2021
Fesoasoani i Isi ia Maua le Faamalologa a le Alii
Iuni 2021


Fesoasoani i Isi ia Maua le Faamalologa a le Alii

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

Tatou te faataitaia le faatufugaga a le fomai pe a tatou fesoasoani e aumaia faamanuiaga faamalolo a le Alii ia i latou o e mafatia mai maʻi faaletino, faalemafaufau, ma le faaleagaga.

Ata
painting of woman with hands up

The Release, saunia e Jenedy Paige, e le mafai ona kopiina

Ina ia avea e pei ona i ai o Ia e tatau ai foi ona tatou faia mea na Ia faia: “E moni, e moni, ou te fai atu ia te outou, o la’u talalelei lenei; ua outou iloa foi mea e tatau ona outou faia i la’u ekalesia; aua o galuega na outou vaai i ai ua ou faia ia faia foi e outou” (3 Nifae 27:21; faaopoopo le faamamafa).

Sa ou mafaufau ia te au lava ia, “O a galuega a Keriso i luga o le fogaeleele?” Sa ou mafaufau muamua i mea e lua: auaunaga ma le faamalologa. O le auaunaga e mafai ona ou faia, ae o le faamalologa? E mautinoa lava sa le mafai ona ou faʻamālōlōina isi-pe sa mafai?

Sa ou i ai nei i le faagasologa o le toe manuia mai se taotoga lea na sosoo ai ma se afaina [o le tino] ogaoga matautia. Sa vave ona ou mafaufau ia i latou na fesoasoani ia te aʻu i le faagasologa o loʻu faamalologa, ma o se lisi umi. Afai latou te mafai ona fesoasoani ia te aʻu ia toe maua lo’u malosi, pe le mafai ea ona ou faia le mea lava e tasi mo isi?

E mafai e i tatou taitoatasi ona aoaoina le faatufugaga a le fomai.1 Ua siomia i tatou e i latou o mafatia mai maʻi faaletino, faalemafaufau, ma le faaleagaga o le a faamanuiaina e ala i la tatou fesoasoani.

Asiasi i e Mama’i

O loo faapea mai le Mosaea 4:26, “Ou te manao ia outou faasoa atu a outou mea i e matitiva, ia taitasi le tagata ma faia e tusa ma mea ua ia te ia, e pei o le fafagaina o e ua fia aai, faaoofuina o e ua lē lavalava, asiasi atu i e mamaʼi ma auauna atu mo lo latou mapusaga, faaleagaga ma faaletino, e tusa ma o latou manaoga.”

O le maʻi—pe faaletino, faalemafaufau, pe faaleagaga—e mafai ona matua vavaeeseina. E faʻaalu e tagata le tele o itula na’o i latou i totonu o potumoe po o falemaʻi e taumafai ia toe manuia, ma e faigofie mo o latou agaga ona faavaivai. A o faateleina le pogisa, o le asiasiga a se uo agalelei po o se tagata o le aiga e mafai ona aumaia le malamalama i o latou olaga.

O le auala tatou te asiasi atu ai i tagata mamai e mafai foi ona taua. Na tali mai nisi o tamaitai i laʻu fesili lea na fesili atu ai pe na faapefea ona fesoasoani isi ia i latou i le faagasologa o le faamalologa. O Judi o Arisona, ISA, na faapea mai, “O le faalogo … [o] se fesoasoani sili lea i taimi faigata. Faalogo ma le le faamasino.” O le faalogo ma le onosai, faamaoni, ma le alofa o se fesoasoani taua lea ia i latou o loʻo taumafai ia toe malolosi.

Na faasoa mai e Linda o Kalefonia, ISA, le auala na fesoasoani ai se asiasiga a se uo ia te ia: “Ou te manatua na tagata faapitoa i loʻu olaga—ae maise lava i latou na matuai faalogo ma faailoa mai le fautuaga matagofie a le Agaga. Ina ua maliu lo’u toalua ma ou nofo toatasi ai i le 30 o o’u tausaga ma ni tamaiti laiti e toalima, sa ou lagonaina le loloto o le alofa o loʻu Tama Faalelagi ma le Faaola ona o laʻu uo lelei o Karen. Sa tutusa ma manatu i le tele o taimi ma sa pipii ona “taliga faalogo”. Ou te lei lagonaina lava le tuuatoatasi ao ia faamanatu mai pea ia te au le sootaga matagofie o loo ia te au o se afafine o le Atua.”

