Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke u fakamolemoleʻi e niʻihi kehé?


Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke u fakamolemoleʻi e niʻihi kehé?

ʻOku fie maʻu ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, kae toki lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku hanga heʻetau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ʻo toʻo atu meiate kitautolu e ʻitá, tāufehiʻá, pe loto-sauní. ʻOku lava ʻe he fakamolemolé ʻo fakamoʻui e ngaahi kafo fakalaumālié pea ʻomi ha melino mo ha ʻofa ʻa ia ko e ʻOtuá pē te ne lava ʻo foakí.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Ko e hā ha meʻa kuó ke ako ʻi hoʻo fakamolemoleʻi e niʻihi kehé? Te ke lava nai ʻo fakakaukau ki ha taimi ne tokoniʻi ai koe ke ke ongoʻi nonga mo ʻofa ʻi haʻo fakamolemoleʻi ha taha?

Ko e hā ha meʻa ʻoku lolotonga aʻusia ʻe he kau talavoú ʻa ia ʻoku fie maʻu ai ke nau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé? Ko e hā ʻoku fie maʻu ke nau ako fekauʻaki mo hono fakamolemoleʻi pē kinautolú? Te ke tokoniʻi fēfē e kau talavoú ke nau ako ke fakamolemole kae lava ke nau maʻu ha nonga?

Fakatokangaʻi ange: Kapau ʻoku ʻi ai ha fehuʻi ʻa e kau talavoú fekauʻaki mo e fakamolemole ʻi he ngaohikoviá, fokotuʻu ange ke nau kumi faleʻi mei heʻenau pīsopé pe palesiteni fakakoló.

Ko e hā ha ngaahi potufolofola ʻe tokoni ke ʻiloʻi ai ʻe he kau talavoú ʻa e ngaahi tāpuaki te nau maʻu ʻi heʻenau moʻuí ʻi haʻanau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé?

Mātiu 5:44; T&F 64:9–11 (ʻOku fekauʻi kitautolu ke tau fakamolemoleʻi e tokotaha kotoa pē)

Mātiu 6:14–15; 18:21–35 pe ko e vitiō“Fakamolemoleʻi Tuʻo Fitungofulu Lau ʻe Fitu” (Kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ka tau maʻu ha fakamolemole)

Luke 23:34 (Naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa kinautolu naʻa nau tutuki Iá)

Kevin R. Duncan, “Ko e Faitoʻo Faifakamoʻui ʻo e Fakamolemolé,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 33–35

Gordon B. Hinckley, “Forgiveness,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2005, 81–84

Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku Maʻu ʻa e Manavaʻofá ʻe he Kau Manavaʻofá,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 70–76

Vitiō: “Faʻa Fakamolemolé: Naʻe Fakamaʻamaʻa ʻEku Kavengá”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Ne hoko e Fakamoʻuí ko ha faʻifaʻitakiʻanga mo ha faiako ki Heʻene kau ākongá ʻi he tūkunga kotoa pē. Naʻá Ne akoʻi kinautolu ke nau lotu ʻaki ʻene lotu fakataha mo kinautolu. Naʻá Ne akoʻi ke nau ʻofa mo tokoni ʻaki ʻene ʻofeina mo tokoniʻi kinautolu. Naʻá Ne akoʻi ke nau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ʻaki ʻEne fakamolemoleʻi kinautolu. Te ke hoko fēfē ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ke akoʻí?

ʻĪmisi

Vitiō: “Tau Feʻinasiʻaki”

Mamata kahi ange

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú. Te ne tataki e kau talavoú ʻi he fealēleaʻaki fakataha ʻo kau ki he pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke ne teuteu ʻaki ʻene fakafonu e ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú lolotonga e fakataha ʻa e kau palesitenisií.

Kamata e aʻusia fakaakó

Filifili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau ʻaʻau ke toe fakamanatu e tokāteline mei he lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni he uike ní:

  • Ko e hā e meʻa ʻoku manatuʻi ʻe he kau talavoú mei he lēsoni kimuʻá? Ko e hā e meʻa ne fakaafeʻi ange ke nau faí? Ko e hā e ngaahi meʻa ne nau aʻusia ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi e meʻa ne nau akó?

  • Kole ki he kau talavoú ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe fie maʻu ke nau fakamolemoleʻi ai ha taha. Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe mai e meʻa ne nau aʻusiá, ʻo kapau te nau ongoʻi fiemālie pē ke fai ia. Ko e hā ne hoko tupu mei aí? Naʻe mei kehe fēfē nai ʻo kapau naʻe ʻikai ke nau fakamolemole?

