2019
ʻOku ʻIkai nai Ke Ke Moʻui Kakato ʻAki ʻa e Ongoongoleleí?
ʻEpeleli 2019


ʻOku ʻIkai nai Ke Ke Moʻui Kakato ʻAki ʻa e Ongoongoleleí?

ʻOku fakahoko moʻoni ha faikehekehe ʻi heʻetau tōʻonga fakakaukau ki hotau ngaahi fatongia he Siasí.

“ʻOku fie maʻu nai ke u fai ia?”

Kuó ke ʻosi maʻu e fakakaukaú ni kimuʻa? Kuo lahi ha ngaahi taimi kuó u fakakaukau ai ki ai. Pea kuó u ako ko ha fakakaukau ngali taʻemahuʻinga peheé ko ha meʻa-fua mahuʻinga ia ʻo ʻeku tōʻonga fakakaukaú. ʻIo, te tau lava kotoa pē ʻo ala atu pea ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé, te tau lava ʻo tali mo pukepuke hotau ngaahi uiuiʻi he Siasí, pea te tau lava ʻo maʻu ʻetau ngaahi fakatahaʻanga ʻi he Siasí. Naʻa mo e ʻikai fakahoko ʻaki hotau lotó kotoá, te nau kei fakahoko pē ha faikehekehe ʻi heʻetau moʻuí. Ka ʻokú ne fakangatangata nai e malava ʻa e ʻOtuá ke meʻa ngāue ʻaki koé? ʻOkú ne fakangatangata nai e malava ʻa e ʻOtuá ke liliu koé? Kiate au, ʻoku ou pehē ʻio.

ʻOku ou fakakaukau ai kia Leimana pea mo Lēmiuela ʻa ia ne na mavahe mei Selusalemá, ʻo foki ke maʻu e ʻū lauʻi peletí, tokoni ki hono foʻu ʻo e vaká, talangofua ʻi he ngaahi meʻa lahi—ka ne na fai e ngaahi meʻá ni ʻi he loto-lāunga mo ʻikai lotoʻaki. Ne ʻikai ke na tuku ke liliu kinaua ʻe heʻena ngaahi aʻusiá ke na toe lelei ange. Ka naʻá na faʻa lāunga mo ʻulungaanga fakaholomui ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa pē ne na kau ki ai. Pea hili ʻeku fakatokangaʻi iá, ʻoku ʻikai ke u toe fie hangē ha Leimana pe Lēmiuelá.

Tuku ha kiʻi taimi ke fakakaukau moʻoni ai ki he ngaahi ʻuhinga ki hoʻo ngaahi angafaí. ʻOkú ke tokoni nai ki he niʻihi kehé ʻo tokanga taha ki he ngaahi tāpuaki ʻoku fakatatali mai maʻaú? Pe ʻokú ke tokoni ki he niʻihi kehé koeʻuhí ʻokú ke loto moʻoni ke vahevahe ʻa e māmá mo e ʻofá mo kinautolu? ʻOkú ke fakahoko kotoa nai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ki ho uiuiʻí koeʻuhí ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu meiate koé? Pe ʻokú ke fai iá koeʻuhí ʻokú ke loto ke ngāue maʻá e ʻEikí mo kinautolu ʻoku mou feohí?

Ko e ngaahi fehuʻi ʻeni ʻoku ou feinga ke fehuʻi loto maʻu pē he taimi ki he taimi. ʻOku ou fakahoko kotoa nai e meʻa te u lavá ke u moʻui ai hangē ha ākonga moʻoni ʻo Kalaisí ʻi he loto moʻoni? Pe ʻoku ʻikai ke tuku kotoa ki ai hoku lotó? ʻOku ou pehē naʻe fakamatalaʻi lelei taha ia ʻe Pīsope Sēleti Kōsei ko e Pīsope Pulé, “ʻOku tau mālohi nai ʻi he ongoongoleleí, pe kehe pē ke tau femoʻuekina ʻi he Siasí?” (“ʻOku Fekauʻaki Ia mo e Kakaí,” Liahona Mē, 2018, 112).

Mālohí mo e Femoʻuekiná

Kiate aú, ʻi he taimi pē ʻoku ou “femoʻuekina” ai ʻi he Siasí, kuo haʻu ʻa e fakafiefiemālié kiate au. ʻE lava ke tupu ʻa e fakafiefiemālie ko ʻení mei ha ʻulungaanga ʻikai vēkeveke pe mei hono fakaʻatā e ngaahi ngāue ʻoku ʻikai mahuʻingá ke ne uesia e ngaahi ngāue ʻoku mahuʻinga tahá. ʻOku hoko mai e fakafiefiemālie ko ʻení ʻi heʻeku tangutu ʻi he houalotu sākalamēnití pea ʻikai tokangá, ʻi heʻeku fai ʻeku lotu efiafí pea heva atu ʻeku fakakaukaú ki he ngaahi meʻa kehé, ʻi heʻeku lau fakavave ʻeku folofolá ʻo ʻikai fakalaulauloto ki aí, pe ko ʻeku tokoni pē ki ha taha koeʻuhí pē ke pehē naʻá ku fai ia kae ʻikai ke u feinga fakamātoato ke fakakaumeʻa kiate kinautolú.

