10. Kēnani ʻi he Taimi ʻo e Fuakava Motuʻá
T
Saitoni
Tāmasikusi
ʻOtu Moʻunga Lepanoní
Moʻunga Heamoní
Laitani
Pāfoa
Taia
Finisia
Tani (Laisi)
Hasoa
Anovai Hulí (Ngaahi Vai ʻo Melomí)
Ako
Pesani
Tahi ʻo Kinelotí (Kāleli)
Kisoni
Teleʻa ʻo Sesililí
Kati-hipa
Moʻunga Kāmelí
ʻEnitoa
Moʻunga Tēpoá
ʻIamuki
Mekito
Moʻunga ʻo Moliá
Sesilili
Pete-sani
Totani
Moʻunga Kilipoá
Samēlia
Samēlia
Kiliati
Toafa ʻo Sāloní
Sīkemi
Moʻunga ʻIpalé
Penueli
Mahanaimi
Moʻunga Kelisimí
Sapoki
Siopa
Sailo
Tahi Lahí (Tahi Metiteleniané)
ʻAsaloni
Pēteli (Lusa)
ʻAi
Vaitafe Soataní
Lapa (ʻAmani)
Kipione
Selikō
ʻAmoni
Sōleki
Selusalema
ʻAsitoti
ʻEkiloni
Moʻunga ʻo e ʻŌlivé
Moʻunga Nipó
Kati
Pētelihema
ʻAsikaloni
ʻIla
Tekoa
Tahi Māsimá (Tahi Maté)
Kasa
Sepihela
Toafa Tokalelei ʻo Filisitiá
Lakisi
Hepeloni
ʻEni-keti
ʻAlanoni
Kela
Kela
Siuta
Mōape
Pesoa
Peasipa
Ke-haliseti
ʻAitumia
Feituʻu ʻo Sōtoma mo Komolá
Nikevi
Alapa
Seleti
ʻĪtomi
Kilomita
0 20 40 60
A E F H
1 2 3 4 5 6 7 8
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
15
15
15
15
16
17
18
19
20
21
-
Tani (Laisi) Naʻe fokotuʻu ʻe Selopoame ha ʻuhikiʻi pulu koula ʻi ai ke lotu ki ai ʻa e Puleʻanga ʻi he Tokelaú (1 Ng. Tuʻi 12:26–33). Ko Tani ʻa e ngataʻanga fakatokelau ʻo ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá.
-
Moʻunga Kāmelí Naʻe fai ai ʻe ʻIlaisiā ʻa e pole ki he kau palōfita ʻa Pealí peá ne fakaava ʻa e ngaahi langí ke ʻuha (1 Ng. Tuʻi 18:17–46).
-
Mekito Ko ha feituʻu ʻo ha ngaahi fepaki lahi (Fakam. 4:13–16; 5:19; 2 Ng. Tuʻi 23:29; 2 Fkmtl. 35:20–23). Naʻe tānaki ʻe Solomone ha tukuhau ke langa hake ʻa Mekito (1 Ng. Tuʻi 9:15). Naʻe kafo ai ʻo pekia ʻa e Tuʻi ko Sosaia ʻo Siutá ʻi ha tau mo Felo Niko ʻo ʻIsipité (2 Ng. Tuʻi 23:29–30). ʻE fai ha tau lahi fakaʻosi ʻi he Teleʻa Sesililí ʻi he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e ʻEikí, ʻo hoko ko ha konga ʻo e tau ʻo ʻAmaketoné (Sioeli 3:14; Fakahā 16:16; 19:11–21). Ko e hingoa ʻAmaketoné ko e liliu faka-Kalisi ia mei he lea faka-Hepeluú ko e Hā Mekitone, pe Moʻunga ʻo Mekitó.
