Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e hā ʻoku tau fepaki ai mo e faingataʻá?


Ko e hā ʻoku tau fepaki ai mo e faingataʻá?

Kuo pau ke tau foua ʻa e faingataʻá he lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié, ko ha konga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ʻoku hoko mai ʻa e faingataʻá tuʻunga ʻi heʻetau ngaahi fili taʻe fakapotopotó pe ko e ngaahi fili ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻahiʻahi kehe ko ha konga fakanatula pē ia ʻo ʻetau foua ʻa e moʻui fakamatelié. Neongo ʻoku nau faingataʻa, ka ʻe lava ʻo tokoni hotau ngaahi faingataʻá ke tau tupulaki fakalaumālie mo hoko ʻo tatau ange mo Sīsū Kalaisi.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa kuo hoko ʻi hoʻo moʻuí. Kuo fakamālohia fēfeeʻi koe ʻe he Fakamoʻuí lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení?

Mahalo ʻoku ʻi ai ha kau talavou ʻokú ke akoʻi kuo nau ʻosi foua ha ngaahi faingataʻa lalahi. ʻE fie maʻu kotoa kinautolu ke nau falala ki he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke maʻu ha tokoni lolotonga e ngaahi faingataʻa ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala ko ʻení. Ko e hā ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo akó?

2 Nīfai 2:11 (Kuo pau ke ʻi ai ha fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē)

Mōsaia 23:21 (ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá ke siviʻi ʻetau tuí)

ʻEta 12:27 (ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e vaivaí koeʻuhí ke tau loto fakatōkilalo)

T&F 101:1–9 (ʻOku hoko mai ha ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi fili fakavalevalé)

T&F 121:7–8; 122:4–9 (ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi faingataʻá ha taukei pea mo lelei kiate kitautolu)

Yoon Hwan Choi, “ ʻOua ʻe Toe Sio Holo, Sio ki ʻOlunga! Ensign pe Liahona Mē 2017, 90-92

Dallin H. Oaks, “Fehangahangai ʻi he Meʻa Kotoa Pē,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 114–17

Koichi Aoyagi, “Nofo Maʻu ʻi Ho Halá,”Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 126–28

Neil L. Andersen, “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Mē 2014

“ʻAhiʻahí,” Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí (2004), 208–13

Vitiō: “ʻE Hiki Hake Kitautolu ʻe he ʻOtuá,”“ʻOku Lava e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻo Fakamālohia Hotau Fāmilí ʻi he Faingataʻá,” “Rebuilding Lives”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e folofolá ke akoʻi mo fakamoʻoniʻi Hono misioná. ʻOku ʻi he lēsoni ko ʻení ha ngaahi potufolofola mahuʻinga ʻoku nau akoʻi e founga ʻe fakamālohia ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí lolotonga hotau ngaahi faingataʻá. ʻE fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoni e ngaahi potufolofolá ni ʻi he taimi ʻe ako mo aleaʻi ai ʻe he kau talavoú.

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú. Te ne tataki e kau talavoú ʻi he fealēleaʻaki fakataha ki he pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia fakataulaʻeiki (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ʻo teuteu ʻaki haʻane fakafonu e ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú he lolotonga e fakataha fakapalesitenisií.

Kamata ʻa e akó

Filifili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu ʻaki e tokāteline ʻo e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni ʻo e uike ní:

  • Kole ki he kau talavoú ke nau fakakaukauʻi mo hiki ha meʻa ʻe taha ne nau ako he uike kuo ʻosí pea vahevahe ia mo e kōlomú. Ngāue ʻaki ʻeni ko ha kamataʻanga hono fakafeʻiloaki e lēsoni ʻo e uike ní.

  • Vakaiʻi fakakōlomu e fakamatala ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ki he tupu ha fuʻu ʻakau ʻi ha feituʻu havili (ʻi heʻene lea “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié”). Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he fakatātā ko ʻení ki he kau talavoú ʻo kau ki he faingataʻá? Fakaafeʻi kinautolu ke nau fekumi ʻi he lea, pea fekumi ki he faleʻi ʻoku nau ongoʻi ʻe tokoni ke nau matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiohió fakalaumālié.

Ako fakataha

ʻE tokoni ʻa e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ke ako ai e kau mēmipa ʻo e kōlomú fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e faingataʻaʻiá. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié ʻo fili ha taha pe toe lahi ange ʻe lelei taha ki homou kōlomú:

  • Haʻu ki he kalasí mo ha sēini pe ko ha fakatātā ʻo e sēini. Ko e hā ʻe hoko kapau ʻe motu e ngaahi foʻi hoko ʻo e sēiní? Te tau fakapapauʻi fēfē ko ha ngaahi foʻi hoko mālohi kitautolu ʻi he sēini ʻo e ngaahi toʻu tangatá ʻi hotau fāmili taʻengatá? Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau kumi ki he founga naʻe tali ai ʻe ʻEletā Yoon Hwan Choi e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻene lea “'Oua 'e Toe Sio Holo, Sio ki 'Olunga! 'o kamata he palakalafi 'oku peh`e ”'Oku tau 'i he lotolotonga kotoa 'o ha fāmili ta'engata.“ Naʻe hanga fēfē ʻa ʻEletā Choi mo hono fāmilí kia Kalaisi ʻi he ngaahi talanoa naʻá ne vahevahé? Ko e hā ha ngaahi taimi ʻoku ʻikai faʻa “faingofua ai ke sio hake ki ʻolungá”? Ko e hā ha ngaahi fokotuʻu naʻe fai ʻe ʻEletā Choi ʻi he palakafi fakaʻosi ʻo ʻene leá, ke tokoni ke tau “sio hake maʻu pē kia [Kalaisi]” lolotonga e faingataʻá? 

