2. Ko e Fononga atu ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité mo ʻEnau hū atu ki Kēnaní
T
Kií
Mahalo ko e hala ʻeni naʻe fou ai ʻa e Fonongá
ʻAi
Vaitafe Soataní
Kilikali
Moʻunga Nipó
Selikō
Selusalema
Tiponi
Hepeloni
Tahi Māsimá (Tahi Maté)
ʻAlanoni
Tahi Lahí (Tahi Metiteleniané)
Kasa
Kēnani
ʻAlati
Mōape
Filisitiá
Peasipa
Seleti
Vaitafe ʻo ʻIsipité
Toafa ʻo Siní
ʻĪtomi
Feituʻu Tokalelei ʻo Nailá
Lamisisi (Tanisi)
Toafa ʻo Suá
Kātesi-pānia
Moʻunga Hoá
Koseni
Pitomi
Sukote
ʻIsipite
Toafa ʻo Pālaní
ʻAlapa (Teleʻa Lifí)
Toafa Hahaké
ʻOni (Heliopolisi)
Pi-heloti?
Toafa ʻo ʻItamí
Muitolotolo Sainaí
ʻEsioni-kepa
Nofi (Memifisi)
Vaitafe Nailá
Mala?
ʻElimi?
Kūlifa ʻo Suesí
Toafa ʻo Siní
Toafa Sainaí
Ngaahi ʻApitanga he Toafá
Mitiani
Tofika?
Lefitimi?
Kūlifa ʻo ʻAkapá
Moʻunga Sainaí (Hōlepi)
Tahi Kulokulá
Kilomita
0 40 80 120
A E F H
1 2 3 4
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
-
Lamisisi Naʻe kapusi ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite (ʻEke. 12; Nōmipa 33:5).
-
Sūkote Hili ʻa e ʻalu atu ʻa e kau Hepeluú mei he ʻuluaki ʻapitanga ko ʻení, naʻe tauhi ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e ʻao ʻi he ʻahó pea mo ha pou ʻo e afi ʻi he poʻulí (ʻEke. 13:20–22).
-
Pi-heloti Naʻe fononga atu ʻa ʻIsileli ʻi he Tahi Kulokulá (ʻEke. 14; Nōmipa 33:8).
-
Mala Naʻe fakamoʻui ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi vai ʻo Malá (ʻEke. 15:23–26).
-
ʻElimi Naʻe ʻapitanga ʻa ʻIsileli ʻo ofi ki he ngaahi vai ʻe 12 (ʻEke. 15:27).
-
Toafa ʻo Siní Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e mana mo e fanga kueili ke fafanga ʻa ʻIsileli (ʻEke. 16).
-
Lefitimi Naʻe tau ai ʻa ʻIsileli mo ʻAmaleki (ʻEke. 17:8–16).
-
Moʻunga Sainaí (Moʻunga Hōlepí pe Sipeli Musa) Naʻe fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e Fekau ʻe Hongofulú (ʻEke. 19–20).
-
Toafa Sainaí Naʻe fokotuʻu ai ʻe ʻIsileli ʻa e tāpanekalé (ʻEke. 25–30).
-
Ngaahi ʻApitanga ʻi he Toafá Naʻe ui ha kaumātuʻa ʻe toko fitungofulú ke nau tokoni kia Mōsese ʻi hono puleʻi ʻo e kakaí (Nōmipa 11:16–17).
-
ʻEsioni-kepa Naʻe fononga atu ai ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi fonua ʻo ʻĪsoa mo ʻĀmoní ʻi he melino (Teut. 2).
-
Kātesi-pānia Naʻe fekauʻi atu ai ʻe Mōsese ha kau mataki ki he fonua ʻo e talaʻofá; naʻe angatuʻu ʻa ʻIsileli pea ʻikai te nau hū atu ki he fonuá; naʻe hoko ʻa Kātesi ko e ʻapitanga tuʻu maʻu ia ʻo ʻIsileli ʻi ha ngaahi taʻu lahi (Nōmipa 13:1–3, 17–33; 14; 32:8; Teut. 2:14).
-
Toafa Hahaké Naʻe taʻofi ai ʻe ʻIsileli haʻanau fepaki mo ʻĪtomi pea mo Mōape (Nōmipa 20:14–21; 22–24).
-
Vaitafe ʻAlanoní Naʻe fakaʻauha ʻe ʻIsileli ʻa e kakai ʻAmolí ʻa ia naʻa nau tauʻi ʻa kinautolú (Teut. 2:24–37).
-
Moʻunga Nipó Naʻe mamata atu mei ai ʻa Mōsese ki he fonua ʻo e talaʻofá (Teut. 34:1–4). Naʻe fai ai ʻe Mōsese ʻene malanga fakaʻosi ʻe tolú (Teut. 1–32).
-
Ngaahi Toafa Tokalelei ʻo Mōapé Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí ki ʻIsileli ke nau vahevahe ʻa e fonuá pea kapusi ʻa e kakai ʻo e fonuá (Nōmipa 33:50–56).
-
Vaitafe Soataní Naʻe kolosi atu ʻa ʻIsileli ʻi he Vaitafe Soataní ʻi he kelekele mōmoa. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻo ofi ki Kilikali ʻa e ngaahi maka naʻe toʻo mei he Vaitafe Soataní ke hoko ko e fakamanatu ʻo hono vaeua ʻo e ngaahi vai ʻo Soataní (Sosiua 3:1–5:1).
-
Selikō Naʻe kapa pea fakaʻauha ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí ʻa e koló (Sosiua 6).