Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e hā e fatongia ‘o Siosefa Sāmita ‘i hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí?


Ko e hā e fatongia ‘o Siosefa Sāmita ‘i hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí?

Naʻe toe fakafoki mai ‘e he ‘Eikí ‘a Hono Siasí mo hono kakato ‘o e ongoongoleleí ‘i he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, hili ha ngaahi senituli ‘o e hē mei he moʻoní. Naʻe kamata ‘a hono toe Fakafoki mai ‘o e ongoongolelei ko ‘ení ‘i he ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ‘a Siosefá ‘a ia naʻe hā mai ai ‘a e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Naʻe ‘omai ‘e he ‘Eikí ‘i he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e Tohi ‘a Molomoná mo ha ngaahi folofola kehe, pea toe fakafoki mai mo e mafai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí, pea fokotuʻu maʻu Hono Siasí.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Kuo tākiekina fēfē hoʻo moʻuí ‘e he moʻui mo e misiona ‘o Siosefa Sāmitá? Naʻá ke maʻu fēfē hoʻo fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá?

‘Oku maʻu nai ‘e he kau talavoú ha fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Te ke lava fēfē ‘o tokoniʻi kinautolu ke fakamālohia ia?

‘I hoʻo ako ‘i he faʻa lotu ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ‘ení, ko e hā ha meʻa ‘okú ke ongoʻi ke vahevahe mo e kau talavoú?

2 Nīfai 3:3–25 (Naʻe tomuʻa mamata mai ‘a e kau palōfita ‘o e kuonga muʻá ki he misiona ‘o Siosefa Sāmitá ‘i heʻene hoko ko ha palōfita mo e tangata kikité)

T&F 35:17–18 (Naʻe toe fakafoki mai ‘e he ‘Eikí ‘i he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e kakato ‘o e ongoongoleleí)

T&F 76:22–24 (Ko e fakamoʻoni ‘a Siosefa Sāmita kia Sīsū Kalaisí)

T&F 135:3 (Naʻe foaki mai ‘e he ‘Eikí ha ngaahi folofola kehe kiate kitautolu, ‘i he Palōfita ko Siosefa Sāmitá)

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11–25 (Naʻe hā ‘a e ‘Otua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita)

Craig C. Christensen, ““Te u Fokotuʻu Hake Ha Tangata Kikite Mahuʻinga”,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 27–30

Neil L. Andersen, “ʻOku ʻIkai Hokonoa ʻa e Tuí ka ʻi Hoʻo Fili Ki ai,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2015, 65–68

Neil L. Andersen, “Siosefa Sāmita,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 28–31

Siosefa Sāmita,” Tuʻu Maʻu ‘i he Tuí (2004), 180–81

Ngaahi Vitioó: “Siosefa Sāmita: Ko e Palōfita ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe fakaafeʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘a e niʻihi kehé ke nau ngāue ‘i he tui pea moʻui ‘aki ‘a e ngaahi moʻoni naʻá Ne akoʻí. Naʻe fakataumuʻa ‘Ene ako kotoa pē ke tokoniʻi Hono kau muimuí ke nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí ‘aki honau lotó kotoa. Te ke lava fēfē ‘o tokoniʻi ‘a e kau talavoú ke nau ‘iloʻi ‘a e founga ‘oku totonu ke hoʻata mai ai ‘i heʻenau moʻui fakaʻahó ‘a ‘enau fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá?

ʻĪmisi

Vitiō: “Tokoni Mai ke Mau ʻIloʻi e Ongoongoleleí”

Mamata lahi ange

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki ‘a e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú. Te ne tataki ‘a e kau talavoú ʻi he fealēleaʻaki fakataha ʻo kau ki he pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), pea fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻi he ongoongoleleí. ʻE lava ke ne teuteu ʻaki haʻane fakafonu ‘a e ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú lolotonga ‘a e fakataha fakapalesitenisií.

Kamata ʻa e akó

Filifili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení, pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau, ke fakamanatu ʻaki e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni ʻo e uike ní:

  • Fakaafeʻi ha talavou ke ne tā ha fakatātā ‘i he palakipoé ke ne fakafofongaʻi ‘a e meʻa naʻe ako ‘e he kōlomú he uike kuo ‘osí, pea tuku ke mateʻi mai ‘e he kau talavou kehé ‘a e mea kuó ne taá.

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ʻi ha ngaahi uike ʻe ua pe tolu kimuʻa pea fai e fakataha fakakōlomú, ke nau tali e tukupā ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitasoní: “Maʻu ha fakamoʻoni fakatāutaha ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Tuku ke tokoni ho leʻó ke fakahoko e lea fakakikite ʻa Molonaí ʻo lea lelei fekauʻaki mo e Palōfitá.” Poupouʻi e kau talavoú ke nau muimui ki he faleʻi ʻa ʻEletā ʻEnitasoní ʻo vahevahe ʻa e ngaahi potu folofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ki honau kaungāmeʻá mo e fāmilí, “ʻo fakahaaʻi naʻe hoko ʻa Siosefa ko ha meʻangāue ʻi he toʻu kupu ʻa e ʻOtuá,” pea mo lau e fakamoʻoni ʻa e Palōfitá. (Vakai, “Siosefa Sāmita,” Ensign pe Liahona, Nov. 2014, 30.) ʻI he kamataʻanga ʻo e fakataha fakakōlomú, kole ange ke nau vahevahe e ngaahi potu folofola kuo nau filí pea mo ha faʻahinga ongo ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau lau e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá.

