2019
ʻI he Ngaahi Taimi ʻo e Lotosiʻí, Manatuʻi e Uitou ʻo Neiní
ʻEpeleli 2019


ʻI he Ngaahi Taimi ʻo e Lotosiʻí, Manatuʻi e Uitou ʻo Neiní

Tautautefito ki he taimi ʻoku tau ongoʻi liʻekina pe tuenoa aí, kuo pau ke tau manatuʻi: Ne tokoniʻi ʻe Sīsū e uitoú ʻi he taimi ʻo ʻene faingataʻaʻiá, pea te Ne hāʻele mai foki kiate kitautolu.

ʻĪmisi
the widow of Nain

ʻOku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, ʻe lava ke tau ongoʻi ai hangē ʻoku ʻikai tokoni mai ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Pea hangē ʻoku ngali fakamafasia mo fakafoʻi ʻetau ngaahi sīpingá. ʻIkai lahi ha ngaahi liliu, pea faʻa faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke fakamatala ki ha meʻa kuo tokonia ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi hotau ngaahi tūkungá. ʻI he taimi pē ʻoku ou maʻu ai e ngaahi ongo ʻo e taʻe mahuʻingá ʻi heʻeku moʻuí, ʻoku ou faʻa fakakaukau ki ha fefine ʻi he Fuakava Foʻoú naʻá ne ongoʻi e meʻa tatau. ʻOku ʻikai ʻasi hono hingoá ʻi he folofolá ka ʻoku ʻiloa pē he hingoa hono koló pea mo hono tuʻunga malí.

Ko e fefiné ʻa e uitou ʻo Neiní, pea ko e ʻevangeliō pē ko Luké ʻokú ne lekooti hono talanoa fakaofó. Kiate aú, ʻokú ne fakafofongaʻi e mahuʻinga ʻo e ngāue fakaetauhi fakataautaha ʻa e Fakamoʻuí pea mo e founga naʻá Ne alanima atu ai ki he kakai lotofoʻi mo lāuvale Hono koló. ʻOku fakamahinoʻi lelei ʻe he talanoa ko ʻení e fehuʻi, pe ʻoku ʻafioʻi mo tokanga mai nai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu.

ʻOku fakatātaaʻi ʻe ha kiʻi fakamatala nounou ʻo e mana mei he tohi ʻa Luke vahe 7, hono fakafetaulakiʻi ʻe Sīsū ha meʻafakaʻeiki pea fakamoʻui ha tangata ʻi he mana. Ka ʻoku lahi mo ha ngaahi meʻa ke mahino kiate kitautolu fekauʻaki mo e meʻa ne hokó. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi maná, kae tautautefito ki he mana ko ʻení, ʻoku mahuʻinga ke mahino e puipuituʻa ʻo e meʻa ne hokó. ʻI heʻeku hoko ko ha faiako ʻi he Senitā Ako ki he Hahake Ofi Maí ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, te u vahevahe mo kimoutolu ha ngaahi fakakaukau fakataautaha ʻe niʻihi fekauʻaki mo e mana ko ʻení.

Ko Neiní ko ha kiʻi kolo faama siʻisiʻi ia ʻi he taimi ʻo Sīsuú, ne tuʻu ʻo ofi ki he Moʻunga Molé, ʻa ia ne tuʻu tokotaha pē he tafaʻaki fakahahake ʻo e Teleʻa Sisililí. Naʻe tuʻu ʻa e kiʻi koló ʻo mavahe mei he halanga totonú. Naʻe taha pē e foʻi hala ki aí. ʻI he taimi ʻo Sīsuú, ne siʻisiʻi pea masivesiva e kiʻi nofoʻanga ko ʻení, pea kuo pehē ai pē ʻo aʻu mai ki he taimí ni. Ne ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻi hono hisitōliá, ne tuʻu ʻi he koló ni ha ngaahi ʻapi ʻe 24 mo ha kakai pē ʻe toko 189.1 ʻI he ʻaho ní, kuo hoko ia ko ha nofoʻanga ki ha kakai ʻe toko 1,500 nai.

