Oprost
Sveta pisma govore o oprostu na dva načina. Gospod nam je zapovijedio da se pokajemo od naših grijeha i tražimo njegov oprost. Također nam je zapovijedio da oprostimo onima koji nas uvrijede ili povrijede. U Gospodnjoj molitvi, Isus nas savjetuje da tražimo Nebeskog Oca da »otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima svojim« (Matej 6:12).
Traženje oprosta od Gospoda
Grijeh je težak teret. On donosi napetost zbog osjećaja krivnje i tjeskobu zbog znanja da smo djelovali protiv volje našeg Oca na nebu. Donosi dugotrajno kajanje kada shvatimo da smo zbog svojih djela možda povrijedili druge i učinili da ne primimo blagoslove koje nam je naš Nebeski Otac bio spreman dati.
Zbog pomirenja Isusa Krista možemo primiti oprost za naše grijehe kroz iskreno i potpuno pokajanje. Grijeh donosi patnju i bol, no Gospodinov oprost donosi olakšanje, utjehu i radost. Gospod je obećao:
»Evo, tko se god obrati od grijeha svojih, tomu je oprošteno, i ja, Gospod, više ih se ne spominjem« (NiS 58:42).
»Budu l’ vam grijesi kao grimiz, pobijeljet će poput snijega; kao purpur budu li crveni, postat će kao vuna« (Izaija 1:18).
Možete iskusiti to čudo, bez obzira trebate li se pokajati za ozbiljne grijehe ili svakodnevne slabosti. Kao što je Spasitelj preklinjao ljude iz davnina, danas vas preklinje:
»Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni, i ja ću vas okrijepiti.
Uzmite jaram moj na se i učite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ćete naći pokoj svojim dušama.
Jer jaram je moj sladak, a moje breme lako« (Matej 11:28–30).
»Nećete li se sad vratiti k meni i pokajati za grijehe svoje i obratiti se da bih vas iscijelio?
Da, zaista vam kažem, dođete li k meni, imat ćete život vječni. Gle, milosrdna ruka moja pružena je prema vama, i tko god dođe, primit ću ga. A blaženi oni koji k meni dođu« (3. Nefi 9:13–14).
Za objašnjenje pokajanja vidi »Pokajanje« na stranicama 109–113.
Opraštanje drugima
Uz traženje oprosta za naše vlastite grijehe, moramo biti voljni oprostiti drugima. Gospod je rekao: »Morate oprostiti jedan drugomu. Onaj, naime, koji ne oprosti bratu svojemu prijestupe njegove, stoji osuđen pred Gospodom, jer u njemu ostaje veći grijeh. Ja, Gospod, oprostit ću komu oprostiti hoću, no od vas se traži da praštate svim ljudima« (NiS 64:9–10).
U svakidašnjim životnim okolnostima, sigurno će vam ljudi krivo činiti – ponekad nenamjerno, a ponekad namjerno. Lako je postati ogorčen, ljutit ili osvetoljubiv u takvim situacijama, no to nije Gospodinov način. Spasitelj nas je savjetovao: »Ljubite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone« (Matej 5:44). On je postavio savršen primjer oprosta kad je bio na križu. Misleći na rimske vojnike koji su ga raspeli na križ, molio se: »Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine« (Luka 23:34).
Molite se za snagu da oprostite onima koji su vas povrijedili. Napustite osjećaje ljutnje, gorčine ili osvete. Tražite dobro u drugima umjesto da se usredotočite na njihove mane i uveličavate njihove slabosti. Dopustite Gospodu da sudi štetnim djelima drugih. Može biti teško otpustiti bolne osjećaje, no to možete učiniti s Gospodinovom pomoći. Shvatit ćete da oprost može zacijeliti užasne rane zamjenjujući otrov svađe i mržnje s mirom i ljubavlju koju samo Bog može dati.
Dodatne reference: Matej 6:14–15; 18:21–22; 1. Nefi 7:16–21