Taimi ʻe niʻihi ‘oku ou ongoʻi ʻita ʻi he ʻikai ke u vakai ki ha fakalakalaka ʻi heʻeku moʻuí—ʻi he taimi ʻoku fakafiefiemālie mo “femoʻuekina” ai ʻi he ongoongoleleí—pea ʻoku kiʻi fuoloa ʻeku ongoʻi peheé kae ʻoua kuó u ʻilo ʻa e palopalemá. Taimi ʻe niʻihi kuo pau ke u kiʻi taimi, toe kamata foʻou, pea fehuʻi loto pē, “ʻOku ou tuku nai ki he uiuiʻí ni pe tokotahá ni pe ko e folofolá ni ʻa e kotoa ʻeku tokangá mo hoku lotó he taimí ni?”

ʻI heʻeku maʻu fakafokifā ha fakahā peheé, ko e toki taimi ia ne hoko ai ha liliu moʻoni ʻi heʻeku moʻuí. ʻI heʻeku lotu moʻoni ke vakai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko e ʻafio mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kinautolú, ʻi heʻeku lotua ha ngaahi faingamālie ke ngāue fakaetauhí, ʻi heʻeku lotua ha fakahinohino ki hoku uiuiʻí, ngāue maʻuʻanga moʻuí pea mo ʻeku moʻui fakaʻahó, kae tautautefito ki heʻeku ngāueʻi e ngaahi ueʻi ʻokú Ne ʻomi kiate aú, ʻi he taimi ʻoku fisi ki tuʻa ai ʻi heʻeku ngāué ʻa e ngaahi holi hoku lotó ke lelei angé—ko e taimi ia ʻoku ou mālohi ai ʻi he ongoongoleleí. Ko e taimi ia ʻoku ou ongoʻi moʻoni ai ha liliu ʻi hoku ʻulungāngá, ʻi hoku lotó, pea mo hoku laumālié. Ko e taimi ia ʻoku ou mamata ai ki he hoko ʻa e ngaahi maná. Ko e taimi ia ʻoku ou ongoʻi ai ʻa e fiefia moʻoní ʻi heʻeku moʻuí. Ko e taimi ia ʻoku ou feinga moʻoni ai ke u liliu ke toe lelei angé.

Ngāué mo e Ngaahi Ongó

‘Oku ou tui te tau lava ‘o fakakaukau atu ki ha ngaahi mōmeniti ‘i heʻetau moʻuí ne fakaʻeiʻeiki ai ʻetau ngaahi ngāué, ka naʻe ʻikai ke fuʻu pehē ʻetau ongo ki aí. ʻOku femoʻuekina e moʻuí ʻi he taimi ʻe niʻihi, he ʻikai kakato ʻetau fiefiá ʻi hotau tūkungá, pea taimi ʻe niʻihi he ʻikai ngāue maʻu pē e meʻa kotoa ʻo fakatatau mo ʻetau fie maʻú. ʻOku ʻikai ke tau haohaoa, ka ʻo kapau te tau kole ki he Tamai Hēvaní ke tuku hotau lotó ki he ngaahi meʻa taʻeoli pe fakamole taimi ʻoku kole mai ke tau faí, te tau lava ʻo ako ke fakahoko kinautolu ʻi ha founga faka-Kalaisi ange.

ʻOku ou lava ʻo fakakaukau atu ki ha ngaahi taimi naʻá ku tali momou ai ke fakahoko ha ngāue ʻofa, ʻo fakavaivaiʻi mo liliu hoku lotó hili e aʻusia ko iá. Pe ko e taimi ne u maʻu ai ha uiuiʻi peá u lāunga ʻi heʻene toʻo e konga lahi hoku taimí, pea u iku loʻimataʻia ʻi hono tukuange aú kuó u ako ke ʻofa ai.

Te tau lava ʻo vahevahe atu ʻa e māmá, fakahoko hotau ngaahi fatongiá, pea maʻu lelei taha ʻa e tali ki heʻetau ngaahi lotú ʻo kapau ʻoku tuku hotau lotó ki he feituʻu totonu. Kapau te tau tuku ha taimi ke ʻanalaiso ai ʻetau tōʻonga mo e taumuʻa ki heʻetau ngaahi ngāué pea fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá ʻaki ʻa e “loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni“ (Molonai 10:4), te tau toe lava lelei ange ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní, maʻu ha fiefia lahi ange, pea fakahoko foki ha ngaahi meʻa makehe ʻi heʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

Paaki