Ako fakataha

ʻE lava ‘e he ngaahi ‘ekitivitī takitaha ‘i laló ‘o tokoniʻi ‘a e kau mēmipa ‘o e kōlomú ke mahino kiate kinautolu ‘a e fatongia ‘o Siosefa Sāmitá ‘i hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí. Fakaongoongo ki he fakahinohino ‘a e Laumālié, pea fili ha [‘ekitivitī] ‘e taha pe lahi ange ‘e ‘aonga taha ki hoʻo kōlomú:

  • Fakaafeʻi e kau talavou ke lau e lea ʻa ʻEletā Craig C. Christensen ““Te u Fokotuʻu Hake Ha Tangata Kikite Mahuʻinga”,” ʻo kumi hake ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu tuʻunga ʻi he palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kole ke nau hiki he palakipoé e meʻa ʻoku nau ʻiló. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kehe ʻoku pehē ʻe he kau talavoú ʻoku tau maʻu koeʻuhí ko Siosefa Sāmita? Fakakaukau ke vahevahe ʻa e founga ne tupulaki ai hoʻo fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá mo e founga ne tāpuekina ai hoʻo moʻuí ʻe hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. 

  • Kole ki he kau mēmipa ʻo e kolomú  ke nau fakakaukauloto ‘oku fehuʻi ange ʻe ha kaungāmeʻa siasi kehe kiate kinautolu ʻo pehē, “Ko e hā ‘oku mahuʻinga ai ‘a Siosefa Sāmita ‘i homou Siasí?” Fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ha ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻi he vitiō “Siosefa Sāmita: Ko e Palōfita ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí.” Te ke toe lava foki ʻo lau e vahe ʻoku fakahingoa “Ngaahi Fehuʻi Angatonu” mei he lea ʻo ʻEletā Neil L. Andersen “ʻOku ʻIkai Hokonoa ʻa e Tuí ka ʻi hoʻo Fili Ki ai” ke tokoni kiate kinautolu ke nau ako ʻa e founga te nau lava ai ʻo tali ha fakaanga ʻo kau kia Siosefa Sāmita.

  • Fakaafeʻi ‘a e kau mēmipa ‘o e kōlomú ke nau hiki ha lisi ‘o e ngaahi meʻa kuo foaki mai ‘e he ‘Eikí kiate kitautolu ‘o fakafou mai ‘ia Siosefa Sāmita. Ke tānaki atu ha ngaahi fakakaukau ki heʻenau lisí, kole ange ke nau lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 135:3 pea mo e ngaahi peesi 180-181 ʻi he Tuʻu maʻu ʻi he Tuí. ‘Oku kehe fēfē ‘etau moʻuí koeʻuhí ko e ngāue naʻe fakahoko ‘e he ‘Eikí ʻo fakafou ‘ia Siosefa Sāmitá?

  • Fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau lau ‘a e Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:7–20, pea kumi ki he ngaahi moʻoni naʻe maʻu ‘e Siosefa Sāmita mei he ‘Uluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. Ko e hā ha meʻa naʻe ako ‘e Siosefa Sāmita ‘o kau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi? fekauʻaki mo ia? fekauʻaki mo e filí? Ko e hā ‘oku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu he ‘ahó ni ‘a e ngaahi moʻoni ko ‘ení?

  • Huluʻi ‘a e foʻi vitiō ko e “Siosefa Sāmita: Ko e Palōfita ʻo e Ongoongolelei kuo Toe Fakafoki Maí”, pea kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe ha meʻa kuo nau ako pe ha meʻa ‘oku nau mahuʻingaʻia ai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Fakakaukau ke ke fakamatala ki he founga naʻá ke maʻu ai hoʻo fakamoʻoni ko ha palōfita ‘a Siosefa Sāmitá.

Kole ki he kau talavoú ke nau fakamatala ki he meʻa naʻa nau ako ‘i he ‘aho ní. ‘Oku mahino nai kiate kinautolu ‘a e fatongia ‘o Siosefa Sāmitá ‘i hono Toe Fakafoki Mai ‘o e ongoongoleleí? Ko e hā ha ngaahi ongo pe fakakaukau ‘oku nau maʻu? ‘Oku toe ‘i ai mo haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ‘E ‘aonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ke ako ki he tokāteline ko ‘ení?

Tokoni fakafaiakó

“ʻE tokoni hono hiki e ngaahi fehuʻí ʻi he palakipoé [kimuʻa] pea kamata e kalasí ke kamata fakakaukau e kau akó ki he ngaahi taumuʻá ʻoku teʻeki ai kamata e lēsoní” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, [2000],109-110).

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi e fakatahá ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomu ʻokú ne tataki e fakatahá. ʻE lava ke ne:

  • Vahevahe ʻene ongó ‘o kau ki he ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ‘a Siosefa Sāmita ki heʻene moʻuí, pea fakaafeʻi ‘a e kau mēmipa kehe ‘o e kōlomú ke nau fai ‘a e meʻa tatau.

  • Aleaʻi mo e kōlomú honau fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke akoʻi ‘a e kakai kehé ‘o kau ki he misiona ‘o Siosefa Sāmitá.

Paaki