2022
Ko ha Fononga Malu ʻi he Moʻuí
Sune 2022


Fakakomipiuta Pē: Ngaahi Tamai ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ko ha Fononga Malu ʻi he Moʻuí

ʻOku haʻu ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú mei Tekisisi, USA.

Naʻá ku loto ke fakahoko e meʻa kotoa pē te u lavá ke foaki e meʻa kotoa ʻe fie maʻu ʻe homa foha kei valevalé ke ne fononga lelei ai ʻi he moʻuí ni.

ʻĪmisi
meʻa mānava ʻoku tautau hifo mei he ʻaofi ʻo e vakapuná

ʻI he kamata ʻe he kau setuata vakapuná ʻenau fakahinohino angamaheni ki he malú, ne u vakaiʻi ke fakapapauʻi naʻe malu hoku foha ko Mekí ʻi he sea hoku tafaʻakí he vakapuná.

Naʻá ku fakakaukau ki he ʻaho naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Meki ʻi he ngaahi māhina siʻi kimuʻá. ʻI heʻeku fuofua fua ia ʻi falemahakí, ne u fakapapauʻi te u fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hoku mālohí ke maluʻi ia, akoʻi kiate ia ʻa e founga ke ne maʻu ai ʻa e fiefiá, pea tokonaki ʻa e meʻa kotoa te ne fie maʻu ke ne fononga lelei ai ʻi he moʻuí ni.

ʻOku ou tui ʻoku aʻusia e ngaahi ongó ni ʻe ha ngaahi tamai tokolahi. Naʻe ongo moʻoni kiate au ʻi heʻeku vakai ki hono fofongá peá u manatuʻi e fefaʻuhi mo e ʻikai fanaú kimuʻa pea toki fāʻeleʻí, pea mo e ngaahi faingataʻa fakatuʻasino, fakaeloto, mo fakalaumālie ne u fefaʻuhi mo ia mo hoku uaifí.

Naʻe toki fakamatalaʻi mai pē ʻe he kau setuatá ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai e meʻa mānava ʻokisikená lolotonga ha meʻa fakatuʻupakē, pea ʻi he aʻu mai ha taha ʻo kinautolu ki homa ʻotú, naʻá ne sio fakamātoato ʻaupito. Naʻá ne tuhu hangatonu mai kiate au. Naʻá ne tuhu kia Meki ʻo pehē, “Kapau ʻe ʻalu hifo ʻa e meʻa mānavá, te ke tomuʻa tui hoʻo meʻa manavá kimuʻa peá ke tokoniʻi iá.” ʻI ha faʻahinga ʻuhinga, naʻe ongo mamafa ʻaupito kiate au ʻa ʻene pehē tomuʻa.

ʻI heʻeku vakai atu ki tuʻa he matapā sioʻata ʻo e vakapuná, naʻá ku fakakaukauloto atu ki he tūkunga ʻe hokó—ʻa e tō hifo e meʻa mānava ʻokisikená, ʻo veiveiua pe te u ongoʻi fiemālie ke toe taimi ʻi hono tokoniʻi ʻa Mekí. Pea naʻe haʻu kiate au ʻa e fakakaukau ki he ngaahi lea naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi kia Pitá, ʻa ia ko ʻene fakaʻamu pē ʻi he momeniti ko iá ke ngāue mo maluʻi ʻa e Fakamoʻuí: “ʻO ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ki ho kāingá” (Luke 22:32).

Pea naʻe ongo ia kiate au: ko e founga lelei taha te u lava ai ʻo tokoni kia Mekí ko ʻeku tomuʻa tokoniʻi au. Naʻá ku fakatokangaʻi kapau naʻe fie maʻu ke u tui ʻeku meʻa mānava ʻokisikená, ʻe lau sekoni pē, ka te u lava leva ʻo tokoni fakalelei kia Meki. Naʻá ku fakakaukau he toenga ʻo e puna vakapuná ki he ngaahi meʻa iiki mo faingofua—ʻoku mahuʻinga taʻengata ange ʻi he meʻa mānava ʻokisikená—te u lava ʻo tomuʻa fakahokó ʻa ia te u ʻi he tuʻunga lelei taha ai ke u toki tokoni leva kia Mekí, ke u tomuʻa ului au pea toki fakamālohia leva e niʻihi kehé.