O uso ma tuagane o auaunaga e matua’i mafai ona faataunuuina lenei faatufugaga o le faamalologa. E taua le faalogo i manaʻoga o i latou o loʻo mafatia. O nisi taimi o se asiasiga puupuu e talafeagai ona ua latou matua vaivai lava. O nisi taimi latou te lagona ai le tuuatoatasi ma le faanoanoa ma o se asiasiga umi o le a fetaui ma o latou manaʻoga. E taua foi le gauai atu i o latou uiga patino. O nisi e mananao i le le faalauaiteleina ma le filemu ao isi e mananao i le tele o fegalegaleaiga ma le lagolago. E tatau ona tatou muai fuafuaina o latou manaʻoga ona aapa atu lea e tusa ai.

Tauaveina o Avega a le Tasi ma le Isi

Na faamatala manino e Alema la tatou tautinoga e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola ina ua ia fesili atu i tagata e talitonu i le Tusi a Mamona pe latou te naunau e “o mai i lelafu a le Atua, ma taʼua o ona tagata, ma [ia] outou loto e tauave avega a le tasi, ina ia māmā” (Mosaea 18:8).

Tatou te tauaveina taitasi ituaiga avega eseese. O nei mea e sili ona faigata ona taulimaina pe a tatou mamaʻi pe tauivi ma maʻi faalemafaufau po o faigata faaleagaga. O se tasi o faatufugaga a le faamalolo o le fesoasoani i le tauaveina o avega a isi pe a latou mafatia.

Na faasoa mai Shannon mai Iuta, ISA, i le auala na fesoasoani ai ona tuaoi ia te ia: “O le aso na ma tanuina ai lo ma atalii laitiiti, na ma foi mai le fanuatanu ma vaaia ai na o mai faatasi le matou tuaoi i na itula ao matou i ai i lona falelauasiga e toe faaleleia atoa lo matou fanua. Sa latou totoina ni laau vao matagofie, laau, ma fugalaau, ma e oo lava i se mutia fou. I le lotolotoi o lo matou faanoanoaga le mafaatusalia, o lo latou faatinoga ‘anoa o le alofa ma le lagolago na amata ai le faagasologa o le faamalologa mo i matou. Sa faamanatu mai ia i matou o le alofa ma le ola e faavavau i tausaga uma pe a toe fua mai lo matou fanua matagofie. [Sa avea] moni ma se aafiaga paia ma maoa’e lea o le a le galo lava ia i matou.”

Ina ua ou maua i le kanesa o le susu, sa ou galue o se peresitene o le Aualofa ma auai atu mo le toe filifilia i le matou aufono a le aai. Na leai se galuega a loʻu toalua, ma na ma feagai ma le tele o nisi tofotofoga ogaoga i lena taimi. Na teu fatu e oʻu fesoasoani le faaupuga “tauave e le tasi o avega a le tasi” ma fesoasoani e faasoa le uta o loo ou tauaveina. Na tauave e la’u epikopo nisi o a’u matafaioi. Na tauave e loʻu toalua le tele o tiute o le kuka ma le tausiaiga. Na matua faʻalotomaualaloina lava loʻu iloa o aʻu avega e leʻi aveesea, ae na faasoa i le tele o tagata na faʻataʻitaʻiina le faatufugaga a le faamalolo ma’i.

Faamafanafanaina

Na aoao mai foi Alema o e mulimuli ia Keriso e “loto e faanoanoa faatasi ma e e faanoanoa; ioe, ma faamafanafana atu ia te i latou o e e manaomia le faamafanafanaga” (Mosaea 18:9).

O le tuuina atu o le faamafanafanaga e aofia ai le lagona alofa, agalelei, mafaufau loloto, tausiga alofa, alofa, ma le alofa mama. O le afifiina oi latou o e mamai pe mafatia i lima alofa e fesoasoani ia i latou e feagai ma o latou mafatiaga.

O Luann (igoa ua suia) na feagai ma se tauiviga faaleagaga ma le ola mama ma na tomanatu i lona aafiaga ma isi o e na faamafanafana ia te ia: “Na latou tepa atu i loʻu tagata i le taimi nei ma vaai i loʻu malosi gafatia, le gafatia e avea ai ma se tasi e sili atu, poto, agalelei. Ou te tepa i tua i le tulaga sa ou i ai ma o nisi taimi ou te faamimigi ai ma sina matamuli mo loʻu valea–o sina maasiasi mo aʻu solitulafono ma auala agasala. Ae o le tui o le matamuli ma le maasiasi e masani ona mulimulitai i le vaifofo faamalolo o le alofa tunoa, agalelei, faamagalo, ma le alofa. Pe a ou vaai sa i ai ni tagata sa siomia aʻu, ma faailoa mai ia te aʻu na mea, e alu ese le tui. Ma ou iloa ai na latou taumafai e faamalolo ia te a’u. Masalo e sili atu le sa’o le faapea atu o loo latou fatuina se siosiomaga saogalemu e siomia au—o se nofoaga o le alofa tunoa, atonu—o i, i totonu, e mafai ona galue ai le Faaola, le Foma’i Sili ia te a’u. Suia o a’u. Suia o lo’u loto.”