Naʻe kamata ʻaki ʻe Luke ʻi heʻene tohí hono fakamatalaʻi naʻe ʻi Kāpaneume ʻa Sīsū ʻi he ʻaho kimuʻá pea naʻá Ne fakamoʻui e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikitaú (vakai, Luke 7:1–10). ʻOku tau ako leva mei ai, “ʻi he ʻaho hono hokó” (veesi 11; tānaki atu hono fakamamafaʻí), naʻe ʻalu e Fakamoʻuí ki ha kolo ne ui ko Neini, fakataha mo ha kau ākonga tokolahi. ʻOku mahuʻinga ʻaupito e hokohoko ko ʻení. ʻOku tuʻu ʻa Kāpaneume ʻi he matāfanga fakatokelau ʻo e Tahi ʻo Kālelí, fute ʻe 600 (mita ʻe 183) ʻi lalo he lēvolo ʻo e tahí. ʻOku fakafuofua ʻa Neini ke tuʻu ʻi ha maile ʻe 30 (kilomita ʻe 48) ʻi he tafaʻaki fakatonga ʻo Kāpaneumé ʻi ha fute ia ʻe 700 (mita ʻe 213) ʻi ʻolunga he lēvolo ʻo e tahí, ʻa ia kuo pau ke fai ha kaka lōloa mo māʻolunga ki Neini. Ke lue mei Kāpaneume ki Neiní, ʻe fie maʻu ke fai ia ʻi ha ʻaho ʻe taha pe ua. Kimuí ni mai ne lue ha kulupu ʻo ha kau ako toʻu tupu ʻo e Senitā Ako ki he Hahake Ofi Maí ʻo BYU ʻi ha houa ʻe 10 he halanga ko ʻení ʻi ha hala tokalelei. Ko hono ʻuhingá, mahalo naʻe pau ke tuʻu pongipongia ʻa Sīsū pe mahalo naʻe pau ke toe lue foki he poʻulí kae lava ʻo fakafetaulakiʻi e meʻafakaʻeikí “he ʻaho hono hokó.”2

ʻĪmisi
map of Galilee

ʻI he fakaofi atu ʻa Kalaisi ki he koló hili ia ha fuʻu fononga lōloa, naʻe fata mai ha kiʻi talavou ʻi hono taʻu 20 tupú3 kituʻa ʻi ha fata papa. ʻOku fakamatala ʻa Luke ko e talavou ko ʻení ko e foha pē ia ʻe taha ʻo ha uitou, pea naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe ha kau ako mataotao ʻe niʻihi e lea faka-Kalisí ʻo pehē ne ʻikai haʻane toe fanau.4 Naʻe fakafeʻao atu ia ʻe ha kakai tokolahi ʻo e koló ʻi he tuʻunga fakamamahi ko ʻeni ne hoko ki hono fāmilí.

Ko hono moʻoní, ʻoku hoko e mate ʻa ha fohá ko ha meʻa fakamamahi ki ha taha pē, kae fakakaukau ki he ngaahi nunuʻa ʻe fehangahangai mo e uitoú ni. Ko e hā hano ʻuhinga fakasōsiale, fakalaumālie, mo fakapaʻanga ʻo e hoko ko ha uitou ʻi ʻIsileli he kuonga muʻá taʻe ʻi ai ha ʻea hoko? ʻI he tukufakaholo ʻo e Fuakava Motuʻá, naʻe pehē ʻi he taimi ʻoku mate ai ha husepāniti ʻoku kei talavou, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e tautea ʻa e ʻOtuá ki he angahalá. Ko ia ne tui ai ha niʻihi ne tuku mai ʻe he ʻOtuá ha tautea ki he uitou ko ʻení. ʻI he tohi ʻa Luté, ʻi he taimi naʻe uitou kei talavou ai ʻa Naomí, naʻá ne hanu ʻo pehē, “He kuo tukuakiʻi au ʻe Sihova, pea kuo fakamamahiʻi au ʻe he Mafimafí” (Lute 1:21, Tatau Fakavahaʻapuleʻangá).5

