Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e hā ʻa e ngaahi fuakava naʻá ku fai ʻi he papitaisó?


Ko e hā ʻa e ngaahi fuakava naʻá ku fai ʻi he papitaisó?

ʻOku tau fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá he taimi ʻoku tau papitaiso aí. Naʻa tau palōmesi ai ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea tauhi kiate Ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Naʻe talaʻofa mai e Tamai Hēvaní ʻe fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá pea tau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ouau ʻo e hilifakinimá. ʻOku tau fakafoʻou ʻa e fuakavá ni ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Ko e hā ʻokú ke manatuʻi fekauʻaki mo ho papitaisó? Kuo tokoniʻi fēfē hoʻo moʻuí ʻe hoʻo ngaahi fuakava ʻo e papitaisó?

Ko e hā ha founga te ke ala tokoni ai ke mahino lelei ange ki he kau talavoú ʻa e ngaahi fuakava ne nau fai ʻi honau papitaisó? Te ke tokoniʻi fēfē kinautolu ke fakamālohia ʻenau tukupā ke tauhi e ngaahi fuakava ko ʻení?

Ko e hā ha ngaahi potufolofola mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni te ne tokoniʻi e kau talavoú ke nau manatuʻi mo tauhi ʻenau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó?

Sione 3:5; 2 Nīfai 31:4–13, 17 (ʻOku fie maʻu ʻa e papitaisó ki he fakamoʻui taʻengatá)

Mōsaia 18:8–10; T&F 20:37 (Ko e ngaahi tukupā ʻoku tau fai ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso aí)

Hugo Montoya, “Siviʻi mo ʻAhiʻahiʻi — Kae Faitokonia,” Liahona, Nōv. 2015, 53–55

Carole M. Stephens, “ʻOku ʻi Ai ha ʻUhinga Maʻongoʻonga ke Tau Fiefia Ai,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013

Ko Hoʻo Fuakava ʻi ho Papitaisó,” “Ngaahi Tāpuaki kuo Talaʻofa ki he Papitaisó,” Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí (2004), 162–164

Vitiō: “Falani Vaʻinga Tatau”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe teuteu e Fakamoʻuí ke faiako ʻaki ʻEne tuku ha taimi ke lotu mo ʻaukai tokotaha ai. Naʻá Ne kole e fakahinohino ʻa ʻEne Tamaí, ʻi he ngaahi mōmeniti naʻe tokotaha aí (vakai, 3 Nīfai 19:19–23). Te ke muimui fēfē ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo teuteu ke akoʻi e kau talavoú?

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE hanga ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e kōlomú (pe ko ha ʻasisiteni ki he pīsopé ʻi he kōlomu ʻa e kau taulaʻeikí) ʻo tataki e fakataha fakakōlomú. ʻOkú ne tataki e kau talavoú ʻi he fealeaʻaki fakataha kau ki he ngaahi meʻa ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau fatongia fakataulaʻeikí (mei he folofolá mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), fakalotolahiʻi kinautolu ke vahevahe meʻa ne nau aʻusia ʻi heʻenau fakahoko honau fatongia ki he ʻOtuá, pea fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. Te ne lava ʻo teuteu ʻaki hano fakafonu ha ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú lolotonga ha fakataha ʻa e kau palesitenisií.

Kamata ʻa e akó

Fili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni ʻo e uike ní:

  • ʻAi ke fakaʻosi ʻe he mēmipa takitaha ʻo e kōlomú ʻa e sētesi ko ʻení: Naʻe mahuʻinga kiate au ʻa e meʻa ne u ako he lolotonga ʻo e lēsoni fakaʻosí koeʻuhí ________. Naʻa nau fakaʻaongaʻi fēfē e meʻa ne nau akó?

  • Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha papitaiso (hangē ko ia he Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, 103–4). Fakamatalaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke manatuʻi ʻi he ʻaho ne ke papitaiso aí, kau ai mo e ongo naʻá ke maʻú. Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau fakamatalaʻi ha ngaahi aʻusia ne nau maʻu ʻi haʻanau kau pe mamata ʻi ha papitaiso. Kole ange ke nau hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi fuakava naʻa nau fai ʻi heʻenau papitaisó. Fakaafeʻi ke nau tānaki atu ki he lisí ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní ʻi heʻenau ako lahi ange ki he ngaahi fuakava ʻo ʻenau papitaisó.

Ako fakataha

ʻE tokoni ʻa e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻa e ngaahi fuakava ne nau fai ʻi he papitaisó. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié ʻo fili ha taha pe toe lahi ange ʻe ngāue lelei taha ki hoʻo kōlomú:

  • Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau lau ʻa Mōsaia 18:8-10. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo e anga ne tau palōmesi ke fai ki he niʻihi kehé ʻi he taimi ne tau papitaiso aí? Vahevahe fakakulupu ʻa e kau talavoú pea ʻoange takitaha ha konga ʻo e lea ʻa ʻEletā Hugo Montoya “Siviʻi mo ʻAhiʻahiʻi — Kae Faitokonia,” ke tokoniʻi kinautolu ke ako ki he founga hono fefuaʻaki ʻo ʻetau ngaahi kavengá. Fakaafeʻi ʻa e kulupu takitaha ke vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa naʻa nau akó. ʻE malava pē ke faʻu ʻe he kulupu takitaha ha pousitā ʻo e meʻa naʻa nau akó, vahevahe ha ngaahi aʻusia fakafoʻituitui, pe fai ha ngaahi talanoa mei he folofolá ʻokú ne tokoniʻi hono akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau pē.

  • Fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha konga ʻo e lēsoni ko ʻení. Te ne lava ke fai ʻeni ko ha konga ʻo ʻene palani ke ako mo akoʻi e lotú mo e fakahā fakatāutahá ʻi hono Fatongia ki he ʻOtuá (vakai, “Mahino ʻa e Tokāteliné,” peesi 18, 42, pe 66).

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau fekumi ʻi he ngaahi potufolofola ʻoku fokotuʻu mai ʻi he lēsoni ko ʻení. Kole ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi palōmesi ʻoku tau fai ʻi he papitaisó pea hiki ʻi he palakipoé ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú. ʻOku tau tauhi fēfē ʻa e ngaahi palōmesi ko ʻení? Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe ha sīpinga ʻo ha kakai ʻoku nau fakafōtunga ʻa e ngaahi palōmesi kuo hiki he palakipoé (kau ai e kakai ʻi he folofolá). Kuo tāpuekina fēfē ʻa e kau talavoú ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi palōmesi ko ʻení?

  • Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau lau ʻa e “Ko Hoʻo Fuakava ʻi ho Papitaisó” ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí pea mo talaatu ʻa e ngaahi palōmesi ʻoku tau fai ʻi he taimi ne tau papitaiso aí. Fakaafeʻi e kau talavoú ke mamataʻi e foʻi vitiō “Falani Vaʻinga Tatau” pe lau e talanoa ʻi he kamataʻanga ʻo e lea ʻa Carole M. Stephens “ʻOku ʻi Ai ha ʻUhinga Maʻongoʻonga ke Tau Fiefia Ai.” Kole ange ke nau kumi ha ngaahi sīpinga ʻo e kakaí ʻi hono tauhi ʻenau fuakava ʻo e papitaisó. ʻOange ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ha taimi ke nau fakamatala ai e meʻa ʻoku nau akó. Fakaafeʻi ʻa e palesiteni ʻo e kōlomú ke ne tataki ha fealēleaʻaki ki ha founga te nau lava ai ʻo tauhi kakato ange ʻenau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa peé.

  • Fakaʻaliʻali ha fakatātā e papitaiso ʻo e Fakamoʻuí (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí,35), pea kole ki ha mēmipa ʻo e kōlomú ke ne lau ʻa e 2 Nīfai 31:4–10. Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau fakamatalaʻi ha ngaahi sīpinga ʻi he folofolá ʻoku nau fakahaaʻi e founga hono tauhi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne fuakava mo e Tamaí (ʻe lava ke nau kumi ʻi he ngaahi fakatātā ʻi he Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, 36–48, ke maʻu ha ngaahi fakakaukau). Kole ange ke nau fakamatalaʻi ha ngaahi aʻusia ʻa ia ne nau feinga ai ke muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

  • Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau lau ʻa e palakalafi ʻe tolu ʻo e malanga ʻa ʻEletā Robert D. Hales “[Ko e Fuakava ʻo e Papitaisó: Ke ʻi he Puleʻangá pea ʻo e Puleʻangá],” kamata ʻi he “ʻOku tau fai ha fuakava mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he papitaisó.” Kole ange ke nau kumi e ngaahi fuakava ʻoku tau fai he taimi ʻoku tau papitaiso aí, pea fakaafeʻi kinautolu ke nau hiki ʻi he palakipoé e meʻa ʻoku nau maʻú. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku totonu ke hanga ai ʻe heʻetau papitaisó ʻo liliu ʻetau moʻuí? Ko e hā ha founga kuó ne liliu ai e moʻui ʻa e kau talavoú?

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino lelei ange nai kiate kinautolu ʻenau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó? Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku ʻi ai haʻanau toe ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga ke fakamoleki ha toe taimi lahi ange ʻi he tokāteline ko ʻení?

Tokoni fakafaiako

“ʻOku ʻikai tali ʻe he kau faiako tuʻukimuʻá ha fakahikihiki koeʻuhí ko e ʻilo mo e tupulaki ʻa ʻene kau akó. ʻOku nau hangē ko e kau ngoue ʻoku tō mo tokangaʻi e ngoué, ʻoku nau feinga ke faʻufaʻu e ʻātakai lelei taha ʻo e akó ʻe lavá. Pea nau fakafetaʻi leva ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku nau mamata ai ki he fakalakalaka ʻa kinautolu ʻoku nau akoʻí” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [2000], 68).

ʻĪmisi

Vitiō: “ʻIlo e Ngaahi Tefitoʻi Fakakaukau ʻi ha Lea Konifelenisi”

Mamata lahi ange

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi ʻa e fakatahá ʻe he talavou ʻokú ne tatakí. ʻE lava ke ne:

  • Vahevahe ʻene ngaahi ongo kau ki he founga ʻoku tokoni ai ʻene tauhi e fuakava ʻo e papitaisó ke ne fakaʻapaʻapaʻi e lakanga fakataulaʻeikí.

  • Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau vakavakaiʻi ʻenau moʻuí ke fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻoku fie maʻu ke tuku pe kamata hono fakahokó kae lava ke tauhi faivelenga ange e ngaahi fuakava ʻo e papitaisó.

Paaki