Ata
painting of Christ with children

Faamatalaga mai le Balm of Gilead, tusia e Annie Henrie Nader

O se vaega taua o le faamafanafanaina o maʻi o le liliu atu lea i le Fomai Sili. Fai mai Sabrina mai Iuta, “E leai se faamalologa e sili atu nai lo soo se tasi e fesoasoani ia te oe e saili pe toe foi atu i le Atua. Atonu e na o se faamanatu o mea ua uma ona e iloa—o loo e taumafai ia sili atu lou malosi nai loo le tulaga e tatau ona i ai, faia na’o oe lava, ae le faalagolago moni i le Atua.”

Faamafanafana i e mamai ma fesoasoani ia i latou ina ia lelei e manaomia ai le mataalia i le Agaga. I se tasi o taimi o loʻu olaga, ou te lei moe lelei i le tele o masina, e masani lava ona tusa ma le lua i le tolu itula i le po o le le lelei o se moe. Sa ou mafatia tele mai le popole ma le vaivai; sa ou oo i le tele o fomai ae sa leai se aoga. Mulimuli ane, na faasino aʻu e se uo i se fomai o le Au Paia o Aso e Gata Ai, lea na vave ona ia tuuina mai ia te au se suesuega talafeagai. Ae o le isi mea na ia fai mai o se mea na faateia ai: “Merrilee, o le mea pito sili ona taua e tatau ona e faia o le liliu atu o lou popolega i le Atua.” Ona ia faamalosiau mai lea ia te au e mafaufau loloto i aso taitasi mo se taimi puupuu i le “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a Aposetolo.”

Sa ou taumafaia lenei mafaufauga loloto i ni nai taimi e aunoa ma se manuia, ae sa ou moomoo mo le faamalologa. O le aso na sosoo ai, sa ou mafaufau loloto ma le filemu i upu mamana ia, “Matou te tuuina atu la matou molimau i le moni o Lona soifua le mafaatusalia ma le aoga e le gata o Lana taulaga togiola sili.”2 O se fiafiaga na oo mai ia te au ao amata ona ou mafaufau loloto i le molimau a lo tatou Fomai Sili ma iloa ai ua ou maua le mafanafana ma le filemu i loʻu agaga.

Gauai Atu

A o tatou suesue i tusitusiga paia ina ia mafai ai ona mulimuli ia Iesu i Ana galuega o le faamalologa, tatou te faitau ai e uiga i le faia soo e Iesu o le mea e tasi: Na ia gauai atu ia i latou na siomia o Ia.

Na silafia e Keriso tagata. Sa talanoa o ia ma le fafine Samaria e ui lava i sa faaleaganuu. Na Ia faaaluina le taimi e faamanuia ai tamaiti. Na fai tausamiga o Ia faatasi ma le au telona ma tagata agasala ma auauna atu i tagata lepela ma e ua faate’aeseina. Na Ia gauai atu i tagata taitoatasi.

I le avea ai ma soo o Keriso o loo saili e aoao i Lona faatufugaga faafomai, ua mafai ona tatou amata e vaavaai atu i tagata i fofoga o Keriso. E mafai ona tatou faaaluina le taimi e faamalo atu ai, ataata atu, fesili e uiga i le latou aso. Atonu tatou te le iloa le mana faamalolo ia tatou taumafaiga mo i latou o loo siomia i tatou o loo tuuatoatasi, faanoanoa, mamaʻi, vaivai, pe mafatia. E oo lava i faatinoga faigofie o le alofa e mafai ona i ai se faatosinaga mamana.

A o tatou faia galuega a Keriso ma auai i le faamaloloina o isi, o le a tafe mai ai faamanuiaga sili. E pei ona taʻua e Keriso, “Aua na faia e outou i le tasi o e aupito itiiti o o’u uso nei, o a’u lea na outou faia i ai” (Mataio 25:40). Ia te Ia o le na faamaloloina i tatou taitoatasi, ia te Ia o le na fusifusia i tatou i Ona aao alofa i le tele o taimi tatou te le iloaina, ia te Ia o lē na ofoina mai ia i tatou le mana faamalolo o Lana Togiola, e mafai ona tatou ofoina atu a tatou taumafaiga laiti e fesoasoani e faamaloloina o tatou uso ma tuagane. O le faamoemoe moni lenei a le faatufugaga faamalolo.

Faamatalaga

  1. Tagai “Faaola e Ia Ou Alofa,” Viiga, nu. 150.

  2. “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo,” Liahona, Me 2017, totonu o le faavaa pito i luma.

Lolomi