2021
Founga ke Fakaafeʻi Ai e Ngaahi Maná ki Hoʻo Moʻuí
Sune 2021


ʻOua Naʻa Liʻaki e Fakataha Lotu Ko ʻení

Founga ke Fakaafeʻi Ai e Ngaahi Maná ki Hoʻo Moʻuí

Mei ha lea naʻe fai ki he kau ako ʻi he Kolisi Ensign ‘i Sōleki Siti, ʻIutā, USA, ʻi he ʻaho 24 ʻo Māʻasi, 2020. Lau ʻa e leá kotoa ʻi he ensign.edu.

Fili ke ke mamata, aʻusia mo lotua ʻa e mana, mo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga mo fakaofo—lalahi pe iiki—ʻoku fakatatali maʻaú.

ʻĪmisi
laʻi tā ofi ʻo ha mama mali

ʻOku ou fie lea he ʻahó ni fekauʻaki mo ha tafaʻaki mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekau hotau Fakamoʻuí:

Ngaahi Maná.

Makehe mei haʻaku fakamatalaʻi atu ʻEne ngaahi mana lahi ʻi he kuonga motuʻá mo e foʻoú, ʻoku ou fie fakamatala ki ha mana fakataautaha ne u fakamoʻoniʻi ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, pea ʻoku ou ʻamanaki ʻe fakaʻā ai homou matá ki he ngaahi mana ʻoku hoko ʻi homou ʻātakaí ʻi he ʻaho takitaha.

Kuo hoko pea ʻe hoko maʻu pē ʻa e ngaahi maná ko ha ngāue mo ha meʻaofa ʻa ha ʻOtua mohu ʻaloʻofa mo ʻofa pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻamanaki te ke mamata ki ha ngaahi mana ʻi hoʻo moʻuí.

Ko e hā ha meʻa kuó ne ʻai ha meʻa ʻi he moʻuí ko ha mana kae ʻikai ko ha meʻa angamaheni pē? ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe he māmaní ʻa e maná ko ha “meʻa fakaofo ʻoku hoko ʻi he māmani fakamatelié ʻoku mahulu hake ʻi he ngaahi mālohi fakaetangata pe fakanatula kotoa pē ʻoku ʻiloá ʻo pehē ko e ola ʻo ha ngāue fakalangi,” “ko ha ola pe meʻa ʻoku hā mai pe lau ko ha ngāue ʻa e ʻOtuá,” “ko ha meʻa fakaofo [pe] maʻongoʻonga.”1

ʻOku pehē ʻi ha taha ʻo e ngaahi laine ʻo hoku tāpuaki fakapēteliaké, “Pea te ke mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí … pea te ke fakamoʻoniʻi ha ngaahi mana.” Ka kuo ʻikai feʻunga e fakamatala ko iá. Hili ha taʻu ʻe 60 tupu ʻo ʻeku moʻuí—peá u meimei maté—ka ʻi heʻeku fakatumutumu foki ʻi he angalelei ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí, te u fakamoʻoniʻi atu kiate kimoutolu ʻoku ou mamata ki he toʻukupu fakaofo mo ʻaloʻofa ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku moʻuí he ʻaho kotoa pē.

Kuó u mamata moʻoni ki ha ngaahi mana.

Pea—ko ha fakatokanga ʻeni—te u lava ʻo fakapapauʻi atu kiate kimoutolu takitaha, neongo pe ko e hā homou tuʻungá pe tūkungá, ʻoku mou foua fakaʻaho foki ha ngaahi mana, neongo ʻoku ʻikai ke mou ʻilo ki ha konga lahi ʻo kinautolu.

ʻOku ʻikai ko ʻetau palopalema ʻi heʻetau hoko ko e Kāingalotú ko e siʻi ʻa e ngaahi tāpuakí. Ko ʻetau palopalemá, ko hono fakaava mai ʻo e ngaahi matapā ʻo e langí ʻo lilingi mai e ngaahi tāpuakí fuʻu hulu faú kiate kitautolu ko e kakai fuakava ʻo e ʻEikí. ʻOku hulu fau hono tāpuekina kitautolú ʻo faʻa ngali angamaheni pe ʻikai ke faʻa fakatokangaʻi ʻe kitautolu ʻi heʻetau moʻuí ʻa e lahi ʻo e ngaahi tāpuakí. Ka ko e meʻa fakamamahí, ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi kakato mo fakahoungaʻi e ngaahi tāpuaki maʻongoʻongá ni. Hangē ko hono tokoniʻi kitautolu ʻe he matangí, ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi e fakaʻeiʻeiki mo e mālohi ʻo e ngaahi mana ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú.

