Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Te u maʻu fēfē ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?


Te u maʻu fēfē ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

ʻOku tau maʻu e ouau ʻo e hilifakinimá hili hotau papitaisó. Ko e konga ʻo e ouaú ni, ʻoku talamai ai ke tau “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe lava ke hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hatau takaua maʻu pē kapau ʻoku tau fie maʻu pea mo fakaafeʻi ʻEne takauá ki heʻetau moʻuí mo tauhi faivelenga e ngaahi fekaú.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Ko e hā ha founga kuo fakafiemālieʻi pe tokoniʻi fakafoʻituitui ai koe ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ofi ai ki he Laumālié? Ko e hā ha ngaahi aʻusia te ke lava ʻo vahevahe mo e kau talavoú?

Kuo maʻu nai ʻe he kau talavoú ha aʻusia ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku mahino nai kiate kinautolu ʻa e meʻa kuo pau ke nau fai ke nau taau ai mo e feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko e hā ha ngaahi potufolofola mo ha ngaahi malanga ʻe tokoni ke mahino ki he kau talavoú ʻa e founga ʻe tokoniʻi mo tāpuakiʻi ai kinautolu ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau moʻui kotoa?

Ngāue 8:14–17; T&F 33:15; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:4 (ʻOku foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá)

1 Nīfai 2:9–20 (Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Nīfai ki hono ongoʻingofua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní)

1 Nīfai 15:1–11 (ʻOku taʻofi kitautolu ʻe he talangataʻa ki he ngaahi fekaú mei hono maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní)

1 Nīfai 16:14–29; 18:8–22; ʻAlamā 37:38–46 (Sīpinga ʻo e Liahoná)

T&F 20:77 (ʻOku tau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá mo lava ke maʻu maʻu ai pē ʻa e Laumālié, ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití)

T&F 121:45–46 (Kapau ʻoku tau angamaʻa mo ʻofa, ʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu ai pē)

Henry B. Eyring, “Ko e Hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko Ho Takauá,” Liahona, Nōv. 2015, 104–7

David A. Bednar, “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 94–97.

Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,” Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí (2004), 101

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene Kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muá: “ʻE ʻikai te u tuku ke tuēnoa ʻa kimoutolu” (Sione 14:18). ʻE lava ke akoʻi, tataki, mo fakafiemālieʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ho uiuiʻí. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fekumi ki Hono ivi tākiekiná ʻi hoʻo moʻuí?

ʻĪmisi

Vitiō: “Fakapapauʻi e Meʻa ke Akoʻí”

Mamata lahi ange

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE hanga ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e kōlomú (pe ko ha ʻasisiteni ki he pīsopé ʻi he kōlomu ʻa e kau taulaʻeikí) ʻo tataki e fakataha fakakōlomú. ʻOkú ne tataki e kau talavoú ʻi he fealeaʻaki fakataha kau ki he ngaahi meʻa ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia fakataulaʻeikí (mei he folofolá mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), fakalotolahiʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia ʻi hono fakahoko honau fatongia ki he ʻOtuá, pea fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. Te ne lava ʻo teuteu ʻaki hano fakafonu ha ʻasenita ʻo e fakataha ʻa e kōlomú lolotonga ha fakataha fakapalesitenisī.

Kamata ʻa e akó

Fili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni ʻo e uike ní:

  • Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia mei he uike kuo hilí ʻoku fekauʻaki mo e lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí.

  • Kole ki he kau talavoú ke nau fakakaukau ki he taimi fakamuimuitaha ne nau mamata ai ki hano hilifaki nima ʻo fakamaʻu ha taha ko e mēmipa ʻo e Siasí. Ko e hā ʻa e ngaahi lea naʻe fakaʻaongaʻi ko e konga ʻo e ouaú? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”? Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau kei fakakaukau ki he fehuʻí lolotonga ʻa e lēsoni ko ʻení.

Ako fakataha

ʻE tokoni ‘a e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻa e founga ke maʻu ai e Laumālie Māʻoniʻoní. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié ʻo fili ha taha pe toe lahi ange ʻe ngāue lelei taha ki hoʻo kōlomú:

  • Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau fekumi ʻi he lea ʻa Palesiteni Henry B. Eyring “Ko e Hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko Ho Takauá,” ki ha ngaahi founga te ne tokoniʻi kinautolu ke maʻu lahi ange ai e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakalotolahiʻi kinautolu ke fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku tau fie maʻu ai ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e founga tali totonu ke tau fai heʻetau ongoʻi ʻEne ngaahi ueʻi fakalaumālié. ʻOku uesia fēfē ʻe he ngaahi meʻa ʻoku vakai ki ai, fakakaukauʻi, mo fakahoko fakaʻaho ʻe he kau talavoú, ʻa ʻenau malava ke ongoʻi e Laumālié? Kole ke nau fakalaulauloto ki ha faʻahinga liliu ʻoku fie maʻu ke fai ʻi heʻenau moʻuí. Fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi kapau ʻoku nau ongoʻi fiemālie ke fai pehē.

