa, ma e masani ona auai i taimi uma i ana sauniga lotu. E nonofo faatasi o ia ma lona tina ma lona tina matua, o ni faataitaiga sili ia te ia. O le Aso Sa ua tuanai atu nei, sa faapitoa lava le fiafia o Siuli i mataupu a failauga i le sauniga faamanatuga. Sa faasoa mai e failauga taitasi ni aafiaga mamana ma patino e uiga i le aai ma feinu i le faamanatuga ma le ala e fesoasoani ai e faateleina le aafiaga a le Faaola i o latou olaga. O lenei mea na ia mafaufau ai pe na faapefea ona ia lē mauaina mo ia lava ni aafiaga tutusa faapena se tele. Ua ia iloa i le taimi o le faamanatuga e masani ona faalavelaveina ia i lana telefoni po o mea o loo faia e isi, pe mafaufau foi i le vave e mafai ai ona ia taunuu i le fale e malolo.

  • Na iai ni ou lagona faapea muamua?

  • O lea le mafuaaga e te manatu ai e iai taimi e faapea ai faalogona o tagata?

A uma ona tali tamaiti aoga i nei fesili, faamanatu ia i latou mataupu faavae e tolu o le Mauaina o le Malamalama Faaleagaga: (1)faatino le faatuatua,(2) iloilo manatu ma fesili mai se vaaiga e faavavau, ma (3) saili le malamalama atili e ala i punavai mamana ua filifilia.

I lalo ifo o ulutala taitasi, tusi i lalo ni auala faapitoa e mafai ai e lena mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga ona fesoasoani ia Siuli i lona tulaga. Mo se faataitaiga, atonu e te fautuaina atu ni auala patino e mafai ona ia galue ai i le faatuatua, faasoa atu pe mafai faapefea ona fesoasoani le tausia o se vaaiga e faavavau i lona tulaga, ma fautuaina mai nisi o punavai mamana ua filifilia e mafai ona ia faaaogaina mo le taitaiga ma faasinoala.

Writing on a piece of paper with a pen or pencil. 2. Tali fesili nei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:

  • O le a se mea o le a e fautuaina ai Siuli e amata ona ia faia e foia ai ona atugaluga?

  • E mafai faapefea ona e faaaogaina mataupu faavae taitasi e tolu o le mauaina o le malamalama faaleagaga e fesoasoani ai ia Siuli?

Afai e te manaomia se fesoasoani i le faaaogaina o nei mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga, mafaufau i fesili nei.

Faatino i le faatuatua

  • O le a se fautuaga e te tuuina atu ia Siuli e mafai ona fesoasoani ia te ia ia maua ai se aafiaga sili atu pe a auai i le faamanatuga?

  • O le a se mea e ono taofia ai lona faia o nei suiga? O le a faapefea ona e foia nei faafitauli?

Iloilo manatu ma fesili faatasi ma se vaaiga e faavavau

  • O a ni fesili e mafai ona e fai atu ia Siuli e fesoasoani ai ia te ia ia iloa lona tulaga faatasi ma se vaaiga e faavavau? Aisea o le a e filifilia ai na fesili?

Saili le malamalama atili e ala i punavai paia ua atofaina

  • O le a se mea o loo a’oa’oina i le Luka 22 ma i nisi mau po o taitai o le Ekalesia e ono mafai ona fesoasoani ia Siuli?

  • O fea se isi mea e mafai ona liliu i ai Siuli mo se fesoasoani e faaleleia ai lona aafiaga i le ai ma inu i le faamanatuga?