Ako fakataha

ʻE lava e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ʻo tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻa e mahuʻinga ʻo hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé. Muimui ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālié ʻo fili ha ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange ʻe ʻaonga taha ki hoʻomou kōlomú:

  • Vahevahe fakakulupu e kōlomú, pea fakaafeʻi e kulupu takitaha ke nau lau ha ngaahi konga mei he ngaahi lea ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení pe ha lea pē te ke fili. Kole ki he kau talavoú ke nau fakaʻilongaʻi e ngaahi konga ʻo e leá ʻoku nau saiʻia aí. Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe e meʻa ne nau fakaʻilongaʻí pea fakamatalaʻi hono ʻuhinga ʻoku mahuʻingamālie kiate kinautolú.

  • Lau fakataha ʻa e talanoa fakatātā ʻo e tamaioʻeiki taʻeʻofa ʻi he Mātiu 18:23–35 (pe huluʻi e vitiō «Forgive 70 Times 7»), pea tokoni ki he kau talavoú ke fikaʻi pea fakafehoanaki e ongo moʻua ʻo e tamaioʻeikí mo hono kaungā tamaioʻeikí. Ko e hā ʻoku ako ʻe he kau talavoú mei he talanoa fakatātā ko ʻeni fekauʻaki mo e fakamolemolé? Fakaafeʻi e kau talavoú ke kumi pea vahevahe ha ngaahi potufolofola kehe ʻoku nau akoʻi e mahuʻinga ʻo hono fakamolemoleʻi e niʻihi kehé (hangē ko e ngaahi potufolofola ʻoku fokotuʻu atu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení).

  • Kole ki he kau talavoú ke nau fakafehoanaki ʻa e ngaahi sīpinga ʻi he folofolá ʻa e kakai ʻoku fakamolemoleʻi e niʻihi kehé. Lava ke mou fakamanatu e ngaahi sīpinga ʻa Siosefa ʻi ʻisipité (vakai, Sēnesi 45: 1 – 7), Nīfai mo hono ngaahi tokouá (vakai, 1 Nīfai 7:21), ko Sīsū Kalaisí ʻi he kolosí (vakai, Luke 23:34), pe niʻihi kehé. Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke fakamolemoleʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí? Huluʻi ha taha ʻo e ngaahi vitiō ʻoku fokotuʻu atu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení, pea kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe ʻenau ngaahi ongó. Ko e hā ha ngaahi sīpinga kehe ʻo e fakamolemolé te nau ala vahevahe?

  • Kole ki he kau talavoú ke nau kumi ha meʻa ʻi he folofolá ʻa ia naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e fakamolemoleʻi e niʻihi kehé pea vahevahe e meʻa ʻoku nau ʻiló mo e kalasí (ke maʻu ha ngaahi sīpinga, vakai ki he Mātiu 5:44; 6:14 –15; 18:22–23). Kole ange ke nau vahevahe ʻa e ngaahi aʻusia ʻo e nongá ʻa ia ʻoku maʻu mei hono fakamolemoleʻi e niʻihi kehé.

  • Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi ha ngaahi laʻi pepa māvahevahe, pea tufa ke taki taha ʻa e mēmipa takitaha ʻo e kōlomú: Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha kotoa, kau ai mo kitautolú? Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e ʻEikí ko e Tokotaha pē taha te Ne lava ke tuʻutuʻuni pe ʻoku totonu ke fakamolemoleʻi ha taha pe ʻikaí? Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e ʻikai ke fakamolemolé ko ha angahala lahí? Fakaafeʻi ʻa e talavou takitaha ke ne fakalaulauloto ki he heʻene fehuʻi ko ʻení ʻi he lolotonga ʻene lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:9–11. Hili iá pea fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo ʻenau ngaahi ʻiló.

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahee meʻa ne nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino nai kiate kinautolu hono mahuʻinga ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé? Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku toe ʻi ai nai mo haʻanau toe ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ʻi he tokāteliné ni?

Tokoni fakafaiakó

«ʻOku hanga ʻe he kau faiako ʻoku lahi ange honau taimi akonakí mo ʻenau tali e fehuʻi kotoa peé ʻo ʻai ke lotosiʻi e kau akó mei he kau mai ki he kalasí» (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [2000], 71).

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi e fakatahá ʻe he mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú ʻokú ne tatakí. ʻE lava ke ne:

  • Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau fakakaukau ki ha taha ʻoku fie maʻu ke nau fakamolemoleʻi pea nau fai ha tukupā ke fakamolemoleʻi e tokotaha ko iá.

  • Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke vahevahe mo honau fāmilí e meʻa kuo nau akó.

Paaki