ʻI he ʻaho ní, ʻoku ou fie talanoa fekauʻaki mo ha taha ʻo e fanga kiʻi mana iiki ko ia naʻá ne tohoakiʻi kakato ʻeku tokangá, ko ha mana he ʻikai toe ngalo ʻiate au.

Ko e Foʻi Mama Molé

ʻIkai fuoloa mei he foki mai ʻa ʻEmi mo hoku foha-ʻi he-fono ko Seisí mei heʻena ʻeveʻeva hili ʻena malí ʻi Sune ʻo e ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne na maʻu ha uike ʻe taha ke mau nofo fakataha ai kimuʻa peá na fononga atu ki hona ʻapi nofoʻanga foʻou ʻi Kalefōnia, USA. ʻI he uike ko iá, ne na palani ke fakaava kotoa ʻena ngaahi meʻaʻofa malí, fai ha fanga kiʻi tohi fakamālō, pea fakaheka leva ʻena utá ki he kaá.

Ko ha uike femoʻuekina moʻoni ia.

Ka ʻi he pongipongi hono hokó hili ʻena fakaava e meʻaʻofá, naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEmi ʻikai ngata pē ʻi he puli mei hono nimá hono mama malí, ka ne ʻikai ʻi he feituʻu tukuʻanga mama angamaheni ia ʻokú ne tuku ai he pō kotoa peé. ʻI heʻene feinga ke ʻoua ʻe hohaʻá, naʻá ne ʻilo mahalo naʻá ne tuku ia ʻi ha feituʻu he falé pea kamata ke ne kumi ia. Pe ko fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai, naʻá ne fakapapauʻi ʻe maʻu ia. Ka ʻi he hili haʻane kumi takai mo ʻikai maʻu ha meʻá, naʻe faifai peá ne talaange kia Seisi pea ki hoku uaifí mo au. Ne mau takitaha kamata leva ke kumi, ʻo toe kumi tuʻo ua ʻi he ngaahi feituʻu ne mau pehē ʻe ala taʻefakatokangaʻi aí, mo e ʻilo kuo pau ke maʻu ia ʻe hamau tokotaha. Ka naʻe ʻikai.

Naʻe ope atu ʻi he mahuʻinga hono fetongi e foʻi mamá ʻa e mahuʻinga fakaeongo ʻo e foʻi mama fakaʻofoʻofa mo fakataipe maʻongoʻonga ko iá. Naʻe fakafofongaʻi ʻe he foʻi mamá ʻa e ʻofá, feilaulaú, ngāue mālohí, mo e fepoupouʻakí, pea ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha vā fetuʻutaki taʻengata.

Naʻe ako ʻunivēsiti ʻa Seisi, pea naʻá ne ngāue mālohi mo fakahoko e meʻa kotoa pē naʻá ne lavá ke fakatau ʻaki e foʻi mama ko iá. Pea ʻi he māhina ʻe valu ʻo ʻena fakamaʻú, naʻe mataʻikoloa ʻaki ʻe ʻEmi ʻa e natula mahuʻinga ʻo e mama ko iá mo e natula taʻengata ʻo e ngaahi haʻi naʻe fakataipe ʻe he foʻi mamá.

ʻI he pongopongi hono hokó, ne lahi ange e ngaahi fehuʻí, lahi ange mo e ngaahi lotu liló, pea mo ha tokanga lahi ʻi heʻemau kau kotoa ki ha meʻa te u ui ko e “lēvolo ua” ʻo e fekumi fakamātoató. ʻI he taimi ko ʻení, ne mau fakasio ʻi he ngaahi loki ʻo e falé ʻa ia ne ngali ʻi ai ʻa ʻEmi ka kuo ngalo ʻi aí. Naʻa mau tuʻulutui mo tuʻu ʻaki homau tuiʻi nimá, ʻi heʻemau fekumi ʻi he ʻū lalo seá. Pea ʻi he lalo fakamolū kotoa pē ʻi he sea tatau. Ka ne ʻikai pē ke mau maʻu ha meʻa.