  • Kole ki he kau talavoú ke nau lau fakafoʻituitui ʻa e 1 Nīfai 2:9–19 mo e 1 Nīfai 15:1–11. Fakaafeʻi ha vaeua ʻo e kōlomú ke nau kumi mo aleaʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Nīfai ke maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaafeʻi ʻa e vaeua ʻe tahá ke nau kumi mo aleaʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Leimana mo Lemiuela naʻá ne taʻofi kinaua mei hono maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. Kole ange ke nau hiki ʻi he palakipoé ʻa e meʻa ne nau maʻú. Ko e hā ʻoku ako ʻe he kau talavoú mei he ngaahi sīpinga ko ʻení ʻe tokoni ke nau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau moʻuí?

  • Fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he talavou takitaha ha tatau ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Touʻu Tupú. Fakaafeʻi ʻa e talavou takitaha ke ne fili ha taha ʻo e ngaahi konga ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, lau ia, pea fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke nau fai pe ʻikai ke nau fai kae lava ke nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaafeʻi ke nau fakamatala ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo kau ki he Laumālie Māʻoniʻoní mei he meʻa ne nau laú. ʻE tokoni fēfē ʻeni ke nau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau moʻuí?

  • Lau fakakōlomu ʻa e palakalafi fakaʻosi ʻe tolu ʻo e konga ʻoku ui “Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he malanga ʻa ʻEletā David A. Bednar ko e “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Kole ki ha mēmipa ʻo e kōlomú ke ne fakamatalaʻi fakanounou e tefitoʻi ʻuhinga ʻa ʻEletā Petinaá. Vahe ki he talavou takitaha ke nau lau ha taha ʻi he ngaahi konga ʻe tolu hoko mai ʻo e malangá, ʻo kumi ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: ʻOku tau feʻunga fēfē ke maʻu e feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e hā te ne lava ʻo taʻofi kitautolu mei hono maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní? Kole ange ke nau fakamatala e meʻa ʻoku nau maʻú pea mo e meʻa ʻoku nau palani ke fai ke fakahoko ai e faleʻi ʻa ʻEletā Petinaá.

  • Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Līhai mo e Liahoná (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí,68), pea kole ki he kau talavoú ke nau fakamatala ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e Liahoná. Fakaafeʻi e vaeua ʻo e kōlomú ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 16:14–29, pea fakaafeʻi ʻa e vaeua ʻe tahá ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 18:8–22. Kole ange ke nau kumi e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení: “ʻOku tatau fēfē ʻa e Liahoná mo e Laumālie Māʻoniʻoní?” Fakaafeʻi ke nau fakamatalaʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú. Ko e hā ʻoku ako ʻe he kau talavoú mei he ngaahi aʻusia ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻe lava ʻo tokoni ke nau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní? Lau fakataha e ʻAlamā 37:38–46 ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení.

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino nai kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e hā ha faʻahinga ongo pe ngaahi fakakaukau ʻoku nau maʻu? ʻOku ʻi ai haʻanau toe ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga ke fakamoleki ha toe taimi lahi ange ʻi he tokāteline ko ʻení?

Tokoni fakafaiako

“ʻE lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ueʻi ha taha pe [toe toko] lahi ange ʻo kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau felīngiaki mai ha ngaahi fakakaukau ʻoku fie fanongo ki ai e niʻihi kehé. Mateuteu ki he ngaahi ueʻi te ke maʻu ke ui ha kakai pau. Te ke lava foki ʻo maʻu ha ongo ke kole ki ha taha naʻe ʻikai fie kau mai ke ne fakahaaʻi ʻene ngaahi fakakaukaú” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 70).

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi ʻa e fakatahá ʻe he talavou ʻokú ne tatakí. ʻE lava ke ne:

  • Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:45–46 ʻi heʻenau ako fakatāutahá pea vahevahe ʻi ha fakataha fakakōlomu he kahaʻú ʻa e meʻa ne nau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Fakatukupaaʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau fakakaukauʻi ha meʻa ʻe taha te nau fai he uiké ni ke nau taau ange ai mo e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Paaki