Ne ʻikai ngata pē he mamahi fakaelaumālie mo fakaeloto ʻa e uitou ʻo Neiní, ka naʻe tōlalo fakapaʻanga—pea naʻe malava foki ke iku ki he fiekaiá.6 Hili e malí, naʻe ʻave ha fefine ki he fāmili hono husepānití ki hono tokangaʻi ʻo e meʻa fakapaʻangá. Kapau ʻe mate e husepānití, ʻe tukutaha leva ʻene tokangá ki hono foha lahí. Koeʻuhí kuo mate ʻeni e ʻuluaki foha mo e foha pē taha ʻo e uitou ko ʻení, ne ʻikai hano toe maluʻi fakapaʻanga. Kapau ne taʻu uongofulu tupu hono fohá, mahalo ne ʻi hono taʻu fāngofulu tupú, nofo ʻi ha kiʻi kolo faama mamaʻo, pea kuó ne tofanga ʻeni ʻi ha faingataʻa fakalaumālie, fakasōsiale, mo fakapaʻanga lahi.

ʻĪmisi
widow of Nain with the Savior

ʻI he taimi tonu ne fata mai ai ʻe he kakai ʻo e koló e foha ʻo e fefine ko ʻení ke tanú, ne nau fetaulaki ai mo Sīsū peá Ne maʻu ha “manavaʻofa kiate ia” (Luke 7:13). Ko hono moʻoní, mahalo ko e fakamatala siʻisiʻi taha ʻeni kuo fakahoko ʻe Luké. Naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū e tuʻunga faingataʻaʻia lahi ne tofanga ai e uitou ko ʻení. Mahalo naʻe tūʻulutui he poó kakato hono faliki kelekelé, ʻo tautapa ki he Tamai Hēvaní ke ʻilo hono ʻuhingá. Mahalo naʻá ne fehuʻi tauʻatāina fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻokú Ne kei finangalo ai ke moʻuí. Pe mahalo naʻá ne fuʻu manavahē ʻaupito ki he tūkunga liʻekina te ne ʻi aí. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo. Ka ʻoku tau ʻilo naʻe fili e Fakamoʻuí ke mavahe leva mei Kāpaneume, ʻa ia ne mei fie maʻu ai ke Ne lue he poó kakato kae lava ke aʻu ki he meʻafakaʻeikí kimuʻa pea nau tuku ia ki he kelekelé.

ʻIo, ʻi he mamata ʻa Sīsū ki hono fofonga mamahí ʻi heʻene muimui atu he meʻafakaʻeikí, naʻá Ne ongoʻi ha manavaʻofa lahi ki he fefine ko ʻení—ka ne hangē naʻá Ne maʻu e manavaʻofa ko iá mei ha ngaahi ongo naʻá Ne aʻusia kimuʻa peá Ne “toki” kau atu he fakafeʻao ʻo e meʻafakaʻeikí. ʻOku mahino naʻá Ne aʻu tonu ki ai ʻi he mōmeniti ʻo e faingataʻaʻia ʻa e fefiné.

Naʻe folofola ange leva ʻa Sīsū ki he uitoú ke “ʻoua ʻe tangi” (veesi 13). Naʻe ʻikai manavahē ki he taʻemaʻa fakaeouaú, naʻá Ne “ala ki he fatá,” pea “tuʻu maʻu” e kau fakafeʻaó. Naʻá Ne fekau leva, “Talavou, ʻoku ou pehē kiate koe, Tuʻu hake.

