Filipai 4
Ko Hono Maʻu ʻo e Fiefiá mo e Melinó ʻia Sīsū Kalaisí
Ko e hā ʻokú ne ʻomi kiate koe ha nonga mo ha fiemālie lolotonga e ngaahi taimi ʻo e loto-hohaʻá mo e ʻahiʻahí? Naʻe faʻa lea ʻa Paula ʻi heʻene tohi ki he kakai Filipaí fekauʻaki mo e fiefiá mo e melinó. ʻI hono fakaʻosi ʻo e tohi ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe Paula ko Sīsū Kalaisi ʻa e maʻuʻanga ʻo e melinó mo e fiefiá pea fakamamafaʻi ʻa e meʻa ʻe lava ke fai ʻe he Kāingalotú ke nau ongoʻi ai ʻa e fiefiá mo e “melino ʻo e ʻOtuá” (Filipai 4:7). ʻI hoʻo akó, feinga ke ʻiloʻi e ngaahi founga te ke lava ai ʻo maʻu ha fiefia mo ha nonga lahi ange ʻia Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí.
Ngaahi fakafeʻatungia ʻo Paulá
Vakaiʻi ʻa e fakatātā ko ʻeni ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá mo ha niʻihi ʻo hono ngaahi faingataʻaʻiá mo e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki aí. Manatuʻi ko e ngaahi meʻá ni ʻoku tanaki atu ki hono puke pōpula ʻo Paula ʻi he falé lolotonga ʻene fai ʻene tohi ki he Kāingalotu Filipaí. Fakakaukau ki he founga naʻe hoko ai e ngaahi faingataʻa ko ʻení ko ha ngaahi fakafeʻātungia ki he ongoʻi nonga mo e fiefia ʻa Paulá.
Faʻu ʻi hoʻo tohinoa akó ha siakale ʻoku ʻi ai ha fakatātā ʻo ha vaʻakau pe fakatātā ʻokú ne fakafofongaʻi koe, ʻo hangē ko e siakale ʻo Paulá. Hiki ʻi tuʻa ʻi he siakalé ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa pe tokanga ki ai ʻe ala faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke ke ongoʻi ʻa e melinó mo e fiefiá.
-
Ko e fē feituʻu ʻoku fekumi ki ai e kakaí ke maʻu ha nonga mo ha fiefia lahi ange ʻi he moʻui ko ʻení? ʻOkú ke fekumi ʻi fē ki he melinó mo e fiefiá? Kuó ke lavameʻa nai ʻi hoʻo ngaahi feingá?
Ko ha pōpoaki ʻo e fiefiá mo e melinó
Neongo hono puke pōpula ʻa Paula mo fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa kehé, ka naʻá ne faʻa lea fekauʻaki mo e fiefiá mo e melinó ʻi heʻene tohi ki he kakai Filipaí. Lolotonga hono talaange ʻe Paula ki he kakai Filipaí naʻá ne maʻu ha fiefia lahi ʻi heʻenau angaʻofá mo tokanga kiate iá (vakai, Filipai 4:1, 10, 14–16), naʻá ne toutou fakamanatu kiate kinautolu ʻa e maʻuʻanga ʻo ʻene fiefiá.
Lau ʻa e Filipai 4:4, 10, 13, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe ko hai naʻe pehē ʻe Paula naʻe maʻu ai ʻene fiefiá mo hono mālohí.
-
ʻOkú ke pehē ko e hā ne toutou lea ai ʻa Paula kau kia Sīsū Kalaisi ko e maʻuʻanga ʻo hono mālohí, fiefiá, mo e melinó?
Naʻe akoʻi ‘e Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e maʻuʻanga ʻo e melinó mo e fiefiá.
Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú, ki he tūkunga ʻetau moʻuí mo e meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá.
ʻI hono tukutaha ʻetau tokanga ki heʻetau moʻuí ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí … pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku haʻu ʻa e fiefiá meiate ia pea koeʻuhí ko Ia. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē. …
Hangē pē ko e melino ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻoku “lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá,” ʻokú Ne toe ʻomi foki mo ha fiefia ʻoku fakautuutu, mālohi, mo lahi ʻoku ʻikai aʻusia ʻe he ʻuhinga fakaetangatá pe mahino fakamatelié. Hangē ko ʻení, hangē ʻe faingataʻa ke ke ongoʻi fiefia he puke haʻo fānau ʻi ha mahaki he ʻikai lava ke faitoʻo pe mole hoʻo ngāué pe taimi ʻoku lavakiʻi ai koe ho malí. Ka ko e fiefia tofu pē ia ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí. Ko ʻEne fiefiá ʻoku pau, mo fakapapauʻi mai kiate kitautolu “ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē [ʻetau] faingataʻaʻiá” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7] pea fakatapui ia ko hotau tāpuaki [vakai, 2 Nīfai 2:2].
(Russell M. Nelson, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2016, 82)
-
Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni naʻe mahuʻingamālie taha kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?
-
ʻOkú ke pehē ʻe uesia fēfē hoʻo moʻuí ʻe he mahino moʻoni mo hono fakaʻaongaʻi e akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní?