ʻI he hokosia e ʻaho ke na mavahe aí, naʻe mamahi hoku lotó ʻi heʻeku mamata ki he ʻikai ha mama ʻi he nima toʻohema ʻo hoku ʻofefiné pea mo hono fofonga taʻefiemālié. Ka neongo ia, ʻi heʻeku lotomamahi hangē ko kinauá, naʻá ku ʻohovale ʻi heʻeku sio ʻokú na mavahe mo ha tuʻunga ʻamanaki lelei ʻe maʻu ʻa e foʻi mamá. Ne u fakatokangaʻi ʻa ʻena ʻamanaki leleí. Ka ʻi heʻeku fakakaukaú mo e hili ʻeni ha ʻaho ʻe nima ʻemau fekumi mo e ʻikai ha olá, ne ʻikai ha toe aofangatuku kehe ka kuo mole e foʻi mama ia ko ʻení.

Neongo e ngaahi ʻuhinga mo e fakakaukau kotoa pē, ne kei ʻamanaki lelei pē ʻa ʻEmi mo Seisi pea naʻá na fonu ʻi he tui ʻe maʻu ʻa e foʻi mamá. Ne na fakahaaʻi e ngaahi meʻa mahuʻinga ko iá ʻi hono faʻu ʻo ha mana ʻi hono fakamaʻu kinaua ʻe he tuí mo e ʻamanaki taʻeueʻiá—neongo pe ko e hā hono fuoloa ʻo e faingataʻá. Ne ʻikai fakamoleki hona taimí hono fakatau ha foʻi mama ʻe taha, ka naʻe fakaʻaongaʻi hona taimí ke lotu mo ʻalu ki he temipalé.

Neongo kapau ne ʻikai fakapaleʻi ʻena tuí ʻi he founga ne na loto ki aí, ka ne ʻikai ke na veiveiua. Ne na falala ki he ʻOtuá ʻaki hona lotó kotoa pea ʻikai falala ki he poto ʻo kinauá (vakai, Lea Fakatātā 3:5–6). Ne ʻikai ke na fie tui ki he kupuʻi lea ne tohi ʻe J. R. R. Tolkien ʻi heʻene tohi The Fellowship of the Ring ʻi heʻene tohí:

“Ko e taʻetuí ʻa ia ʻoku lea fakamāvae ʻi he fakapōpōʻuli ʻa e halá.”2

Naʻe meimei ʻosi ha māhina kakato mo e ʻikai pē ha ola. Pea ne teʻeki fakapōpōʻuli ʻa e halá ka ne hangē kuo ʻikai ha toe ʻamanaki leleí. Hangē ne ʻosi loto-foʻi e tokotaha kotoa pē—tukukehe ʻa ʻEmi mo Seisi.

Pea ʻi ha pō ʻe taha hili e ngāué, ko e lava ia ha māhina ʻe taha mei he mole ʻa e foʻi mamá, ne u maʻu ha pōpoaki telefoni meia Meikeni, ko e taʻahine ʻokú ne kosi hoku ʻulú. Ne u lau ha foʻi sētesi ʻe taha naʻe tā vave ai hoku mafú. Ne pehē ʻe he pōpoaki telefoní:

“Ne mou ʻosi maʻu e foʻi mama ʻo ʻEmí?”

Ne u talaange kia Meikeni ʻi ha ngaahi uike siʻi kimuʻá ʻemau lotomamahi ʻi he mole e mama ʻo ʻEmí. Ka ne ʻikai ke u ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻe pōpoaki telefoni mai aí tukukehe kapau ʻokú ne ʻilo ha mea fekauʻaki mo ia. ʻI he tetetete hoku nimá ne u text ki ai ʻi ha tali mātuʻaki nounou:

Ne u tali ange, “ʻIkai.”

“Te ke lava ʻo ʻomi ha laʻitā ʻo hono foʻi mamá?”

Ha fakatātā? Ko e hā ka fie maʻu ai ʻe Meikeni ha laʻitaá? Ne ʻikai mahuʻinga ia. Naʻe lava ke u ongoʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe hoko, ko ia ne u ʻoatu ha laʻitā, peá u tatali ki heʻene tohi fakafoki maí. Naʻe foʻi lea pē ia ʻe fā:

“Kuó u maʻu hono mamá.”