-
Sesilili Ko e hingoa ia ʻo ha kolo ʻi he teleʻa lahi taha mo maʻuiʻui ʻo ʻIsileli naʻe ui ʻaki ʻa e hingoa tatau pē. Naʻe langa ʻe he ngaahi tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻi he Tokelaú ha fale fakatuʻi ʻi heni (2 Sam. 2:8–9; 1 Ng. Tuʻi 21:1–2). Naʻe nofo heni ʻa e Kuini angakovi ko Sisipelí ʻo aʻu ki heʻene pekia (1 Ng. Tuʻi 21; 2 Ng. Tuʻi 9:30).
-
Pete-sani Naʻe fehangahangai heni ʻa ʻIsileli mo e kakai Kēnaní ʻi he tau (Sosiua 17:12–16). Naʻe fakamaʻu ʻa e sino ʻo Saulá ki he ngaahi ʻā-maka ʻo e kolotau ko ʻení (1 Sam. 31:10–13).
-
Totani Naʻe fakatau atu ʻa Siosefa ʻe hono ngaahi tokouá ke hoko ko e pōpula (Sēnesi 37:17, 28; 45:4). Naʻe mamata ʻa ʻIlaisa ʻi ha meʻa-hā-mai ki he moʻunga ʻoku fonu ʻi he fanga hoosi mo e ngaahi saliote (2 Ng. Tuʻi 6:12–17).
-
Samēlia Ko e kolomuʻa ia ʻo e Puleʻanga ʻi he Tokelaú (1 Ng. Tuʻi 16:24–29). Naʻe langa ai ʻe he Tuʻi ko ʻĒhapí ha temipale kia Peali (1 Ng. Tuʻi 16:32–33). Naʻe ngāue ai ʻa ʻIlaisiā mo ʻIlaisa (1 Ng. Tuʻi 18:2; 2 Ng. Tuʻi 6:19–20). Naʻe hanga ʻe he kau ʻAsiliá ʻo ikunaʻi ia ʻi he taʻu 721 K.M., ʻo kakato ai hono puke pōpula ʻo e faʻahinga ʻe hongofulú (2 Ng. Tuʻi 18:9–10).
-
Sīkemi Naʻe fokotuʻu ai ʻe ʻĒpalahame ha ʻesi-feilaulau (Sēnesi 12:6–7). Naʻe nofo ofi mai ʻa Sēkope ki he feituʻu ko ʻení. Naʻe tāmateʻi ʻe Simione mo Līvai ʻa e kakai tangata kotoa ʻo e kolo ko ʻení (Sēnesi 34:25). Naʻe fai mai ʻi Sīkemi ʻe Sosiua ʻa ʻene naʻinaʻi ke “fili … he ʻahó ni” ke tauhi ki he ʻOtua (Sosiua 24:15). Naʻe fokotuʻu heni ʻe Selopoame ʻa e ʻuluaki kolomuʻa ʻo e Puleʻanga ʻi he Tokelaú (1 Ng. Tuʻi 12).
-
Moʻunga ʻIpalé mo e Moʻunga Kelisimí Naʻe vahevahe ʻe Sosiua ʻa ʻIsileli ʻi he ongo moʻunga ko ʻení—naʻe fakahā mai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fonó mei he Moʻunga Kelisimí, kae fakahā mai ʻa e ngaahi tauteá mei he Moʻunga ʻIpalé (Sosiua 8:33). Naʻe toki langa ʻe he kakai Samēliá ki mui ha temipale ʻi Kelisimi (2 Ng. Tuʻi 17:32–33).
-
Penueli (Penieli) Naʻe fefaʻuhi heni ʻa Sēkope ʻi he pō kotoa mo ha talafekau ʻa e ʻEikí (Sēnesi 32:24–32). Naʻe fakaʻauha ʻe Kitione ha kolotau ʻo e kau Mitianí (Fakam. 8:5, 8–9).
-
Siopa Naʻe folau atu mei heni ʻa Siona ki Tāsisi koeʻuhí ke hola ai mei he fekau ke ʻalu ʻo malanga ki Ninivé (Siona 1:1–3).
-
Sailo Naʻe tuʻu heni ʻa e kolomuʻa ʻo ʻIsilelí pea tuʻu ai mo e tāpanekalé lolotonga ʻa e taimi ʻo e kau Fakamāú (1 Sam. 4:3–4).
