2023
Ngaahi Moʻoni ʻe 4 ke Tokoniʻi Koe ʻi hoʻo Fononga ʻi he Kakai Lalahi Kei Talavoú
Mē 2023


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ngaahi Moʻoni ʻe 4 ke Tokoniʻi Koe ʻi hoʻo Fononga ʻi he Kakai Lalahi Kei Talavoú

Naʻá ku faingataʻaʻia ʻi heʻeku ʻi he toʻu ʻo e kakai lalahi kei talavoú, ka naʻá ku ako ha ngaahi moʻoni ʻe fā naʻá ne tokoniʻi au ke u foua ia.

ʻĪmisi
ko ha ʻaati fakatahatahaʻi ʻo e folofolá, ʻū sēniti, ngaahi nima, mo Sīsū Kalaisi

Maʻu ha ako fakaʻatamai. Ngāue fakafaifekau. Fakahoko ha mali. Fononga takai ʻi he māmaní. Maʻu ha ngāue fakapalōfesinale. Aʻusia ha tuʻunga fakapaʻanga lelei mo tolonga. Maʻu ha pēpē. ʻE anga fēfē ʻetau fakasiʻisiʻi ʻa ʻetau lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá, ʻi he lahi fau ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ʻo e moʻuí mo e ʻū leʻo ʻoku nau talamai ʻa e founga ke tau moʻui ai ko e “kakai lalahi kei talavoú”?

ʻI he ngaahi faingamālie taʻefaʻalaua ko ʻení pea mo e manavasiʻi angamaheni ke fai ha fehalaaki pe ʻikai maʻu ʻa e faingamālie ko iá, ʻoku mahino pē ʻoku faingataʻaʻia ha kakai lalahi kei talavou tokolahi. Ka ʻoku tatau maʻu pē ʻa e tali ki hono fakamuʻomuʻa ʻo e ngaahi fili ʻi he moʻuí: tafoki kia Sīsū Kalaisi. ʻI heʻetau fononga ʻi he tahi taʻepau ʻo e kakai lalahi kei talavoú, ʻe lava ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻeni ʻe fā ke tauhi ʻetau moʻuí ke fakatefito ʻia Kalaisi.

Ako Fakaʻaho ʻa e Ngaahi Folofolá

ʻOku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he akó mo e laukongá—ko ha meʻa ʻe taha ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻaupito kinaua! Kiate au, ʻoku ʻuhinga ʻa e akó ki he laukonga ʻi he faʻa lotu mo ha taumuʻa pea fekumi ki ha fakahinohino mo ha ʻilo.

Naʻe fakatefito ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa ʻene lea fakaʻosi ko ha palōfitá ʻi he mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fakataha mo e ngaahi tāpuaki kehé, naʻá ne talaʻofa mai ʻi heʻetau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, te tau “i ha tuʻunga ai ke fanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié, matuʻuaki e ʻahiʻahí, ikunaʻi e loto-veiveiuá mo e manavasiʻí, pea maʻu e tokoni ʻa e langí ʻi heʻetau moʻuí.”1

ʻI hono ako ʻo e ngaahi folofolá, ʻokú ke fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá ʻokú Ne mahuʻinga. Hangē pē ko ʻetau fafanga hotau sinó ʻi he pongipongi kotoa ke maʻu ha mālohi fakatuʻasinó, ʻoku fiemaʻu foki ʻe hotau laumālié ha ivi fakalaumālie fakaʻaho. ʻI heʻetau ʻulungaanga ʻaki hono ako fakaʻaho ʻa e folofolá te ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e tuʻunga mālohi fakalaumālie ʻoku tau fiemaʻu ke tau tuʻu maʻu ai ʻia Kalaisi pea fakaava hotau ʻatamaí mo e lotó ki he Laumālié.

Totongi Vahehongofulu

Neongo ʻe lava ʻe he fakakaukau halá ʻo ʻai ke fakamāmani, ka ko e paʻangá ko e konga moʻoni ia ʻo e moʻuí. Ko ha hohaʻa ia ki ha kakai lalahi kei talavou tokolahi. ʻIkai ʻe fakaʻofoʻofa kapau ʻe fakapapauʻi mai ha ngaahi tāpuaki kapau te tau feilaulauʻi ha konga siʻi ʻo e meʻa kuo foaki maí?

ʻOi, ʻoleva angé—kuo fakapapauʻi mai ia!