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau lau e talanoa ʻi he lea ʻa ʻEletā Koichi Aoyagi “Nofo Maʻu ʻi Ho Halá,” kamata ʻaki e palakalafi ko ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻi he kaá. Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he talanoa ko ʻení ki he kau talavoú fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá ʻi he moʻuí ni? Fakakaukau ke fakaafeʻi ha talavou kei taimi ke vahevahe ha meʻa ne hoko ʻi he taimi naʻá ne tupulaki pe fakamālohia ai ia pe ha mēmipa kehe hono fāmilí ko e tupu mei ha faingataʻa. ʻE lava foki ke ne vahevahe ha talanoa mei he hisitōlia hono fāmilí ʻokú ne akoʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. 

  • Kole ki he talavou takitaha ke nau hiki ha faingataʻa ʻokú ne tofanga ai pe ko ha mēmipa ʻo e fāmilí. Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau kumi e ngaahi potufolofola ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení pe ko ha ngaahi potufolofola kehe ʻoku nau ʻilo ke maʻu ai ha meʻa ʻokú ne akoʻi e ʻuhinga ʻoku tau faingataʻaʻia aí. Fakaafeʻi ke nau vahevahe e meʻa ʻoku nau maʻú. ʻOku tokoniʻi fēfē kinautolu ʻe he potufolofolá ni ke nau ikunaʻi e faingataʻa ne nau hikí?

  • Lau fakataha ʻa e ongo ʻuluaki palakalafi ʻo e “ʻAhiʻahí” ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí. Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e faingataʻá ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní? Vahe ki he kau mēmipa takitaha ʻo e kōlomú ha taha ʻo e ngaahi konga ʻe tolu ʻoku kei toe fekauʻaki mo e ʻAhiʻahí ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, pea kole ki he kau talavoú ke nau teuteu ke akoʻi ki he toenga ʻo e kōlomú ʻa e meʻa ne nau ako mei heʻenau kongá. Poupouʻi kinautolu ke nau vahevahe ha talanoa pe aʻusia fakafoʻituitui fekauʻaki mo e meʻa ne nau laú.

  • Taaʻi ha laine ʻi he vaeuaʻanga ʻo e palakipoé, pea tohiʻi ʻi ʻolunga ʻi he kōlomu ʻe taha ʻa e “Ko e hā ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá?” pea tohiʻi leva ʻi ʻolunga ʻi he kōlomu ʻe tahá ʻa e “Ko e hā e founga te tau lava ʻo fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí?” Vahevahe fakakongokonga ʻa e lea ʻa ʻEletā Dallin H. Oaks ko e “Fehangahangai ʻi he Meʻa Kotoa Pē” pea ʻoange ha konga ki he talavou takitaha ke ne lau. Kole ange ki he kau talavoú ke kumi ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻí ni pea hiki ʻenau talí ʻi he ʻotu ʻoku totonu ke ʻi aí. Ko e hā ha ngaahi fakakaukau  ʻoku maʻu ʻe he kau talavoú mei he leá? Te ke lava foki ʻo huluʻi e ngaahi vitiō ʻoku fokotuʻu atu ʻi he lēsoni ko ʻení ke tokoni ki hono maʻu ʻe he kau talavoú e tali ki he ngaahi fehuʻi he palakipoé.

  • Fakaafeʻi e ngaahi tamai ʻa e kau talavoú ke nau vahevahe mo e kōlomú e founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke nau ikunaʻi honau ngaahi faingataʻá, ʻi ha fakangofua ʻe he pīsopé. Ko e hā ne nau ako ʻi heʻenau aʻusia ʻa e faingataʻá? Kole ki he ngaahi tamaí ke nau vahevahe ha potufolofola ko ha konga ʻo e fealēleaʻakí.

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino kiate kinautolu e ʻuhinga ʻoku tau faingataʻaʻia aí? Ko e hā ha ngaahi ongo pe ngaahi fakakaukau ʻoku nau maʻu? ʻOku ʻi ai haʻanau toe ngaahi fehuʻi? ʻE ʻaonga nai ke toe tuku ha toe taimi ʻi he tokāteline ko ʻení?

Tokoni fakafaiako

“Fokotuʻutuʻu e sea ʻi he lokí ke ke lava ʻo mamata ki he fofonga ʻo e tokotaha kotoa pē pea lava e tokotaha kotoa ʻo mamata kia koe” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [2000], 79).

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi ʻa e fakatahá ʻe he talavou ʻokú ne tatakí. ʻE lava ke ne:

  • Taki e fealēleaʻaki fekauʻaki mo e founga ke fakahoko ai ʻe he kōlomú honau fatongia he lakanga fakataulaʻeikí ke tokoniʻi ha niʻihi kehe ʻi honau faingataʻaʻiá. Te nau lava ʻo lekooti e ngaahi palaní ke tokoni kiate kinautolu ʻi he konga “Tokoniʻi e Niʻihi Kehé” ʻo ʻenau fanga kiʻi tohi Fatongia ki he ʻOtuá.

  • Vahevahe ʻene fakamoʻoní ki he anga hono fakamālohia ia ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.

Paaki