ʻOku fakaʻaongaʻi pē ha ngaahi miniti siʻi ʻi hoku taimí ki he ngaahi meʻá ni, ka kuo hoko ai ha liliu lahi ʻi hono fakamālohia aú:

  • ʻOku tokoniʻi au ʻe he tūʻulutui ʻo lotú ke u maʻu ʻa e tokanga totonu ke fai ha fealeaʻaki faitotonu mo e Tamai Hēvaní.

  • ʻI hono fakaʻaongaʻi ha kiʻi pepa pe fakamatala fakakomipiuta ke hiki e ngaahi fakakaukaú mo e mahinó, kuó u maʻu ai ha aʻusia ako folofola lelei ange. 

  • ʻI heʻeku kiʻi longo ke fehuʻi, “Ko e hā hono ʻuhinga moʻoní?” pe “Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate aú?” lolotonga e moihū ʻi he temipalé pe toe vakaiʻi e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, kuo tokoni ia ke u maʻu ha ʻilo mo ha mahino mahuʻinga.

  • Kuo tokoni hono hiki e founga naʻá ku mamata ai ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku moʻuí ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻaho takitaha, ke faingofua ange ʻeku vakai ki Hono ivi tākiekiná mo ongoʻi ofi ange ai kiate Ia.1

ʻOku ou fakakaukau ki he foʻi moʻoni ko ia ne akoʻi kitautolu ʻe Kalaisi ke “fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo ʻene māʻoniʻoní; pea ʻe fakalahi ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu” (Mātiu 6:33; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻI heʻeku fakakaukau ki he “ngaahi meʻá ni kotoa,” ʻoku ou fakakaukauloto ki he ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku tatali mai ʻa e Tamai Hēvaní ke lilingi hifo ki hotau fāmilí ʻi heʻetau fili moʻoni Ia ke hoko ko hotau ʻOtua ʻi he ʻaho takitaha (vakai, Selemaia 24:7).

ʻĪmisi
tamai mo e foha ʻokú na lue ʻi ha matātahi

Ko e taimi lahi ʻoku ou ongoʻi taʻe-feʻunga ai ʻi heʻeku hoko ko e tamaí pea lotua ha ngaahi tali mo ha fakahinohino “ʻi he momeniti ko ia” ʻoku fie maʻu ai ke u tokoniʻi e niʻihi kehé (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:6). ʻI heʻeku feinga fakamātoato ke tomuʻa tokanga taha ki hoku vā fetuʻutaki mo ʻeku Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou ongoʻi ai ʻoku ou ʻi ha tuʻunga lelei ange ke tokoniʻi e niʻihi kehé, tautautefito ki hoku fāmilí.

ʻOku ou ʻilo ʻe lava ke hoko ʻeku moʻuí ko e lēsoni maʻongoʻonga taha te u lava ʻo akoʻi kia Meki mo e niʻihi kehé. ʻI heʻeku ului lahi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, te u lava ʻo fakamālohia lelei ange ai ʻa kinautolu ʻoku mau feohí.

ʻI he taimi ʻoku hoko ai e meʻa fakatuʻupakē fakalaumālie, fakaeloto, pe fakatuʻasino ʻo e moʻuí, ʻi he taimi ʻoku tukuhifo ai e meʻa mānava ʻokisikená, mo e taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe he niʻihi kehé ʻetau tokoní, kapau ne tau fai e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ke fakapapauʻi ha ului mālohi kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te tau ʻi he tuʻunga lelei taha ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke haʻu kiate Ia, ko e ʻEiki Faifakamoʻui mo e Fakamoʻui hotau laumālié.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Henry B. Eyring, “O Remember, Remember,” Liahona, Nov. 2007, 66–67.

Paaki