Ne u tā leva he taimi ko iá kia Meikeni, ʻa ia naʻá ne kole mai ke u ʻaluange ʻo ʻomi e foʻi mamá. Ne u pehē ange. “Ko hoʻo moʻoni?” “Ko ʻeku ʻuhingá, moʻoni ʻaupito?” Naʻá ne kata pē mo pehē mai, “Haʻu pē ʻo vakai ki ai. Ko ha mana ʻeni he ʻikai te ke tui koe ki ai.”

Ne ʻamanaki ke u fakamoʻoniʻi ha mana, ko ha mana ne taau mo ʻEmi mo Seisi, fakatatau kia Pilikihami ʻIongi. Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻIongi:

“Ko e maná, pe ko e ngaahi hāsino maʻongoʻonga ko ʻeni ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai maʻá e kau taʻe tuí ia; ʻoku ʻomi ia ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻa e Kāingalotú, pea ke fakamālohia mo fakapapauʻi ʻa e tui ʻanautolu ʻoku ʻofa, manavahē, mo tauhi ki he ʻOtuá, kae ʻikai maʻanautolu ʻoku ʻi tuʻá.”3

Kimuʻa peá u ʻoatu e fakaʻosi ʻo e talanoa fakaofó ni, ʻoku ou fie fehuʻi atu: Kuó ke fakahoko nai ha fakamāʻopoʻopo ʻa hoʻo ngaahi mana fakataautahá? Kuó ke lau nai ho ngaahi tāpuakí pea fakahingoa taki taha kinautolu? Kuó ke lau nai ho ngaahi tāpuaki lahí ke vakai ki he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻaú?4

Kapau ʻoku teʻeki ai, tuku ke u fokotuʻu atu ha founga ʻe tolu ʻe tokoni atu ke ke ʻiloʻi e ngaahi mana lahi ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí.

1. ʻIloʻi ʻa e Maná

ʻUluakí, kuo pau ke ke “ʻiloʻi ʻa e maná.” ʻOku faingofua ke ʻiloʻi ʻeku kiʻi maná. Ka ʻokú ke mamata nai e ngaahi mana ʻoku hoko ʻi ho ʻātakaí ʻi he ʻaho kotoa pē? ʻOku hoko ia ʻi he taimi kapau kuó ke ʻosi taʻu 20, kuo ʻosi pamu ʻe hoʻo mafú ha toto ʻi he kotoa ho sinó ʻo lahi ange ʻi he tuʻo 840 milioná. Pe ko hoʻo maʻu ha telefoni ʻi ho kató, ʻa ia ʻoku liunga 100,000 hono ivi ngāué ʻi he mālohi ʻo e komipiuta naʻá ne ʻave e tangatá ki he māhiná ʻi he taʻu ʻe 50 kuohilí. Pea mo e mana mahuʻinga tahá, ʻokú ke kau ʻi he pēseti ʻe 0.2 ʻo e kakai ʻo e māmaní ʻoku nau maʻu e ongoongolelei kuo fakafoki maí pea mo e kotoa ʻo hono ngaahi tāpuaki felāveʻi mo hakeakiʻí.

2. Hoko ko e Mana

Tuku muʻa ke u lea mahino mo fokotuʻu atu, makehe mei hoʻo tatali ki he maná ke hoko atú, ʻe lava ke ke fili ke ke hoko ko e mana. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tali hoʻo lotú, pea mahalo mo ha lotu ʻa ha tokotaha kehe ʻo fakafou ʻiate koe. Hangē ko e enginaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní (1927–2018): “ʻOku ou kōlenga atu—kātaki ʻoua naʻa mou lotua—ha ngaahi ngāue ʻoku tatau mo homou mālohí. Ka mou lotua ha ngaahi mālohi ʻoku feʻunga mo homou ngaahi ngāué. He ʻikai leva ke hoko hoʻo ngāué ko e mana, ka ko koe ʻa e maná.”5 Muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea tuku ke tali ʻe he ʻOtuá e lotu ʻa ha tokotaha kehe ʻo fakafou ʻiate koe. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻokú ke “ʻi he tauhi [ai ho] kāingá, ʻokú [ke] ʻi he ngāue pē ʻo [ho] ʻOtuá” (Mōsaia 2:17).