-
Kuo ʻomi fēfē ʻe Sīsū Kalaisi ha nonga mo ha fiefia ki hoʻo moʻuí?
Ko hono maʻu ʻo e fiefia naʻe ʻomi ʻe Sīsū Kalaisí
Naʻe fakatou fai ʻe Palesiteni Nalesoni mo e ʻAposetolo ko Paulá ha faleʻi pau fekauʻaki mo e meʻa te tau lava ʻo fai ke maʻu ai ʻa e melino mo e fiefia naʻe tupu meia Sīsū Kalaisí.
Lau ʻa e Filipai 4:6–9, 11 mo e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Nalesoní, ʻo kumi ki he founga te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e melinó mo e fiefiá ʻia Sīsū Kalaisí. Te ke lava ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa kuó ke akó ʻi hoʻo folofolá pe hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá. Fakatokangaʻi ange naʻe faka‘uhinga ‘e Siosefa Sāmita ʻa e Filipai 4:8 ki he “naʻinaʻi ʻa Paulá” pea fakakau ia ko ha konga ʻo e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú.
ʻE founga fēfē leva haʻatau maʻu e fiefia ko iá? Te tau lava ʻo kamata ʻaki ʻetau “sio pē kia Sīsū ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo ʻetau tuí” [Hepelū 12:2] “ʻi he fakakaukau kotoa pē” [Tokateline mo e Fuakava 6:36]. Te tau malava ʻo fakamālō maʻu pē kiate Ia ʻi heʻetau lotú mo tauhi e ngaahi fuakava naʻa tau fakahoko mo Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻE tupulaki ʻetau fiefiá, ʻi he moʻoni lahi ange e Fakamoʻuí kiate kitautolú mo ʻetau kolea ʻEne fiefiá ke tau maʻu.
(Russell M. Nelson, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2016, 82)
Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?
Ko e hā te u lava ʻo fai ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai ke maʻu ʻa e melinó mo e ʻamanaki leleí?
Te u maʻu fēfē ʻa e melinó ʻia Sīsū Kalaisi?
Naʻe akonaki ʻa ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:
ʻOku fiemaʻu ke fakatatau ʻetau fakakaukaú mo e holí ki Hoʻoná ʻi heʻetau fekumi kiate Ia ʻi he fakakaukau kotoa pē pea muimui kiate Ia ʻaki hotau lotó kotoa. ʻOku ʻuhinga e folofolá ki he fakatatau ko ʻení ko e “tuʻumaʻu ʻi he ʻEikí” [Filipai 4:1]. ʻOku ʻuhinga ʻa e foungá ni ke tau hokohoko atu hono fakafeangai ʻetau moʻuí ke fenāpasi mo e ongoongolelei ʻo Kalaisí pea tukutaha ʻa e tokanga fakaʻahó ki he meʻa kotoa pē ʻoku leleí. Ko e toki taimi pē ia ʻe lava ai ke tau aʻusia ʻa e “melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá” pea te ne “tauhi [hotau] laumālié mo hotau lotó ʻia Sīsū Kalaisi” [Filipai 4:7].
(Ulisses Soares, “Fekumi kia Kalaisi ʻi he Fakakaukau Kotoa Pē,” Liahona, Nōvema 2020, 83)
Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Sini B. Pingihami, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, ʻo pehē:
Ko Sīsū Kalaisi foki ʻa e tupuʻanga ʻo e melinó. ʻOkú Ne fakaafe mai ke tau “falala ki [Hono] mālohí” pea talaʻofa mai ʻa e “melino … ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá” [Filipai 4:7], ko ha ongo ʻoku maʻu ʻi he “folofola ʻaki [ʻe Hono Laumālié] ʻa e fiemālie ki [hotau] laumālié” [ʻAlamā 58:11] neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. ʻI heʻetau falala ki he mālohi ʻo e ʻAlo pē ʻe Taha ʻo e ʻOtuá naʻe Fakatupú ke Ne fakanonga hotau loto ʻoku uhú, ʻe hoko mai ʻa e melinó, ʻo tatau pē pe ko ha faingataʻa fakatāutaha, fakafāmili, pe fakakolo.
(Jean B. Bingham, “Ke Kakato Ai Hoʻomou Fiefiá,” Liahona, Nōvema 2017, 86)
Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻi heʻeku fekumi ki he melinó ʻia Sīsū Kalaisí?
Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:
ʻI he taimí ni, siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou tāpuakiʻi ke fakafonu ʻaki kimoutolu ʻa e nonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻA ʻEne nongá ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ʻaki ha holi lahi ange mo e malava ke talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻomou fai iá, ʻe taumalingi atu ʻa e ngaahi tāpuakí, ʻo kau ai ha loto-toʻa lahi ange, fakahā fakatāutaha lahi ange, uouangataha ange ʻi homou ʻapí, mo ha fiefia neongo ʻa e taʻepaú.
(Russell M. Nelson, “Ko ha Meʻa Angamaheni Foʻou,” Liahona, Nōvema 2020, 119)