Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e hā ʻa e lakanga fakataulaʻeiki?


Ko e hā ʻa e lakanga fakataulaʻeiki?

Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mālohi mo e mafai taʻengata ia ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe fakatupu pea ʻoku puleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, ʻi he lakanga fakataulauʻeikí. ʻOkú Ne huhuʻi mo hakeakiʻi ʻEne fānaú ʻi he mālohi ko ʻení. ʻOkú ne foaki ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui tāú ʻa e mafai ke fakahoko e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí. ʻE lava ke taau kotoa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke maʻu ʻa e ngaahi ouau ko ʻení pea maʻu mo e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe he lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā ha ngaahi aʻusia mahuʻinga kuó ke maʻu ʻi he lakanga fakataulaʻeikí te ke lava ʻo vahevahe mo e kau talavoú?

Ko e hā te ke ala fai kimuʻa ʻi he fakataha fakakōlomú ke ʻilo ai ʻa e meʻa ʻoku ʻilo ʻe he kau talavoú takitaha fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā ha faʻahinga aʻusia ne nau maʻu ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? ʻE tākiekina fēfē ʻe he meʻá ni ʻa e meʻa ʻokú ke fakakaukau ke akoʻí?

Ako ʻi he faʻalotu ʻi hoʻo teuteú ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ke vahevahe mo e kōlomú?

Mātiu 3:1–6; 28:19; Sione 15:16 (Malangaʻi ʻaki ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ongoongoleleí)

Ngāue 3:1–8; Sēmisi 5:14–15 (Fakahoko ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngaahi tāpuaki ke fakamoʻui ʻa e mahakí mo e faingataʻaʻiá)

Hepelū 5:4 (ʻOku ui ʻe he ʻOtuá ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí)

3 Nīfai 11:12; 18:1–5; T&F 107:20 (ʻOku fakahoko ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngaahi ouaú)

T&F 20:38–67 (Ngaahi fatongia ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí)

T&F 65:2; 124:123 (ʻOku tokoni ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ki hono puleʻi ʻo e Siasí)

T&F 121:34–46 (Ko e mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku ngāue pē ia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní)

Henry B. Eyring, “‘ʻAʻeva mo Au’,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 82–85

Thomas S. Monson, “Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí—ko ha Meʻaʻofa Toputapu,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 88–90

M. Russell Ballard, “Ko ʻEku Ngāué ‘Eni mo Hoku Nāunaú,Ensign pe Liahona, Mē 2013, 18–21

Lakanga Fakataulaʻeikí,” Tuʻumaʻu ʻi he Tuí (2004), 94–99

Ngaahi Vitioó: “ʻAtā e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ki he Taha Kotoa,” “Ko e Mālohi ʻo e ʻOtuá,” “Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe falala ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá, teuteuʻi kinautolu, mo ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi fatongia mahuʻinga ke akoʻi, tāpuakiʻi, pea mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Te ke tokoniʻi fēfeeʻi ʻa e kau talavoú ke nau ului ki he tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí koeʻuhí ke hoko hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ko ha konga ʻo ʻenau moʻuí?

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú. Te ne tataki e kau talavoú ʻi he fealēleaʻaki fakataha ʻo kau ki he pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke ne teuteu ʻaki ʻene fakafonu e ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú lolotonga e fakataha fakapalesitenisií.

Kamata e aʻusia fakaakó

Filifili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu ʻaki e lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki e lēsoni ʻo e uike ní:

  • Kole ki ha talavou ke haʻu ki he fakataha fakakōlomú kuo mateuteu ke vahevahe ʻa e meʻa naʻá ne ako mei he lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí. Poupouʻi ia ke ne vahevahe ʻa e ngaahi ongo naʻá ne maʻú mo ʻene fakamoʻoní.

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ke fakafaivaʻi e fehuʻi ʻa ha kaungāmeʻa mei ha tui fakalotu kehe, “Ko e hā e lakanga fakataulaʻeiki?” Te nau fakamatalaʻi fēfē e lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā e ngaahi aʻusia te nau lava ke vahevahé? Vahevahe mo kinautolu e palakalafi ʻi he kamataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení pe ko e foʻi vitiō “ʻAtā ʻe Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ki he Taha Kotoa,” pea fehuʻi ange pe ko e hā e ngaahi moʻoni lahi ange ne nau ako kau ki he lakanga fakataulaʻeikí.

