2021
Ko e Meʻa Kuo Akoʻi Mai ʻe he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo hono Liliu ʻo e Lotó
Sune 2021


Mei he Malaʻe Ngāue Fakafaifekaú

Ko e Meʻa Kuo Akoʻi Mai ʻe he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo hono Liliu ʻo e Lotó

ʻI ha aʻusia faingofua ʻe taha, ne akoʻi ai au ʻe he Tamai Hēvaní ʻokú Ne tokanga ki he kau faifekaú mo e niʻihi ʻoku nau akoʻí fakatouʻosi—pea te Ne lava foki ke liliu ha faʻahinga loto pē.

ʻĪmisi
ongo faifekau sisitā ʻokú na talanoa mo ha tokotaha ʻi he halá

Ne u sio ki lalo, mo loʻimataʻia hoku fofongá. Ne toki lea mai pē ʻa ʻIāniki (naʻe liliu e hingoá): “He ʻikai lava ke u fakamolemoleʻi kinautolu. He ʻikai lava ke u fakangaloki ʻa e mamahí ni. ʻOku fefeka ʻaupito hoku lotó.” Neongo ne mahino lelei kiate au ʻene lea faka-Falaniseé, ka ne ʻikai mahino kiate au e ngaahi ongo naʻá ne maʻú.

ʻI he taʻu ʻe hongofulu kimuʻá, ne ʻosi kau ʻa ʻIāniki ki he Siasí neongo e fakatanga hono fāmili tokolahí. Naʻá ne maʻu ʻa e loto-toʻa ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau mo ʻamanaki lelei ki ha aʻusia liliu moʻui ʻi hano fakatapui ha taʻu ʻe ua maʻá e ʻEikí. Ka ne ʻikai ke ne laveʻiloa ʻe liliu ai ʻene moʻuí. Hili pē ha ngaahi māhina siʻi mei heʻene mavahe atu ki he ngāue fakafaifekaú, ne toe foki ʻa ʻIāniki ki ʻapi. ʻI ha ngaahi talanoa fakamamahi mo ʻikai moʻoni mei hono ngaahi hoa talangataʻá, ne talitali ai ia ki hono ʻapí ʻe ha kau mēmipa ne nau tui ʻoku moʻoni e ngaahi talanoa ko iá. Ne ongoʻi ʻe ʻIāniki ʻo hangē ʻoku ʻikai fie maʻu ia ʻe ha taha ʻi he lotú. Naʻá ne pehē he ʻikai toe foki.

Hili ha taʻu ʻe 10 mei ai, ne pehē ʻe ʻIāniki kuo taimi ke tukuange ʻene mamahí mo e loto-ʻitá. Naʻá ne fekumi ki he ongo faifekau ʻi hono feituʻú—ko hoku hoá mo au. Kuo mau ʻaʻahi ʻeni kia ʻIāniki ʻi ha ngaahi uike lahi, ʻo vahevahe ha ngaahi pōpoaki fakalaumālie mo toe vakaiʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo nofo ʻi he malumalu ʻo e fuʻu mango hono ʻapí. Kuo teʻeki tuku hono ako ʻe ʻIāniki e folofolá pe ako fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Kuo teʻeki mole ʻene fakamoʻoni ki he Siasí, ka naʻe taʻofi ia ʻe he ongoʻi mā naʻá ne maʻu hili ʻene ngāue fakafaifekaú mei heʻene fiefia he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. Ne u ongoʻi ne ʻave au ki he ʻēlia ko ʻení ko ha ʻuhinga, mahalo pē ke tokoniʻi ia ke ne toe ʻiloʻi e ngaahi tāpuaki ko ʻení.

Ne u pehē kuo mau fakatupulaki ki muʻa, ka ʻi he hili ʻeku fanongo ki haʻane pehē he ʻikai lava ke ne toe maʻu ha loto-fakamolemolé, ne u ʻiloʻi leva ʻoku kei lahi ha ngāue ke fakahoko.

Ne u sio ki lalo mo fifili pe ko e hā te u lea ʻakí. Ne u toutou ongoʻi e ngaahi lea ʻa ʻIānikí: “ʻOku fefeka ʻaupito hoku lotó.” Ne ʻikai ʻilo hoku hoá pe ko e hā te ne lea ʻakí ʻo hangē pē ko e meʻa ne u ongoʻí. Ne u sio ki he Tohi Tapu ʻi hoku fungá, mo taʻeoliʻia fakalongolongo ʻi heʻene faka-Falaniseé. Hili ha mahina ʻe hiva ʻi he ngāue fakafaifekaú, ne teʻeki ke fuʻu lelei fēfē ʻene mahino kiate au ʻa e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Falaniseé. Ne u lotu loto, ʻo kolea ke ʻilo pe ko e hā te u lava ʻo lea ʻaki ki he tangatá ni ʻa ia naʻá ne ongoʻi he ʻikai toe lava ʻo fakaleleiʻi hono lotó.

Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e talí, “ʻIsikeli vahe 36.”

Ne u fakakaukau mālohi, ʻo feinga ke manatuʻi pe ne u ʻosi ako maʻuloto ha veesi folofola ʻi he tohi ʻa ʻIsikelí. Ka ne ʻikai.

ʻIsikeli vahe 36.” Ne toe haʻu e talí ki heʻeku fakakaukaú.

Ne u fakaava hake ʻeku Tohi Tapú ʻo huke ki he ʻIsikeli 36. Ne u sio vave hifo ki he pēsí; ne ʻikai ke u sio ki ha meʻa. Ko e hā ne ʻikai faka-Pilitānia aí? Ko e hā ne finangalo e Tamai Hēvaní ke u kumí? Ka ne u pehē ange.

“ʻIāniki, ʻoku ʻi ai ha veesi folofola ʻi he Tohi Tapú ʻoku ou fie vahevahe mo koe. ʻOku maʻu ʻi he tohi ʻa ʻIsikeli vahe 36 …”

Ne ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā te u lea hoko ʻakí, ka ʻi heʻeku toe sio hifo ki he pēsí, ne fakamaʻu ʻeku sió ki he feituʻu totonú: “… veesi 26.”

Ne u lau ange ʻo pehē, “Te u foaki foki ha loto foʻou kiate kimoutolu, pea te u ʻai kiate kimoutolu ha laumālie foʻou: te u toʻo ʻo ʻave ʻa e loto maká mei homou kakanó, pea te u foaki kiate kimoutolu ʻa e loto kakanoʻia.”

Ne ʻikai ko au pē ne tangi he taimi ko iá. Ne sio mai ʻa ʻIāniki kiate au mo fakahaaʻi ha loto-fifili ʻi hono fofongá.

“ʻIāniki, ʻoku ʻuhinga ʻeni ʻe lava ke liliu ho lotó. ʻE lava ke foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní ha loto foʻou kiate koe.”

Naʻá ne fifili ʻi heʻene tali. “ʻO anga fēfē? Talamai e meʻa ʻoku fie maʻu ke u fakahokó.”

Fakafokifā pē, ko e tangata naʻe ʻosi mateuteu ke siʻaki e meʻa kotoá, kuó ne loto fiemālie ʻeni ke tui ʻe lava ke ne liliu. Naʻe fanongo ʻa ʻIāniki ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he veesi folofola ko iá, ʻo pehē te ne lava ʻo siʻaki e mamahi kotoa ʻi hono lotó mo fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo faihala kiate iá.

ʻI he ngaahi māhina siʻi hono hokó, ne liliu māmālie e loto ʻo ʻIānikí. Naʻá ne feinga ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo fakamamahiʻi iá peá ne lava ʻo siʻaki ha ngaahi mamahi mo ha loto-ʻita lahi. ʻI heʻene falala ki he Tamai Hēvaní, naʻe faifai pea mahino lelei ange kiate ia e fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi hono fakamoʻui mo liliu e ngaahi lotó. Hili ha taʻu ʻe hongofulu tupu, ne kamata ke toe maʻu lotu ʻa ʻIāniki, tali ha fatongia mo foki ki he temipalé. Naʻá ne tali loto-māfana ha fakaafe ke foki ki he tēpile ʻo e ʻEikí pea faifai ʻo ne lava ʻo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e ongoongoleleí.

Neongo ko ʻIāniki naʻe ako fekauʻaki mo e liliu ʻo e lotó, ka ne u ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga maʻaku. Ne u ako ʻoku fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne talaʻofa ʻe lava ke lea ʻaki ʻe Heʻene kau faifekaú “e ngaahi fakakaukau [te Ne] fakahū ki [honau] lotó. … “He ʻe foaki … ʻi he houa ko iá, ʻa e meʻa ke [nau] lea ʻakí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:5–6). ʻOku ʻofa lahi ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene kau faifekaú, kae pehē kiate kinautolu ʻoku nau akoʻí, ʻokú Ne ueʻi fakalaumālie ai ha faifekau ʻi he veesi folofola tonu ne fie maʻu ʻe ha taha ʻo Hono ngaahi fohá ke ʻoua naʻá ne loto-foʻi ai ke maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengatá.

Ne u ako foki ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke fetuʻutaki mo kitautolu pea te Ne lava ʻo fakahoko ia ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní mo e folofolá.

Kae mahuʻinga tahá, ʻoku ou ʻilo, naʻa mo e ngaahi loto fefeka tahá, ʻe lava ke liliu ia ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí—ko ha fakamoʻoni tonu ʻa ʻIāniki ʻo e meʻa ko iá.

Paaki