3. Lotua ʻa e Maná

ʻOku ʻuhinga ʻeni, ʻi he tuʻunga fakaesinó, kuo pau ke tau ueʻi tikilī ʻe 90 ʻa e hokotanga hui ʻi he vahaʻa ʻo e alangá mo e konga ki lalo ʻo e vaʻé—ʻi he ngaahi lea fakalaumālié—tautapa ʻi he loto-fakatōkilalo ki he ʻOtuá ke maʻu ʻa e tokoni fakalangi ʻoku tau fie maʻú. Manatuʻi, ko hotau ʻOtuá ko ha ʻOtua ʻo e ngaahi mana, pea ko e ngaahi ngāue ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ko ha “ngāue [ia] ʻo e ngaahi mana.”

Manatuʻi naʻá Ne fakatupu ʻa e māmaní mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi aí. Naʻá Ne liliu ʻa e vaí ki he uaine, kau taʻetuí ki ha kakai tui. Naʻá Ne hāʻele ʻi he fukahi tahí, fakamoʻui ʻa e mahakí mo fokotuʻu ʻa e maté. Pea ko ʻEne naʻinaʻi kiate kitautolu he ʻaho ní ke tau kole kiate Ia ʻa e ngaahi mana ko iá ʻi he lotu, ka ke tau faʻa kātaki ʻi he tatali ki Heʻene ngaahi taumuʻá mo e taimí.

Pea hangē ko ia ʻoku fakamanatu lelei mai ʻe Sīsū ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Ko ia, fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu koeʻuhí ke hanga taha ʻa homou ʻatamaí ki he ʻOtuá, pea ʻe hokosia ʻa e ngaahi ʻaho te mou mamata ai kiate ia; koeʻuhí he te ne toʻo ʻa e pūlou ʻo hono fofongá kiate kimoutolu, pea ʻe hoko ia ʻi hono taimi ʻoʻona, pea ʻi heʻene founga ʻaʻana, pea fakatatau ki hono finangalo ʻoʻoná” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:68).

ʻOku Kau ʻa e ʻOtuá ʻi he Kihiʻi Meʻa Kotoa Pē

Naʻe hoko fēfē leva e mana ʻa ʻEmí? Sai, ko e toenga ʻeni ʻo e foʻi talanoa “mamata, aʻusia mo lotua ʻa e maná”.

Ne fononga meʻalele ha fefine ko Silitā ki ʻapi mo ʻene fānau ʻe toko tolú mo hono husepānití hili haʻanau ʻaʻahi ki heʻene ongomātuʻá. ʻI he ngaahi meʻa lahi ne manako ai ʻene fānaú lolotonga ʻenau ʻaʻahi ko iá, ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa e ngaahi foʻi māfini siaine ne ngaohi ʻe heʻenau kui fefiné. Hili ha toutou kole ʻa e fānaú kia Silitā he loto kaá, naʻá ne palōmesi ange te ne taʻo e ngaahi foʻi māfiní ʻi heʻenau foki ki ʻapí. Ka naʻá ne pehē loto, “Ka te u ngaohi fēfē ia? ʻOku ʻikai haʻaku kapa taʻo māfini.” ʻI heʻene fakakaukau ko iá, naʻá ne tō ai ʻo mohe kae fakaʻuli foki pē hono husepānití ki honau ʻapí.

Ka ʻi ha faʻahinga ʻuhinga, naʻá ne ʻā hake ʻi he taimi ne mei aʻu ai e kaá ki ha hūʻanga angamaheni ʻi he hala lahí. Naʻá ne manatuʻi ai ʻoku tuʻu he hūʻanga ko iá ʻa e falekoloa fakatauʻanga meʻa ki he ʻapí ʻoku saiʻia taha aí. Pau pē ʻoku ʻi ai haʻanau ʻū kapa. Naʻá ne kole ange leva ki hono husepānití ke afe he hūʻanga ko ia ʻo e hala lahí ʻo ʻalu ki he falekoloa ko iá. ʻI heʻene hū ki lotó, naʻá ne lue hangatonu ki he feituʻu ʻo e ʻū meʻa ngaohi kaí, ʻo ne kamata ke fakatatau e ʻū kapa māfiní.