-
Pēteli (Lusa) Naʻe māvae heni ʻa ʻĒpalahame mo Lote (Sēnesi 13:1–11), peá ne mamata ai ki ha meʻa-hā-mai (Sēnesi 13; ʻĒpa. 2:19–20). Naʻe mamata ai ʻa Sēkope ki ha meʻa-hā-mai ʻo ha fuʻu tuʻunga ʻoku aʻu ki he langí (Sēnesi 28:10–22). Naʻe ʻi ai ʻa e taimi ʻe taha naʻe fokotuʻu heni ʻa e tāpanekalé (Fakam. 20:26–28). Naʻe fokotuʻu ʻe Selopoame ha ʻuhikiʻi pulu koula heni ke lotu ki ai ʻa e Puleʻanga ʻi he Tokelaú (1 Ng. Tuʻi 12:26–33).
-
Kipione Naʻe kākaaʻi ʻe he kakai Hevi ʻi he feituʻu ko ʻení ʻa Sosiua ʻo nau fai ha alea fakamelino (Sosiua 9). Naʻe tuʻu maʻu ʻa e laʻaá lolotonga hono ikunaʻi ʻe Sosiua ʻa e taú (Sosiua 10:2–13). Naʻe fokotuʻu fakataimi foki heni ʻa e tāpanekalé (1 Fkmtl. 16:39).
-
Kasa, ʻAsitoti, ʻAsikaloni, ʻEkiloni, Kati (ko e ngaahi kolo ia ʻe nima ʻo e kau Filisitia) Naʻe faʻa langa tau ʻa e kau Filisitiá ki ʻIsilelí mei he ngaahi kolo ko ʻení.
-
Pētelihema Naʻe tanu ofi mai ʻa Lesieli ki heni (Sēnesi 35:19). Naʻe nofo heni ʻa Lute mo Pōasi (Lute 1:1–2; 2:1, 4). Naʻe ui ia ko e kolo ʻo Tēvitá (Luke 2:4).
-
Hepeloni Naʻe nofo heni ʻa ʻĒpalahame (Sēnesi 13:18), ʻAisake, Sēkope (Sēnesi 35:27), Tēvita (2 Sam. 2:1–4), mo ʻApisalomi (2 Sam. 15:10). Ko e ʻuluaki kolomuʻa ʻeni ʻo Siuta ʻi he pule ʻa e Tuʻi ko Tēvitá (2 Sam. 2:11). ʻOku pehē naʻe tanu heni ʻa ʻĒpalahame, Sela, ʻAisake, Lepeka, Sēkope, mo Lia ʻi he ʻana ko Makipilá (Sēnesi 23:17–20; 49:31, 33).
-
ʻEni-keti Naʻe toitoi ai ʻa Tēvita meia Saula, peá ne fakahaofi ʻa e moʻui ʻa Saulá (1 Sam. 23:29–24:22).
-
Kela Naʻe nofo heni ʻa ʻĒpalahame mo ʻAisake ʻi ha kiʻi taimi siʻi (Sēnesi 20–22; 26).
-
Peasipa Naʻe keli ʻe ʻĒpalahame ha vai keli ʻi heni peá ne fai ai ha fuakava mo ʻApimeleki (Sēnesi 21:31). Naʻe mamata ai ʻa ʻAisake ki he ʻEikí (Sēnesi 26:17, 23–24), pea naʻe nofo heni mo Sēkope (Sēnesi 35:10; 46:1).
-
Sōtoma mo Komola Naʻe fili ʻa Lote ke nofo ʻi Sōtoma (Sēnesi 13:11–12; 14:12). Naʻe fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa Sōtoma mo Komola koeʻuhi ko ʻenau fai angahalá (Sēnesi 19:24–26). Naʻe ngāue ʻaki ʻe Sīsū ki mui ʻa e ongo kolo ko ʻení ʻo hoko ko e taipe ʻo e fai angahalá (Mātiu 10:15).