Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e hā ‘oku mahuʻinga ai ‘a e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí?


Ko e hā ‘oku mahuʻinga ai ‘a e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí?

Naʻe hā mai ‘a e ‘Otua ko e Tamaí mo Hono ‘Alo ko Sīsū Kalaisí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘i he faʻahitaʻu matala ‘o e 1820. Ko e mata-meʻa-hā-mai ko ‘ení, ‘a ia ‘okú ne fakaʻilongaʻi hono kamataʻanga ‘o hono Toe Fakafoki Mai ‘o e ongoongoleleí, ko e meʻa mahuʻinga taha ia kuo hoko talu ‘a e Toetuʻu ‘a Sīsū Kalaisí. Naʻe takiekina ʻe he lotu ‘i he loto-fakatōkilalo ‘a Siosefa Sāmitá ki hono toe fakafoki mai ‘o e ngaahi moʻoni ‘o e ongoongoleleí, mafai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi ouau fakamoʻuí. “ʻOku tali ‘e he foʻi fakahā pē ko ia ‘e tahá hono kotoa ‘o e ngaahi tālafili… fekauʻaki mo e ‘Otuá mo hono angá … mo ‘ene tokanga ki he faʻahinga ‘o e tangatá ‘o foaki mai ai hono mafaí ki he tangatá. Naʻe fakapapauʻi heni ‘a e kahaʻu ‘o e ngāué. Naʻe fakamahinoʻi ‘e he ‘uluaki mata-meʻa-hā-maí ‘a e meʻá ni pea mo ha ngaahi moʻoni nāunauʻia kehe” (Ngaahi Akonaki ‘a e Kau Palesiteni ‘o e Siasí: Tēvita O. Makei [2003], 113).

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Naʻe anga fēfē hoʻo maʻu ha fakamoʻoni naʻe mamata ‘a Siosefa Sāmita ki he Tamaí mo Hono ‘Alo, ko Sīsū Kalaisí? Naʻe anga fēfē hano tāpuekina hoʻo moʻuí koeʻuhi ko e fakamoʻoni ko ‘ení? Ko e hā hano mahuʻinga kiate koe ‘a e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí?

‘E founga fēfē hano ngaohi ‘e he ako ki he ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ke loloto ange ‘a e fakamoʻoni ‘a e talavou takitaha ‘i hoʻo kōlomú? Te ke lava fēfē ‘o tokoniʻi ‘a e kau talavoú ke mahino kiate kinautolu hono mahuʻinga ‘o e meʻa naʻe hoko ko ‘ení?

Ako ‘i he faʻa lotu ki he ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ‘ení mo ha ngaahi meʻa kehe te ke fili ‘i hoʻo teuteú. Ko e hā ha meʻa ‘okú ke ongoʻi ‘e mahuʻingamālie taha ki he kau talavou ‘okú ke akoʻí?

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11–17

Vitiō: “The Restoration”

Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Ngaahi Fua ‘o e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí,” Ensign pe Liahona, Mē 2005, 36–38

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe fakaafeʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘a Hono kau muimuí ke nau fakamoʻoniʻi ki he kakai kehé ‘a hono moʻoni ‘o ‘Ene ngaahi akonakí. Naʻe ueʻi hake honau lotó ʻe he Laumālié ‘i heʻenau fai iá. Te ke lava fēfē nai ‘o fakalotolahiʻi ‘a e kau talavoú ke nau feʻinasiʻaki ‘i heʻenau fakamoʻoní ‘iate kinautolu pē?

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú. Te ne tataki e kau talavoú ʻi he fealēleaʻaki fakataha ʻo kau ki he pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke ne teuteu ʻaki ʻene fakafonu e ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú lolotonga e fakataha fakapalesitenisií.

Kamata ʻa e akó

Filifili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke toe fakamanatu e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni he uike ní:

  • ‘Oange ki he mēmipa takitaha ʻo e kōlomú ha faingamālie ke ne fakahā atu ha meʻa ‘e taha ‘okú ne manatuʻi mei he lēsoni ‘o e uike kuo ‘osí.

  • Mou hivaʻi fakataha ‘i he kōlomú ‘a e himi “Ko e Fua Lotu ‘a Siosefá” (Ngaahi Himí, fika 14). Fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau fakamatala ki heʻenau ongo ‘o kau kia Siosefa Sāmita mo ‘ene mamata mo fefolofolai mo e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisí.