ʻI heʻene toʻo hifo ha kapa māfini mei he funga laupapa taupotu ki ʻolungá, naʻá ne ongoʻi ha meʻa ne pakihi. ʻI heʻene sio ki he ʻū kapá, naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku ʻikai tokoto lelei ha kapa ʻe taha. Naʻá ne toʻo mavahe hake leva ia ʻo ne ʻilo ʻa e ʻuhingá: naʻe ʻi loto he kapá ha foʻi mama taiamoni ngingila. ʻI he ʻikai ke ne loto ke maʻu ʻe ha taha hala e foʻi mamá, naʻá ne pehē ke faʻo ia ʻi hono kató pea kamata fekumi ki he tokotaha ʻoku ʻaʻaná ʻi heʻene foki pē ki ʻapí.

Naʻe ʻalu ʻa Silitā mo e foʻi mamá ki he fale ngaahi ʻulu naʻá ne ngāue aí. ʻI heʻene fakakaukau ki ha founga ke fakafoki ai e foʻi mamá ki he tokotaha totonu ʻoku ʻaʻaná, naʻá ne talanoaʻi ai ki he kau ngaahi ʻulu kehé pea ki he kau kasitomaá ʻa ʻene maʻu e foʻi mamá. ʻI he taimi tatau, hili ha ʻaho lōloa ʻo e fakamingimingi, vali mo e kosi ʻulú, ne ʻosi mateuteu ʻa Meikeni ke foki ki ʻapi. Ka naʻá ne fakatokangaʻi ha kau ngaahi ʻulu tokolahi ne nau tuʻu takai ʻia Silitā ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e fale ngaahi ʻulú.

ʻI hono ueʻi ʻa Meikení, naʻá ne lue atu leva ki ai ke sio pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó. ʻI hono puke hake ʻe Silitā e foʻi mamá, ne ʻohovale ʻa Meikeni. Pea ne ʻikai toe tatali ʻi heʻene pehēange, “ʻOku ou tui kuó u ʻiloʻi ʻa e tokotaha haʻana e foʻi mamá.” Ko e taimi ia ne text mai ai kiate aú, sai, kuo mou ʻilo he taimí ni e toenga ʻo e foʻi talanoa mama maná.

Hangē ʻoku faingataʻa ke mahino e ngaahi tūkunga faingataʻa ʻo e foʻi talanoá ni. Kae hangē ko ia kuo fakamanatu mai ʻe Selemaiá, “Vakai, ko au ko [e ʻEikí], ko e ʻOtua ʻo e kakai kotoa pē, ʻoku ai ha meʻa ʻe faingataʻa kiate au?” (Selemaia 32:27).

Ne tohi hoku ʻofefine ko ʻEmí kimui ange fekauʻaki mo e aʻusiá:

“Fakamālō ki he ʻOtuá ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi ʻokú Ne kau moʻoni ʻi he ngaahi kihiʻi meʻa iiki ʻi heʻetau moʻuí pea ʻe lava ke hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai faʻa malava ke hokó! He toki fakamanatu fakafiefia moʻoni ia ʻo e foʻi moʻoni ʻoku ongona ʻetau ngaahi lotú, neongo pe ko e hā e siʻisiʻi ʻo ʻetau ngaahi palopalemá. Kapau ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu, ʻoku mahuʻinga ia kiate Ia!”

ʻOku ʻAfioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Ngaahi Mana ʻOku Tau Fekumi Ki Aí

Sai, neongo ne fakaofo e mana ko ʻení, fēfē ʻa e ngaahi mana ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia hangē ha koloá? Pea ko e hā ka mahuʻinga ai ha kiʻi foʻi mama? ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakamāmani lahi hangē ko e Covid-19 pe ngaahi meʻa angamaheni ʻo hangē ko ia mahalo ʻokú ke lolotonga lotua fakamaatoato ʻi he taimí ni ʻi hoʻo moʻuí. Pea ko e talí, ʻoku ʻikai ke u ʻilo.

