Ngaahi Folofolá
Talateú


Talateú

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi ia ʻo e ngaahi folofola māʻoniʻoni ʻoku tatau mo e Tohi Tapú. Ko ha lekooti ia ʻo e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá mo e kakai naʻa nau nofoʻi ʻa e ongo ʻAmeliká ʻi he kuonga muʻá, pea ʻoku ʻi ai hono kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá.

Naʻe hiki ʻa e tohí ʻe ha kau palōfita tokolahi ʻo e kuonga muʻá, ʻi he laumālie ʻo e kikite mo e fakahā. Naʻe tohi ʻenau ngaahi leá, ʻi he ngaahi peleti koula, pea hiki mo fakanounouʻi ʻe ha palōfita mo e tangata faʻu hisitōlia ko Molomona hono hingoá. ʻOku fai ʻe he lekōtí ha fakamatala ki ha faʻahinga sivilaise maʻongoʻonga ʻe ua. Naʻe haʻu ʻa e tahá mei Selusalema ʻi he taʻu 600 K.M. pea naʻe toki mavaeua ki mui ʻo hoko ko ha puleʻanga ʻe ua, ʻa ia naʻe ʻiloa ko e kau Nīfai mo e kau Leimana. Ko e tahá naʻa nau muʻomuʻa mai he taimi naʻe veuveuki ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi lea ʻa e kakaí ʻi he Taua ʻo Pēpelí. ʻOku ʻiloa ʻa e kakai ko iá ko e kau Sēletí. Naʻe ʻosi ha ngaahi taʻu ʻe lau afe, pea naʻe fakaʻauha kotoa kinautolu tuku kehe pē ʻa e kau Leimaná, pea ko kinautolu ʻoku nau kau ʻi he ngaahi kui ʻa e kau ʻInitia ʻAmeliká.

Ko e meʻa mahuʻinga taha naʻe tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e hāʻele tonu mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí ʻi he hili pē ʻEne toetuʻú. ʻOku fakamatalaʻi mai ai ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, pea fakahā mai mo e palani ʻo e fakamoʻuí, mo fakamatalaʻi ki he tangatá ʻa e meʻa kuo pau ke nau fai, ke nau maʻu ai ʻa e melinó ʻi he moʻui ko ʻení mo e fakamoʻui taʻengatá ʻi he maama kahaʻú.

Naʻe hili hono fakaʻosi ʻe Molomona ʻene ngaahi tohí, naʻá ne tuku ʻa e fakamatalá ki hono foha ko Molonaí, ʻa ia naʻá ne tānaki atu ki ai haʻane ngaahi fakamatala siʻi ʻaʻana pē pea fufuuʻi hake ʻa e ngaahi peletí ʻi he Moʻunga Komolá. ʻI he ʻaho 21 ʻo Sepitema ʻo e 1823, naʻe toe hā mai ʻa e Molonai tatau pē ko iá, ko ha tangata kuo nāunauʻia pea toetuʻu, ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo fakahinohinoʻi ia ʻo fekauʻaki mo e lekooti fakakuongamuʻá mo e ʻamanaki ke liliu ia ki he lea faka-Pilitāniá.

Naʻe faifai pea toki ʻomai ʻa e ngaahi peletí kia Siosefa Sāmita, pea naʻá ne liliu ia ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá. Kuo pulusi ʻa e lekōtí he taimí ni ʻi ha ngaahi lea kehekehe lahi ʻo hoko ko ha fakamoʻoni foʻou ʻe taha ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtua moʻui pea ko kinautolu kotoa pē ʻe haʻu kiate Ia mo tauhi ʻa e ngaahi fonó mo e ngaahi ouau ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻe fakamoʻui.

Naʻe lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo kau ki he lekooti ko ʻení ʻo pehē: “Naʻá ku fakahā ki he kau takí, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.”

Naʻe fili ʻe he ʻEikí mo ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā taha kehe meia Siosefa Sāmita ke nau mamata maʻanautolu pē ki he ngaahi peleti koulá pea nau hoko ko ha kau fakamoʻoni makehe ki hono moʻoni mo hono faka-ʻOtua ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻoatu fakataha heni ʻenau ngaahi tohi fakamoʻoní ʻi he “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú” mo e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú.”

ʻOku mau fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea nau fakalaulauloto ʻi honau lotó ki he pōpoaki ʻoku tuʻu aí, pea nau fehuʻi ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí. Ko kinautolu te nau fai ʻeni ʻo kole ʻi he tuí te nau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni mo hono faka-ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. (Vakai ki he Molonai 10:3–5.)

Ko kinautolu te nau maʻu ʻa e fakamoʻoni faka-ʻOtua ko ʻení mei he Laumālie Māʻoniʻoní te nau ʻiloʻi foki ʻi he mālohi tatau ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea ko Siosefa Sāmita ʻa ʻEne tangata maʻu fakahā mo e palōfita ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻa ia kuo toe fokotuʻu ʻi he māmaní, ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Mīsaiá.

Paaki