Naʻe fakatou talaʻofa mai ʻe Malakai ʻi he Fuakava Motuʻá mo Sīsū Kalaisi tonu ʻi he ongo ʻAmeliká kapau te tau totongi ʻetau vahehongofulú, ʻe fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea ʻe lilingi hifo ʻa e ngaahi tāpuakí (vakai, Malakai 3:10; vakai foki, 3 Nīfai 24:8–10). ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi hohaʻa fakapaʻangá pea ʻokú Ne ʻafioʻi ko e kole ha konga ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú ʻe lava ke tau ongoʻi hangē ko ha meʻa lahí. Ka neongo iá, ka ʻi ai ha toe meʻa te tau lava ʻo fai ʻaki ʻa e foaki peseti ʻe 10 ko iá ʻoku ʻikai fakatataua ia mo e ngaahi tāpuaki kuo tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻatautolú, pea ʻoku tau fakamālohia ʻetau tuí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fakatapui ai ʻetau vahehongofulú ki he ʻEikí.

Akoako ʻa e Loto-houngaʻiá

Ko hono akoako ʻo e loto-houngaʻia ʻi he taimi ʻo e leleí mo e koví ko ha taukei ia ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga mo e toutou fakahoko. Ka neongo ia, ʻoku malava ʻe he loto-houngaʻiá ʻo ʻai ʻa e moʻuí ke lelei taʻefakangatangata ange! Ko hono fakahaaʻi ʻo e loto-houngaʻiá ʻoku ʻikai ko hono tukunoaʻi pē ʻo e ngaahi tafaʻaki kovi kotoa ʻo e moʻuí mo fakangalingali ʻoku fakaʻofoʻofa mo lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Ka, ʻoku kau ai ʻa hono kumi ʻo e ngaahi meʻa ke loto-houngaʻia aí neongo ʻa e ngaahi meʻa kovi kotoa pē.

ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakatotolo akó ʻoku kau ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi ola lelei ʻo e loto-houngaʻiá ʻa e fakalahi ʻo e moʻui nongá, mālohi ange ʻo e ngaahi vā fetuʻutakí, tupulaki ʻa e fakatuʻamelié mo e fiefiá, mālohi ange ʻa e māpuleʻi kitá, fakasiʻisiʻi ʻa e loto-mafasiá, moʻui lelei fakatuʻasino mo fakaʻatamai ange, pea mo ha moʻui ʻoku lelei fakalūkufua ange! Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻoku hanga ʻe he loto-houngaʻiá “ʻo ʻomi kiate kitautolu ha fakakaukau lahi ange ki he taumuʻa totonu mo e fiefia ʻo e moʻuí.”2

ʻI hoʻo toe maʻu ha kiʻi taimí, fili ke ke fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke loto-houngaʻia aí. Tatau ai pē ʻi he lotú pe ʻi he fakaolaulaulotó, ʻe ʻaonga ʻa e loto-houngaʻiá ki hoʻo moʻuí pea te ne tukutaha hoʻo tokangá ʻi he Fakamoʻuí.

Ako Lahi Ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi

Ko ʻeku fakakaukau fakaʻosí ʻoku fekauʻaki ia mo e meʻa ʻaonga taha mo liliu taʻengata kuo faifai ange pea hokó: ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou lava ʻo tuhu ki ha momeniti ʻe taha lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú naʻá ne liliu ʻa e anga ʻo ʻeku vakai ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe hoko ia lolotonga ha ako folofola pongipongi ʻi he taimi ne mahino fakafokifā mai ai kiate au ʻa e fiemaʻu ke hoko mo e lāngilangiʻia ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ku laú, ka naʻe fakafokifā pē ʻa e mahino kiate au ʻi ha tuʻunga loloto ange ʻa e ʻikai ʻaonga ʻa e meʻa kotoa ʻi he moʻuí ka ne taʻeʻoua ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

Te ke lava ʻo kamata he ʻahó ni ʻaki haʻo lau mo fakafanongo ki he ngaahi folofola mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá fekauʻaki mo Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí. Feinga ke ke lotua ha mahino ʻoku loloto angé. ʻOku ʻomi ʻe hono fakatahaʻi ʻo e akó mo e lotú ha ngaahi mana pea te ne fakaafeʻi mai ha mālohi lahi ange ki hoʻo moʻuí. Kuo toutou faleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau ikunaʻi ʻa e māmaní, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ko e “fakaʻau ke ke ʻofa lahi ange ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻi haʻo ʻofa ʻi ha toe taha pe faʻahinga meʻa ange.”3

ʻE tokoni ʻetau ako lahi ange ki hotau Fakamoʻuí mo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá ke tau ikunaʻi ʻa e māmaní, toe tokanga taha ki he ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá, pea liliu ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo e ngāué ʻi he ʻaho kotoa pē. Te ne ʻomi kitautolu ke tau ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, pea te tau mateuteu lelei ange ai ke fehangahangai mo e ngaahi pole lahi ʻo e moʻuí.

Paaki