AM Faalevaiaso
Faia o Mea Vaivai ma Mea Malolosi
Fepuari 2024


“Faia o Mea Vaivai ma Mea Malolosi,” Liahona, Fep. 2024.

Faia o Mea Vaivai ma Mea Malolosi

Ua faaali mai e Nifae ia i tatou le ala e faatino ai le folafolaga a le Alii o le a Ia “faia mea vaivai ia avea ma mea malolosi ia te i [tatou]” (Eteru 12:27).

Ata
Nifae o loo tatalo

Ata na tusia e Dan Burr

E pei o le toatele o i tatou, o nisi taimi ou te tauivi ai ia iloa e i ai lo’u taua ma e mafai e le Alii—ma e—alofa ia te a’u. Ou te mafaufau e uiga i lo’u lumanai ma pe o le a faataunuuina faamanuiaga folafolaina. Ou te popole pe mafai ona ou faatoilaloina ou vaivaiga e avea ai ma tagata e finagalo le Atua ia ou avea ai. E i ai taimi, e foliga mai ai ua lofituina le olaga, ma o mea vaivai i lo’u olaga e faaletonu ai le fiafia e mafai ona ou maua e ala i lo’u Faaola.

Peitai, i le faitauina o tusitusiga paia, ou te aoao ai e uiga i perofeta o e sa tauivi ma le iloaina o lo latou taua i le talaiina atu o le talalelei (tagai i le Mose 6:31), lagonaina o le alofaina ma le manatuaina (tagai i le Mosaea 24:10–12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1, 6), tulai i luga ae o faanoanoaga (tagai i le Mosaea 24:15–16; Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:1–3, 9–10), ma vaaia lo latou faamoemoega i le fuafuaga a le Tama Faalelagi (tagai i le Mose 1:19–20; Aperaamo 1:4, 16–19; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:10–20). E ala i a latou tala ou te maua ai le faamoemoe. A o ou sailia le Alii, e mafai ona ou saunia ma faatoilaloina luitau uma. Ou te iloa atonu ou te oo i faafitauli ma faanoanoaga, ae e mafai ona ou aoao, faia, ma avea atili e ala i lo’u Faaola.

Vaivaiga

E ui o le olaga faaletino o se meaalofa, ae ua tatou oo i le tele o vaivaiga i lenei olaga. Afai tatou te iloa o tatou vaivaiga ma faalotomaualaloina i tatou lava, ona mafai lea ona faatoilaloina o tatou “vaivaiga”—lea e masani ona faaalia ai o ia lava i foliga o le faamaualuga, paie, po o le le salamo—e mafai ona faatoilaloina e ala i le Alii ma e mafai ona aumaia faalatalata atili ai i tatou ia te Ia (tagai i le Eteru 12:27–28). E pei ona saunoa Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O le a faaali mai e le Atua ia i tatou o tatou faaletonu ma toilalo, ae o le a Ia fesoasoani foi ia i tatou e liliu vaivaiga i le malosi.”1

Sa faanoanoa Nifae ina ua gauai atu lona aiga i lo latou natura vaivai faaletino (tagai i le 1 Nifae 2:18; 15:4; 2 Nifae 4:13; 5:1). Ae sa faanoanoa foi Nifae i ona lava vaivaiga. E ui ina sa alofa o ia i le Alii, ae sa tautala Nifae e uiga “i agasala ua faigofie ona ponatia ai a’u” (2 Nifae 4:18), ma mafua ai ona oi, tagi, ma faatiga i le agasala (tagai i fuaiupu 19, 26, 28). Sa ia lagonaina le siomia e faamanatu o ana agasala ma sa faapea ona lagona ai le tiga (tagai i fuaiupu 17–19).

Ae na te le’i “nofo ai pea … i le vanu o le faanoanoa” ma faatagaina lona “tino ia faama’umau” po o lona “malosi [e] faavaivaia” (fuaiupu 26). Sa ia filifili e faalagolago i le Alii ma ia lelei atili. Ina ua filifili Nifae e lafoai le agasala ma le tiga na tupu mai ai, sa ia maua le malosi fou: fiafia, faatuatuaina, malamalama, olioli, togiolaina, ma le laveaiina (tagai i fuaiupu 15–20, 26–34). Na maua e Nifae le olioli ia Iesu Keriso. Ou te iloa e mafai e i tatou uma ona maua le olioli i le Faaola. A o tatou ola i Lana talalelei,“o mea vaivai [o le a] avea ma mea malolosi” i o tatou olaga (Eteru 12:27).

Malosiaga

O le aoaoina po o ai i tatou o ni fanau a le Atua o le a mafai ai ona tatou vaai i lo tatou taua ma aumaia le Agaga i o tatou olaga. Na malamalama Nifae i lenei mea. Ina ua uma ona ia faamalamalama atu mea sese uma sa ia faia, sa ia iloatino e alofagia, iloa, ma taua o ia. O lenei iloaina na faamalosia ai o ia e faia ma faatino nei faaiuga:

“Ala mai ia, loʼu agaga e! Aua le toe faanoanoa ona o le agasala. Olioli ia, lo’u loto e, ma aua le toe faia se nofoaga mo le fili o lo’u agaga.

“Aua le toe ita. … Aua le faavaivaia lo’u malosi. …

Olioli ia … ma tagi atu i le Alii, ma fai atu: Le Alii e, o le a ou viia oe e faavavau. …

“Le Alii e, pe e te togiolaina ea loʼu agaga? Pe e te laveaiina ea aʼu mai lima o oʼu fili? Pe e te faia ea ia te aʼu ia ou gatete i le fotuai mai o le agasala? …

“Le Alii e, ua ou faalagolago ia te oe, ma o le a ou faalagolago pea ia te oe e faavavau” (2 Nifae 4:28–31, 34).

“Sa oo ina tagi tele atu a’u, o Nifae, i le Alii loʼu Atua. …

Ma sa matou taumafai e tausi faamasinoga, ma tulafono, ma poloaiga a le Alii i mea uma. …

“Ma sa faatasi mai le Alii ia te i matou” (2 Nifae 5:1, 10–11).

E pei o Nifae, e mafai ona tatou faia nisi mea se tele atu e ala ia Iesu Keriso. Sa aoteleina e Henry B. Eyring, Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili lenei faagasologa: “O i latou e le o vaai i o latou vaivaiga e le alualu i luma. O lou iloaina o lou vaivaiga o se faamanuiaga, ona e fesoasoani ia te oe e tumau ai i le lotomaualalo ma faatumauina ai lou liliu atu pea i le Faaola. E le gata ina faamafanafana oe e le Agaga, ae o Ia foi o le ala lea e galueaiina ai e le Togiola se suiga i lou lava natura. Ona avea lea o mea vaivai ma mea malolosi.”2

E mafai ona tatou filifili i le asō ina ia avea ma se soo tuuto atili o Iesu Keriso, ina ia fou e ala ia te Ia. E pei o Nifae, o le iloaina o o tatou vaivaiga e taitai atu ai i tatou i le aioi atu ma le lotomaualalo i le Tama Faalelagi mo se fesoasoani i le faatoilaloina o na vaivaiga. E ala mai i le Alii, e faatoilaloina vaivaiga ma masalosaloga, maua le taua, ma tuputupu ae ai lo tatou malamalama. E ui atonu e le o ia te au tali uma ma e ono tauivi pea, ae ou te talitonu o le a fesoasoani mai le Alii ia te au, o le a Ia fesoasoani mai ia te au e faatoilalo ou vaivaiga ma atiina ae malosiaga.

E alala le tusitala i Idaho, ISA.

Lolomi