ʻĪmisi
widow with son

“Pea nofo hake ia ʻa ia naʻe maté, ʻo kamata lea. Peá ne ʻatu ia [ʻe Sīsū] ki heʻene faʻeé” (veesi 14–15). Ko hono moʻoní, naʻe ofo e kakai ʻo e koló mo e kau muimui ʻo Sīsuú ʻi he liliu ʻenau mamahí ki ha fiefia haohaoa. Ne nau “fakamālō [kotoa] ki he ʻOtuá ʻo pehē, Kuo tuʻu hake ʻa e palōfita lahi ʻiate kitautolu” (veesi 16). Ka naʻe fekauʻaki foki e mana ko ʻení mo hono fakahaofi ha laumālie faingataʻaʻiá. Naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū naʻe fuʻu fehalaaki ha meʻa ki he fefine ko ʻení—ko ha taha ne siolalo ki ai e kakaí ʻi honau anga fakafonuá. Naʻe ongo e tūkunga ʻo e fefiné ki Hono finangaló, neongo kapau naʻe fie maʻu ke fononga mamaʻo ke ʻi ai he taimi totonú. Naʻá Ne ʻafioʻi e tūkunga faingataʻa ne ʻi aí, peá Ne fakavavevave ki ai. Naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) ha foʻi moʻoni taʻe lava ke fakaʻikaiʻi ʻi heʻene pehē, “ʻE ʻi ai ha ʻaho, te tau sio ai ki ha meʻa naʻe ngali hoko fakatuʻupakē ʻi heʻetau moʻuí, pea tau toki fakatokangaʻi hake ta naʻe ʻikai ke fakatuʻupakē ia.”7

ʻI he taimí ni, ʻi heʻene langaki moʻui ʻo hangē ko e meʻa ne hoko ko ʻení, kuo pau ke toe mahulu hake ia ʻi ha talanoa faka-Tohi Tapu lelei pē kiate kitautolu. ʻOkú ne fakamoʻoniʻi taʻe toe veiveiua ne ʻafioʻi ʻe Sīsū e uitou masiva, liʻekina, mo faingataʻaʻia ko ʻení. Tautautefito ki he taimi ʻoku tau ongoʻi liʻekina pe tuenoa pe taʻemahuʻinga aí, kuo pau ke tau manatuʻi: Ne tokoniʻi ʻe Sīsū e uitoú ʻi he taimi ʻo ʻene faingataʻaʻia lahi tahá, pea te Ne hāʻele mai foki kiate kitautolu. ʻIkai ngata aí, ko ha lēsoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ko e mahuʻinga ʻo e alanima atu ke tokoniʻi e niʻihi kehe ʻoku mou feohí. ʻOku ʻi ai ha tokolahi ʻi homou ʻātakaí ʻe lotofoʻi he taimi ki he taimi. Kapau te ke lava ʻo talanoa kiate kinautolu fekauʻaki mo “Sisitā Neini” mo e founga ne ʻafioʻi pau ai ʻe he ʻEikí ʻene lotosiʻí mo e faingataʻaʻia fakatāutahá, te ne lava ʻo liliu ʻa e poʻulí ki he ʻahó. Manatuʻi e fakamatala ongo moʻoni ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló (1895–1985): “ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú Ne tokaimaʻananga mai. Ka ʻoku faʻa fakafou mai ia ʻi ha taha kehe ʻokú ne feau ʻetau ngahi fie maʻú.”8

ʻĪmisi
widow hugging her son

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi mana ʻa Sīsū lolotonga ʻEne moʻui ʻi he māmaní, kiate au, ʻoku siʻisiʻi e ngaahi mana ʻoku ongo moʻoni mo manavaʻofa hangē ko ʻEne ʻaʻahi fakaetauhi ki he uitou ʻo Neiní. ʻOkú ne fakamanatu mai ʻoku tau mahuʻinga kiate Ia pea he ʻikai ke tau teitei ngalo ʻiate Ia. He ʻikai lava ke tau fakangaloki ia.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai, E. Mills, Census of Palestine 1931: Population of Villages, Towns, and Administrative Areas (1932), 75.

  2. Vakai, S. Kent Brown, The Testimony of Luke (2015), 364.

  3. Vakai, Brown, The Testimony of Luke, 365.

  4. Vakai, Brown, The Testimony of Luke, 365.

  5. ʻI he tohi ʻa ʻĪsaia 54:4, ʻoku folofola ai e ʻEikí ki he uitou ʻIsilelí “[he] ʻikai te ke toe manatu ki he valoki ʻo hoʻo nofo taka pē ʻi he mate ho ʻunohó” (Liliu Faka-Pilitānia Foʻoú).

  6. Vakai kia Brown, Ko e Fakamoʻoni ʻa Luke, 365.

  7. Thomas S. Monson, ʻi he Joseph B. Wirthlin, “Lessons Learned in the Journey of Life,” Liahona, May 2001, 38.

  8. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo 2006), 100.

Paaki