Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Naʻe anga fēfē hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí?


Naʻe anga fēfē hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí?

Naʻe toe fakafoki mai ‘a e lakanga fakataulaʻeikí kia Siosefa Sāmita ‘i he hilifaki ‘o e nima ‘o kinautolu naʻa nau maʻu ia ‘i he kuonga muʻá. Naʻe toe fakafoki mai ‘e Sione ko e Papitaisó ‘a e Lakanga Taulaʻeiki Faka-‘Ēloné, ‘i Mē 1829,pea hili ha taimi siʻi mei ai, naʻe toe fakafoki mai ‘a e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ‘e Pita, Sēmisi, mo Sione, ‘a ia ko e toko tolu ‘o e ‘uluaki kau ‘Aposetolo ‘a e Fakamoʻuí. Naʻe toe fakafoki mai mo e ngaahi kī kehe ‘o e lakanga fakataulaʻeikí ‘i he ‘aho 3 ‘o ‘Epeleli 1836 ‘e Mōsese, ‘Ilaisiā mo ‘Ilaiase.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Kuó ke maʻu nai ha fakamoʻoni ki hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí? Kuo fakahoko fēfē nai ‘e he fakamoʻoni ko ‘ení ha meʻa makehe ‘i hoʻo fua fatongia he lakanga fakataulaʻeikí?

Ko e hā ha meʻa ‘oku ‘ilo ‘e he kau talavoú ‘o kau ki hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā haʻanau ngaahi aʻusia ne tokoni ki hono fakatupulaki ‘enau fakamoʻoni ki he mafai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí?

Ako ‘i he faʻa lotu e ngaahi potufolofola mo e maʻuʻanga tokoni ko ‘ení. Ko e hā ha meʻa ‘okú ne ueʻi fakalaumālie koe ‘o kau ki hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí?

Hepelū 5:4; Ngaahi Tefito ‘o e Tui 1:5 (Kuo pau ke uiuiʻi ‘e he ‘Otuá ha tangata ke ne maʻu ‘a e lakanga fakataulaʻeikí.)

T&F 1:20 (Naʻe toe fakafoki mai ‘a e ongoongoleleí koeʻuhi ke lava ‘a e tangata kotoa pē ‘o lea ‘i he huafa ‘o e ‘Eikí.)

T&F 2 (ʻOku fakahā mai ʻe ʻIlaisiā e lakanga fakataulaʻeikí; ʻoku fakatō ki he loto ʻo e fānaú e ngaahi talaʻofa ʻa e ngaahi tamaí)

T&F 13; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–72 (Naʻe toe fakafoki mai ‘e Sione Papitaiso e Lakanga Taulaʻeiki Faka-‘Ēloné)

T&F 27:12–13 (Naʻe toe fakafoki mai ‘e Pita, Sēmisi, mo Sione ‘a e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí)

T&F 110 (Naʻe toe fakafoki mai ʻe Mōsese, ʻIlaisiā, mo ʻIlaiase ha ngaahi kī lahi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí)

David A. Bednar, “Ko e Ngaahi Mālohi ‘o e Langí,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 48–51 (vakai foki ki he vitiō, “Ko e Mafai mo e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí”)

Jeffrey R. Holland, “Ko e Founga ʻOku Tau Makehe Taha Aí,” Ensign pe Liahona, Mē 2005, 43–45.

Vitiō: “Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí”

Vitiō: “Elder Perry on the Priesthood, Part 4: Restoration Makes Authority Clear”

Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe afioʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘a e ivi ‘oku lava ke maʻu ‘e Heʻene kau ākongá peá Ne kumi leva ha ngaahi founga makehe ke tokoniʻi kinautolu ke nau ako mo tupulaki ai—‘a ia ko e ngaahi founga ia ‘e lelei taha kiate kinautolú. ‘Okú ke maʻu ha faingamālie makehe ke tokoni ki he talavou takitaha ke ne maʻu ha fakamoʻoni ki hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí. ‘Oku lava ‘e he fakamoʻoni ko ‘ení ‘o tāpuekina ia, hono fāmilí, mo e niʻihi kehé ke taʻengata.

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú. Te ne tataki e kau talavoú ʻi he fealēleaʻaki fakataha ʻo kau ki he pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke ne teuteu ʻaki ʻene fakafonu e ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú lolotonga e fakataha fakapalesitenisií.

Kamata ʻa e akó

Filifili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke toe fakamanatu e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni ʻo e uike ní:

  • Kole ki ha niʻihi ‘o e kau talavoú ke nau hiki ha sētesi ‘e taha ‘i he palakipoé ‘a ia ‘oku fakamatalaʻi fakanounou ai ha foʻi moʻoni mahuʻinga naʻa nau ako ‘i he uike kuo ‘osí.

  • Kapau ‘e faingamālie, pea fakamatalaʻi ki he kōlomú ho laine ‘o e mafai ‘i he lakanga fakataulaʻeikí pea ko e hā ia (pe te ke fakaafeʻi ha talavou ke ne fakamatalaʻi hono laine ‘o e mafaí). Ko e hā ‘oku akoʻi ʻe he laine ‘o e mafaí ki he kau talavoú ‘o kau ki hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí? (ʻE lava e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻo kole ha tatau ʻo honau laine ʻo e mafaí ʻaki hano ʻī-meili ki he lineofauthority@ldschurch.org.) Fakakaukau ke fekumi ki he kakai ʻi he laine ʻo e mafaí. Ko e hā ʻokú ke ako te ne tataki fakalaumālie koe ke ke fakaʻapaʻapaʻi e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

Ako fakataha

E lava ‘e he ngaahi ‘ekitivitī takitaha ‘i laló ‘o tokoniʻi ‘a e kau mēmpa ‘o e kōlomú ke mahino kiate kinautolu ‘a hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí. Fakaongoongo ki he fakahinohino ‘a e Laumālié, pea fili ha ‘ekitivitī ‘e taha pe lahi ange ‘e ‘aonga taha ki hoʻo kōlomú:

  • Fakaafeʻi ha mēmipa ʻo hoʻo kōlomú ke ne akoʻi ha konga ‘o e lēsoni ko ‘ení. Te ne lava ‘o fai ‘eni ke hoko ko ha konga ‘o ‘ene palani ‘i he Fatongia ki he ‘Otuá ke ako mo akoʻi ‘a hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, “Mahino ‘a e Tokāteliné,” peesi 18, 42, pe 66).

  • Fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ‘o e ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i hono fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí (vakai ki he Tohi Fakatātā ‘o e Ongoongoleleí, 93–95), pe sio ‘i he foʻi vitiō ko e “Restoration of the Priesthood.” Tuku ke kumi ʻe he kau talavoú ‘a e niʻihi naʻa nau kau ‘i he ngaahi meʻa naʻe hoko ko ‘ení (hangē ko Siosefa Sāmita, Sione ko e Papitaisó, ‘Ilaisiā, mo kinautolu kehé). Lau ‘a e ngaahi potufolofola ‘oku kau ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ko iá (hangē ko kinautolu naʻe fokotuʻu mai ‘i he fokotuʻutuʻu ko ‘ení), pea ‘eke ki he kau talavoú pe ‘oku ‘i ai haʻanau ngaahi fehuʻi. Kole ki he talavou takitaha ke ne vahevahe ha founga ‘e taha kuo tāpuekina ai ia ‘e he lakanga fakataulaʻeikí.

  • ʻOange ki he kau talavoú ‘a e ngaahi fehuʻi ko ia ʻoku tali ‘e ‘Eletā L. Tomu Peuli ‘i he “Elder Perry on the Priesthood, Part 4: Restoration Makes Authority Clear.”Fekau ki he kau talavoú ke nau hiki ‘a e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻí kimuʻa pea nau toki sio ‘i he foʻi vitioó, pea fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ha ngaahi ‘ilo makehe oku nau maʻu mei he ngaahi tali ‘a ‘Eletā Peulí. Kole ange ke nau fakamatalaʻi e ongo naʻa nau maʻu ‘i he taimi naʻa nau maʻu ai ‘a e lakanga fakataulaʻeikí.

  • Vahevahe ‘a e lea ‘a ‘Eletā Sefilī R. Hōlaní “Ko e Founga ʻOku Tau Makehe Taha Aí” ‘i he kau talavoú. Kole ki he kau talavoú ke nau fakatotolo ‘i heʻenau konga ‘o e leá ‘o kumi ha ngaahi tali ki he fehuʻi “ʻOku anga fēfē hono foaki ‘o e lakanga fakataulaʻeikí?” mo e “Ko e hā ‘oku foaki ai ‘a e lakanga fakataulaʻeikí ‘i he founga ko ‘ení?” Fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau lau ‘a e Hepelū 5:4 mo e Ngaahi Tefito ‘o e Tuí 1:5 ke hoko ko ha konga ‘o e fealēleaʻaki ko ‘ení. Ko e hā ‘oku mahuʻinga ai ki he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke nau ‘ilo ki hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí?

  • Huluʻi ‘a e foʻi vitiō “Mafai mo e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” pea aleaʻi ‘e he kōlomú ‘a e ngaahi fehuʻi ‘a e tamai ‘a ‘Eletā Tēvita A. Petinaá (pe fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau lau ‘a e meʻa naʻe hoko kiate ia ‘i heʻene leá “Ko e Ngaahi Mālohi ‘o e Langí”). Ko e hā ha ngaahi founga ‘oku totonu ke tau kehe ai mei he kakai tangata kehe ‘i he mamaní koeʻuhí ko ‘etau maʻu ‘a e lakanga fakataulaʻeikí?

Kole ki he kau talavoú ke nau fakamatala ki ha meʻa naʻa nau ako ‘i he ‘ahó ni. ‘Oku mahino lelei ange nai kiate kinautolu ‘a hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā ha ngaahi ongo pe fakakaukau ‘oku nau maʻu? ‘Oku toe ‘i ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ‘E ‘aonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ke ako ki he tokāteline ko ‘ení?

Tokoni fakafaiako

“Kapau ‘oku fie tali pe fakamatala ha niʻihi tokolahi fekauʻaki mo ha taumuʻa, te ke lava ‘o pehē ange, ʻTe tau ‘uluaki fanongo ki hoʻo talí pea toki hoko mai koe.’ ‘E maau leva [ho‘o] kau akó he ‘oku nau ‘iloʻi te nau maʻu ha faingamālie ke lea ai” (ʻOku ‘Ikai ha Ui ‘e Mahuʻinga Ange ‘i he Faiakó [2000], 76-77).

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi ‘a e fakatahá ʻe he mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomu naʻá ne tataki e fakatahá. ʻE lava ke ne:

  • Vahevahe ʻene ongó ‘o kau ki hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí pe fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke nau fai ‘a e meʻa tatau.

  • Fakaafeʻi ‘a e kau mēmipa o e kōlomú ke nau faʻu ha kiʻi fokotuʻutuʻu ke akoʻi ha niʻihi kehe ‘o kau ki hono toe fakafoki mai ‘o e lakanga fakataulaʻeikí (vakai ki he Fatongia ki he ‘Otuá,18, 42, pe 66).

Paaki