Ka ʻoku ou ʻilo ʻokú Ne ʻafioʻi ia. Pea ʻoku ou falala kiate Ia. ʻOku ou ʻiloʻi foki kapau ʻokú Ne ʻafioʻi e taimi ʻoku tō ai ha kiʻi manupuná, ʻokú Ne ʻafioʻi foki naʻa mo e taimi ʻoku tō ai haʻo loʻifofonga ʻe tahá. ʻOku ou tui foki ʻokú Ne “māfimafi ke fakamoʻui” (2 Nīfai 31:19), pea hangē ko ia ne akoʻi ʻe Paulá, “ʻOku fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá, ʻa kinautolu kuo ui ʻo tatau mo ʻene tuʻutuʻuní” (Loma 8:28).

Ko e meʻa ʻeni te u lava ʻo talaatú: lolotonga hoʻo tatali ke hoko atu ha maná, ʻoua naʻa ngalo ʻiate koe e ngaahi meʻa fakaofo ʻoku hoko fakaʻaho ʻi ho ʻātakaí, hangē ko e mana ʻo e mamata ki ha tokotaha ʻokú ne talitali lelei e ongoongoleleí pea liliu hono lotó—ko ha tokotaha ʻokú ne fili ke siʻaki ʻa e faiangahalá pea liliu kakato ai ʻenau moʻuí, pea mo honau monū taʻengatá. Pe ko e mana fakaʻaho pē ʻo e sākalamēnití, ko e mālohi faisila mo faifakamoʻui ʻo e ngaahi ouau ʻo e temipalé, pea mo e tāpuaki kotoa pē ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Pea kātaki, ʻoua naʻa ngalo ʻa e “mana maʻongoʻonga tahá,” ko e Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lōnolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke ke fekumi ki ai ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā ha ngaahi meʻa mana ʻa e ʻOtuá te ne fakamanatu atu ʻokú Ne ofi atu, ʻo pehē atu, ‘ʻOku ou ʻi heni pē’? Fakakaukau fakaʻaho ki he ngaahi taimi ko ia naʻe ngāue ai ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí—mo hokohoko ʻEne fai peheé. Fakamahuʻingaʻi ia ko ha ngaahi taimi naʻe falala ai ʻa e ʻEikí kiate koe mo hoʻo ngaahi filí. Kae fakaʻatā Ia ke ne tokoniʻi koe ʻo mahulu hake he meʻa te ke malava ʻiate koe peé. Fakamahuʻingaʻi ʻEne kau maí.”6

Pea ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono mataʻikoloa ʻakí, ka ke fekumi taʻe tuku ki ai. Manatuʻi ʻe lava ke fai ʻe he ʻOtuá ha faʻahinga meʻa pē, mo e meʻa kotoa pē ʻi he vahaʻá. Ko Ia ʻa e ʻEiki ʻo e meʻa kotoa pē.

ʻE kāinga, mou fili he ʻahó ni ke mamata, aʻusia mo lotua ʻa e mana, mo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga mo fakaofo—lalahi mo e iiki—ʻoku fakatatali maʻamoutolú. Hangē ko ʻEmi mo Seisí, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi mālohi hoʻo tuí ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻe tāpuekina koe ʻo tatau ai pē pe ʻe hoko ha meʻa fakaofo pe ʻikai. Falala ki he taimi-tēpile ʻa e ʻEikí. ʻAlu atu ʻi he loto houngaʻia ʻo mataʻikoloa ʻaki ʻa e meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí, pea manatuʻi e ngaahi lea ʻa Siopé: “Te u kumi ki he ʻOtuá, pea te u tuku ʻeku ngāué ki he ʻOtuá: He ko ia ia ʻokú ne faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa lahi mo taʻe-faʻa-ʻilo; ko e ngaahi meʻa fakaofo mo taʻefaʻalaua” (Siope 5:8–9).

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dictionary.com, s.v. “miracle,” dictionary.com/browse/miracle.

  2. J. R. R. Tolkien, The Fellowship of the Ring (New York: Houghton Mifflin, 1993), 294.

  3. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1998), 341; see also Dallin H. Oaks, “Miracles,” Ensign, Sune 2001, 10.

  4. Vakai, “Tānaki Ho Ngaahi Tāpuaki,” Ngaahi Himí, fika 148.

  5. Thomas S. Monson, in Gerry Avant, “‘Learn, Serve, Thank, Pray,’ Graduates Told,” Church News, May 4, 1991, thechurchnews.com.

  6. Ronald A. Rasband, “ʻI ha Palani Fakalangi,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 56.

Paaki