Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke loto houngaʻiá?


Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke loto houngaʻiá?

‘Oku finangalo ‘a e ‘Eikí ke tau maʻu ‘a e laumālie ‘o e loto houngaʻiá ‘i he meʻa kotoa pē ‘oku tau fai mo lea ʻakí. ʻI heʻetau loto houngaʻiá, te tau maʻu ha fiefia mo ha fiemālie lahi ange ʻi heʻetau moʻuí. Te tau fakatokangaʻi e ivi takiekina mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ke mātuʻaki houngaʻia ai? Kuo fakatupulaki fēfē ʻe hoʻo loto houngaʻiá ʻa hoʻo fiefiá?

Ko e hā ʻe lava ke fakahoko ʻe he kau talavoú ke fakatupulaki ha loto houngaʻia? ʻE hoko fēfē ʻa e loto houngaʻiá ko ha tāpuaki kiate kinautolu ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú?

Ako ʻi he faʻa lotu e ngaahi potu-folofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ongoʻi te ne tokoniʻi e kau talavoú ke fakatupulaki ha loto houngaʻiá?

Luke 17:11–19 (Naʻe fakamoʻui ʻe Sīsū ha kau kilia ʻe toko hongofulu, pea foki mai ha toko taha ke fakamālō kiate Ia)

Mōsaia 2:20–24 (ʻOku akoʻi mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke tau fakafetaʻi mo fakamālō ki he ʻEikí)

T&F 59:7, 15–21 (ʻOku totonu ke tau fakamālō ʻi he meʻa kotoa pē)

Henry B. Eyring, “Loto Houngaʻia he ʻAho Sāpaté,”EnsignpeLiahona,Nōvema. 2016, 99-102

Dieter F. Uchtdorf, “Loto Fakafetaʻi ʻi ha Faʻahinga Tūkunga Pē,” Ensign pe Liahona, Mē 2014

Russell M. Nelson, “Fakafetaʻi ki he ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 77–80; vakai ki he foʻi vitiō “Fai ha Fakamālō”

Loto Houngaʻiá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (2011), 18

“ʻE ʻOtua ko e Tapuhā,” Ngaahi Himí, fika 38; “Tānaki Ho Ngaahi Tāpuaki,” Ngaahi Himí, fika 148

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe fakaafeʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘a e niʻihi kehé ke nau ngāue ‘i he tui pea moʻui ‘aki ‘a e ngaahi moʻoni naʻá Ne akoʻí. Naʻá Ne kumi ha ngaahi faingamālie ke nau ako ‘i ha ngaahi meʻa mālohi ‘oku nau aʻusia. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ki he kau talavoú ke nau fakatokangaʻi ʻa e mālohi ʻo e loto houngaʻiá ʻi heʻenau moʻuí?

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú (pe ko ha ʻasisiteni ki he pīsopé ʻi he kōlomu ʻa e kau taulaʻeikí). Te ne tataki e kau talavoú ʻi hono aleaʻi fakataha e pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), fakalotolahiʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia ʻi hono fakahoko honau fatongia ki he ʻOtuá, pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke akoʻi ha lēsoni ʻi he ongoongoleleí. ʻE lava ke ne teuteu ʻaki haʻane fakafonu ha ʻasenita ʻo e fakataha ʻa e kōlomú lolotonga e fakataha ʻa e kau palesitenisií.

Kamata ʻa e akó

Fili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu e lēsoni ‘o e uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloakiʻaki e lēsoni he uike ní:

  • Kole ki ha talavou ke ne tā ʻi he palakipoé ha fakatātā ʻokú ne fakamanatu ki ai ha meʻa naʻá ne ako ʻi he uike kuo ʻosí.

  • Vahe ki he talavou takitaha ha mataʻitohi pea ʻoange ha miniti ʻe taha ke ne hiki kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke ne fakakaukau ki aí ʻa ia ʻoku kamata ʻaki ʻa e mataʻitohi ko iá. Ko e hā ʻoku tau faʻa taʻefakatokangaʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki iiki kuo foaki mai ʻe he ʻEikí? Kole ki ha kau mēmipa ʻo e kōlomú ke lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 46:32 pe 59:21. Te tau fakahaaʻi fēfē ha loto houngaʻia lahi ange ki he “tāpuaki kotoa pē ʻe tāpuakiʻi ʻaki ʻa [kitautolú]”?

Ako fakataha

ʻE tokoniʻi ʻe he ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ʻa e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke mahino ʻa e mahuʻinga ʻo e loto houngaʻiá. Muimui ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālié, pea fili ha [ʻekitivitī] ʻe taha pe toe lahi ange ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kōlomú:

  • Tohi ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení: “Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau loto houngaʻiá?” Ko e hā ʻe lava ke u fai, tautautefito ki he ʻaho Sāpaté, ke u toe loto houngaʻia ange aí? Fakaafeʻi ʻa e talavou takitaha ke fili ha taha ʻo e ngaahi fehuʻí pea kumi hake e ngaahi talí ʻi he lea ʻa Palesiteni Henry B. Eyring ko e “Loto Houngaʻia he ʻAho Sāpaté.” Ko ʻene ʻosí pē, tuku ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻú, pea fakaafeʻi kinautolu ke nau faʻu ha palani ke ngāueʻi ha taha ʻo e ngaahi fokotuʻu ʻa Palesiteni ʻAealingí.

  • Fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke lau e Luke 17:11–19 pea vahevahe ‘enau fakakaukau ki hono ʻuhinga ne ʻikai fakamālō ai e kau kilia ʻe toko hivá mei he toko hongofulú ki he Fakamoʻuí. Ko e hā ha ngaahi meʻa te ne lava ʻo taʻofi kitautolu mei hono fakahaaʻi ʻo e loto houngaʻiá? Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau fakakaukau ki ha tāpuaki kuo nau maʻu ka kuo teʻeki ke nau fakahaaʻi ha houngaʻia feʻunga. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakahaaʻi ha fakamāloó? Ko e hā te nau fai ke fakahaaʻi ʻaki ha houngaʻia?

  • Fakahoko pe lau ʻa e talanoa ʻo e iká mei he lea ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni “Fakafetaʻi ki he ʻOtuá.” ʻEke ange ki he kau talavoú pe kuo nau tokoniʻi nai ha niʻihi kehe (hangē ko e tokotaha tauhi ʻi he talanoá) ka kuo teʻeki ke fakamālōʻiaʻi? Vahevahe ʻa e toenga ʻo e leá fakatatau mo e ngaahi taumuʻa fakakongokongá, pea vahe ʻa e talavou taki taha ke ne lau ha konga. Kole ange ki he kau talavoú ke nau hiki ha meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo e loto houngaʻiá mo ha potu-folofola ʻoku fekauʻaki mo e meʻa kuo nau akó (fokotuʻu ange ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá). Tuku ke vahevahe ʻe he kau talavoú ʻa e meʻa naʻa nau hikí pea fakamatala ki ha taimi naʻa nau ongoʻi ai ha loto houngaʻia koeʻuhí ko ha taha ʻo e ngaahi meʻafoki ʻa e ʻOtuá.

  • Vahe ki he mēmipa takitaha ʻo e kōlomú ke nau ako ha konga ʻo e lea ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa “Fakafetaʻi ʻI ha Faʻahinga Tūkunga Peé, kae ʻoua ʻe ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefito ʻo ʻenau ngaahi kongá. Kole ange ke nau hiki ʻenau ngaahi tefitó— ngaahi kupuʻi lea pe ngaahi sētesi ʻoku nau ongoʻi ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akó. Fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻenau ngaahi tefitó mo ha faʻahinga meʻa pē ʻoku nau ako mei he faleʻi ʻa Palesiteni ʻUkitofu ʻo fekauʻaki mo e loto houngaʻiá. Ko e hā te nau lava ʻo fai ke fakatupulaki e loto houngaʻia ʻoku fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻUkitofá?

  • Lau fakakōlomu ʻa e ngaahi potu folofolá mo hivaʻi e ngaahi himi ʻo e fakamālō mo e fakafetaʻí, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he fakamatala ko ʻení. Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau kumi ha ngaahi kupuʻi lea fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa ʻoku nau ongoʻi houngaʻia mo fakamālō ai. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e ngaahi kupuʻi lea kuo nau filí, fakamatalaʻi e ʻuhinga ne nau fili ai iá, pea fakahā ʻa ʻenau ongoʻi ngaahi ongo ʻo e loto houngaʻiá.

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino nai kiate kinautolu e mahuʻinga ʻo e loto houngaʻiá? Ko e hā ha ngaahi ongo pe fakakaukau ʻoku nau maʻu? ʻOku toe ʻi ai mo haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he tokāteliné ni?

Tokoni fakafaiakó

“ʻOku ʻikai fakakaukau ha faiako ia ʻoku taukei ʻo peheni, ʻKo e hā e meʻa te u fai ʻi he kalasí he ʻaho ní?’ ka ʻokú ne fehuʻi, ‘Ko e hā ha meʻa ʻe fai ʻe heʻeku kau akó ʻi he kalasí he ʻaho ní?’; ʻo ʻikai ke ne fakakaukau, ‘Ko e hā ha meʻa te u akoʻi he ʻaho ní?’ ka ke ne fakakaukau, ‘Te u tokoniʻi fēfē ʻeku kau akó ke nau ʻiloʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke nau ʻiló?’” (Veisinia H. Piesi, ʻi he ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [2000], 68).

ʻĪmisi

Ngaahi Vitioó: “Feakoʻiʻakí”

Mamata kahi ange

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi ʻa e fakatahá ʻe he talavou ʻokú ne tatakí. ʻE lava ke ne:

  • Vahevahe ha meʻa ʻokú ne loto houngaʻia aí pea fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ha meʻa kuo teʻeki ke nau fakamālō kiate Ia kimuʻa.

  • Fakalotolahiʻi ʻa e kau talavoú ke hiki ha niʻihi ʻo ha ngaahi meʻa kuo nau houngaʻia ai ʻi he ʻaho takitaha.

Paaki