Ako fakataha

ʻE tokoni ʻa e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié, ʻo fili ha [ʻekitivitī ʻe] taha pe lahi ange ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kōlomú:

  • ʻI he lea ʻa Palesiteni Henry B. Eyring ko e “‘Aʻeva mo Aú’,” naʻá ne vahevahe ai ha ngaahi potu folofola ʻe lava ke nau “fakaloloto ʻetau ongoʻi ʻaʻapa ki he lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní” (Ensign pe Liahona, Mē 2017, 82–83). Kole ki he talavou takitaha ke ne ako ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení peá ne fakamatala ki he kalasi ʻa e meʻa naʻá ne ako fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí. Tuku ange ha ngaahi miniti siʻi ki he kau talavoú ke nau fakalaulauloto ai ki he ngaahi fehuʻi naʻe fai ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻi he palakalafi ʻoku kamata ʻaki ʻa e “Ko e meʻa ʻe taha ke tali ki he faʻahinga fakamatala fakalaumālie pehē.” Ko e hā ha founga ʻoku ueʻi fakalaumālie ai kinautolu ʻe he ngaahi fehuʻi ko ʻení? 

  • Vahevahe e kōlomú ki ha ngaahi kulupu pea vahe ki he kulupu takitaha ke lau e taha ʻo e ngaahi talanoa ʻi he lea ʻa Palesiteni  Tomasi. S. Monisoni  “Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí—ko ha Meʻaʻofa Toputapu.” Kole ki he kulupu takitaha ke nau fakamatalaʻi fakanounou e talanoá ki he kōlomú pea vahevahe e meʻa naʻe ako ʻe Palesiteni Monisoni fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí mei heʻene ngaahi aʻusiá.  Ko e hā ha ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe he kau talavoú kuo fakamālohia ai ʻa ʻenau fakamoʻoni ki he lakanga fakataulaʻeikí?

  • Fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha konga ʻo e lēsoni ko ʻení. Te ne lava ʻo fai ʻeni ko ha konga ʻo e palani hono Fatongia ki he ʻOtuá ke ako mo akoʻi fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, “Mahino ʻa e Tokāteliné,” peesi 18, 42, pe 66).

  • Vahevahe ʻa e kōlomú ki ha fanga kiʻi kulupu iiki. Vahe ki he kulupu takitaha ha potu folofola ʻe taha pe lahi ange ʻoku fokotuʻu atu ʻi he fakamatala ko ʻení, pea kole ange ke nau kumi ʻa e ngaahi fatongia ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi potu folofola ko iá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ʻi he Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí ke maʻu ha fakatātā ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau fakahoko honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea kole ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku tāpuekina ai ha niʻihi kehe ʻi he ngāue ko ʻení. Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia ʻi hono fakahoko honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo fakamatalaʻi e founga hono tokoniʻi ʻe heʻenau ngaahi tokoní ʻa e niʻihi kehé.

  • Hiki ʻi he palakipoé “Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo hoko ki hoʻo moʻuí koeʻuhí ko e lakanga fakataulaʻeikí?” Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení pea vahevahe mai ʻenau talí. Fakaʻaliʻali ha taha ʻo e ngaahi vitiō ʻoku hiki atu ʻi he fakamatala ko ʻení, pe lau fakataha ʻa e ʻuluaki palakalafi ʻe hiva ʻo e lea ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati “Ko ʻEku Ngāué ʻEni mo Hoku Nāunaú.” Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko e “Ko e hā ʻa e lakanga fakataulaʻeikí?” mo e “ʻOku tāpuekina fēfeeʻi kitautolu ʻe he lakanga fakataulaʻeikí?” Poupouʻi e kau talavoú ke lekooti e ngaahi talanoa fekauʻaki mo e founga kuo faitāpuekina ai ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ʻa honau ngaahi fāmilí ʻi heʻenau tohinoá pe ʻi he kiʻi tohi Ko Hoku Fāmilí. Te nau lava ʻo kole ki he ʻenau mātuʻá pe kau mēmipa ʻo e fāmilí ke tokoni.

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino lelei ange nai kiate kinautolu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau ʻoku nau maʻu? ʻOku toe ʻi ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ki he tokāteline ko ʻení?

Tokoni fakafaiako

“Fai hoʻo fakamoʻoní ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻe ueʻi ai koe ʻe he Laumālié, kae ʻikai ʻi he fakaʻosinga pē ʻo e lēsoní. ʻOange ha ngaahi faingamālie [kiate] kinautolu ʻokú ke akoʻí ke fai ʻenau fakamoʻoní” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [2000], 50).

ʻĪmisi

Vitiō: “Feakoʻiʻaki”

Mamata kahi ange

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi ʻa e fakatahá ʻe he mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomu ʻokú ne tatakí. ʻE lava ke ne:

  • Vahevahe ʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono mahuʻinga ki heʻene moʻuí.

  • Fakatukupaaʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau vahevahe mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ʻa e meʻa ne nau ako mo ongoʻi fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he kalasi ʻo e ʻaho ní.

Paaki