Ako fakataha

‘E lava ‘e he ngaahi ‘ekitivitī takitaha ‘i laló ‘o tokoniʻi ‘a e kau mēmipa ‘o e kōlomú ke nau ako ki he ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ‘a Siosefa Sāmitá. Fakaongoongo ki he fakahinohino ‘a e Laumālié, pea fili ha ‘ekitivitī ‘e taha pe lahi ange ‘e ‘aonga taha ki hoʻo kōlomú;

  • Fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau hiki ha ngaahi tāpuaki ‘e niʻihi kuo nau maʻu koeʻuhí ko e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. Kole ange ke nau kumi ki ha ngaahi tāpuaki kehe ‘o e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ‘i heʻenau lau ‘a e palakalafi fakaʻosi ‘e 10 ‘o e lea ‘a Palesiteni Tieta F. Ukitofa “Ko e Ngaahi Fua ‘o e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí.” Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ha meʻa naʻa nau ‘ilo mo ‘enau ongo ki hono mahuʻinga ‘o e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí.

  • Mou lau fakataha ‘i he kōlomú ‘a e Fakamatala ‘a Siosefa Sāmita ki he ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ‘i he Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:7–20. Fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau kumi ki he ngaahi moʻoni te tau lava ‘o ako mei he meʻa naʻe hoko kia Siosefá (hangē ko ‘ení, ‘oku moʻoni pea ko e ongo tangata kehekehe ‘a e Tamaí mo e ‘Aló: ‘oku moʻoni ‘a Sētane mo hono mālohí, ka ‘oku lahi ange ‘a e mālohi ‘o e ʻOtuá, pea ‘oku ‘afioʻi pea tali mai ‘e he Otuá ‘a e ngaahi lotú; pea kuo ‘ikai ngata ‘a e maʻu fakahaá) Fakaafeʻi ha talavou ke ne hiki ‘a e ngaahi moʻoní ‘i he palakipoé. ‘Oku kehe fēfē ‘a e ngaahi moʻoni ko ‘ení mei he ngaahi meʻa ‘oku tui ki ai ‘a e ngaahi tui fakalotu kehé? Naʻe mei fēfē ‘a ‘etau moʻuí kapau naʻe ‘ikai te tau ‘iloʻi ‘a e ngaahi meʻa ko ‘ení?

  • Fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau lau pe fakalaulauloto fakalongolongo ki he ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ‘a Siosefa Sāmitá mo ‘ene fakamoʻoní ‘i he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11–19, 24–25 (pe sio ‘i he foʻi vitiō ko e “The Restoration”). Kole kiate kinautolu ke nau fakakaukau ki he ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ‘a e Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ‘i he hisitōlia ‘o e māmaní. Ko e hā ‘oku mahuʻinga ai ia kiate kitautolu fakafoʻituituí? Fai hoʻo fakamoʻoni ki hono mahuʻinga ‘o e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí pea fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo ‘enau fakamoʻoní.

  • Fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau lau ‘a e ngaahi fakamatala ‘i he folofolá ‘oku kau ki he hā mai ‘a e ‘Otua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ki he kakai ‘o e māmaní (hangē ko e Mātiu 3:13–17; Ngāue 7:54–60; 3 Nīfai 11:3–10). Te ke lava foki ʻo fakaʻaliʻali ‘a e ngaahi fakatātā ‘o e ngaahi meʻa naʻe hoko ko ‘ení (vakai ki he Tohi Fakatātā ‘o e Ongoongoleleí,35, 63, mo e 82). Kole ange ke nau fakamatalaʻi fakanounou ‘a e fakamatala takitaha. Hili ia pea fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ‘a e Siosefa Sāmita Hisitōlia 1:17 (vakai, Tohi Fakatātā ‘o e Ongoongoleleí90). ‘Oku faitatau fēfē ‘a e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ‘a Siosefa Sāmitá mo e ngaahi hā kehe ko ‘ení? Naʻe anga fēfē ‘ene makehé? Fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau fakamatalaʻi hono ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ‘a e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí kiate kinautolú.

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe ha meʻa naʻa nau ako ‘i he ‘ahó ni. ‘Oku mahino lelei ange nai kiate kinautolu ‘a e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ‘a Siosefa Sāmitá? Ko e hā ha ngaahi ongo pe ngaahi fakakaukau ‘oku nau maʻu? ‘Oku toe ‘i ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ‘E ‘aonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ke ako ki he tokāteline ko ‘ení?

Tokoni fakafaiako

“Fehuʻi ki hoʻo kau akó pe ko e hā ‘enau fakamatala kapau ‘e fie ‘ilo ha taha ki he meʻa kuo nau ako mei he lēsoní” (ʻOku ‘Ikai ha Ui ‘e Mahu’inga Ange ‘i he Faiakó [2000], 111).

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻOku fakaʻosi e fakatahá ʻe he mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomu ʻokú ne tatakí . ʻE lava ke ne:

  • Fakamatala ki he‘ene ongo ki hono mahuʻinga ‘o e ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí.

  • Fakaafeʻi ‘a e kau mēmipa ‘o e kōlomú ke nau vahevahe ha meʻa naʻa nau ako he ‘ahó ni ki hanau kaungāmeʻa pe mēmipa ‘o honau fāmilí.

Paaki