Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e hā e founga ʻa e ʻEikí ki he tokoniʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá?


Ko e hā e founga ʻa e ʻEikí ki he tokoniʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá?

Ko e taimi ne hāʻele mai ai ʻa Sīsū Kalaisi ki māmaní, naʻá Ne tuku e konga lahi ʻo ʻEne ngāué ki hono tokoniʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá. Kuo ʻosi ʻomi ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Hono Siasí ha founga ke tau tokoniʻi ai kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Kuó Ne ʻosi kole mai ke tau foaki lahi ʻo fakatatau mo e meʻa kuo tau maʻu meiate Iá “ʻOku kehe ʻa e founga ia ʻa e ʻEikí ki hono tokangaʻi ʻo e faingataʻaʻiá mei he founga ʻa māmaní. Kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, ‘[Ko hono tokangaʻi ʻo e faingataʻaʻiá] kuo pau ke fai ia ʻi heʻeku founga pē ʻaʻakú.’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:16; vakai foki ki he veesi 15.] ʻOku ʻikai ngata pē ʻi Heʻene tokanga ki heʻetau ngaahi fie maʻu vivilí; ka ʻokú Ne tokanga foki ki heʻetau fakalakalaka taʻengatá. Ko hono ʻuhinga ʻeni kuo kau maʻu ai pē ʻi he founga ʻa e ʻEikí ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e tokoni ki hotau kaungāʻapí ʻo tānaki atu ki hono tokangaʻi ʻo e masivá” (Dieter F. Uchtdorf, “Tokoniʻi ʻi he Founga ʻa e ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 54).

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Kuó ke fekumi fēfē nai ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé? Ko e hā ha ngaahi aʻusia te ke lava ʻo vahevahe mo e kau talavoú?

Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono fakahoko ʻi he founga ʻa e ʻEikí ʻoku fie maʻu ke mahino ki he kau talavoú? ʻE takiekina fēfē ʻe he mahino ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa e ngāue ʻ tokoni ʻoku nau fai ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí

Ko e hā e ngaahi folofola mo e maʻuʻanga tokoni kehe ʻe tokoni ke mahino ki he kau talavoú ʻa e founga tokoni ʻa e ʻEikí ki he masivá mo e faingataʻaʻiá?

ʻIsaia 58:6–11; Malakai 3:8–10; Mātiu 25:35–40; T&F 82:18–19 (Ngaahi founga ke tokangaʻi ʻa e masivá)

Sēmisi 1:27; Mosaia 18:27–28; T&F 42:29–30 (Ko e mahuʻinga ʻo hono tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá)

ʻAlamā 34:27–28;Molomona 8:35–37: T&F 56:16–18; 70:14 (Ko e fakatokanga ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku ʻikai tokanga ki he masivá)

T&F 104:15–18 (Tokangaʻi e masivá ʻi he founga ʻa e ʻEikí)

Patrick Kearon, “Hūfangaʻanga mei he Afaá,” Ensign or Liahona, Mē 2016, 111–14

Linda K. Burton, “Ko e Muli Au,” Ensign or Liahona, Mē 2016, 13–15

Jeffrey R. Holland, “ʻIkai ko e Kau Kolekole Kota pē Kitautolu?Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 40–42

Ngaahi Ngāue ʻa e Kāingalotú ke Tokangaʻi ʻa e Masivá mo e Faingataʻaʻiá mo Fai ha Tokoni,” Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 6.1.2

Ngāue Tokoní,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu tupú (2011), 32–33

Vitiō: “Ko Hono Vahevahe ʻo e Maama ʻo Kalaisí,”, “I Was a Stranger: Love One Another,” “When We Were Strangers”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe hoko e Fakamoʻuí ko ha faʻifaʻitakiʻanga mo ha faiako. Naʻá Ne akoʻi ʻEne kau ākongá ke lotu ʻaki Haʻane lotu fakataha mo kinautolu. Naʻá Ne akoʻi ke nau ʻofa mo tokoni ʻaki e founga ʻo ʻEne ʻofa mo tokoniʻi kinautolú. Naʻá Ne akoʻi kiate kinautolu e founga ki hono akoʻi ʻEne ongoongoleleí ʻaki e founga ʻo ʻEne akoʻi iá. Te ke lava fēfe ʻo muimui Heʻene sīpingá?

ʻĪmisi

Vitiō: “Tuku ke Mau Faiako”

Mamata lahi ange

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú (pe ko ha ʻasisiteni ki he pīsopé ʻi he kōlomu ʻa e kau taulaʻeikí). Te ne taki e kau talavoú ʻi hono aleaʻi fakataha e pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), fakalotolahiʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia ʻi hono fakahoko honau fatongia ki he ʻOtuá, pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí.ʻE lava ke ne teuteu ʻaki ʻene fakafonu e ʻasenita ʻo e fakataha ʻa e kōlomú lolotonga e fakataha fakapalesitenisií.

Kamata ʻa e akó

Fili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni ʻo e uike ní:

  • Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia ne nau maʻu kimuí ni naʻá ne fakamanatu ange ha faʻahinga meʻa ne nau ako ʻi he lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí.

  • Fakaafeʻi ʻa e pīsopé ke haʻu ki he fakataha fakakōlomú ʻo fakamatalaʻi ki he kau talavoú e founga hono fakaʻaongaʻi e paʻanga toputapu ʻa e Siasí, kau ai e foaki ʻaukaí, ngaahi tokoni ʻofa fakaetangatá, mo e ngaahi foaki ki he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 1: Kau Palesiteni Fakasiteikí mo e Kau Pīsopé [2010], 14.4.6). Kole ange ke ne fakamatalaʻi e founga ʻokú ne tokoniʻi ʻaki kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolú.

Ako fakataha

ʻE tokoni e ʻekitivitī takitaha ʻi laló ke ako e kau talavoú ki he founga ʻa e ʻEikí ki hono tokoniʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié, ʻo fili ha ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange ʻe ʻaonga lelei taha ki hoʻo kalasí:

  • ʻI he lea ʻa ʻEletā Patrick Kearon ko e “Hūfangaʻanga mei he Afaá,” naʻá ne pehē ai, “ʻOku fakafuofua ʻoku ʻi ai ha kau kumi hūfanga ʻe toko 60 miliona ʻi he māmaní nai he ʻahó ni. … ʻOku fakaloloma ke fakakaukau ki he tokolahi ʻoku kau ki aí pea mo hono ʻuhinga ki he moʻui fakafoʻituitui ʻa e taha kotoa.” Ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau talavoú e palopalema ʻo e kumi hūfangá mo e founga te nau ala tokoni aí, huluʻi ange ha foʻi vitiō ʻe taha pe lahi ange ʻi he lēsoni ko ʻení. Ko e hā e ongo ʻoku nau maʻu ki he ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e kau kumi hūfangá? Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kōlomú ke nau vakaiʻi ʻi he fanga kiʻi kulupu iiki ʻa e lea ʻa ʻEletā Kearon pe Sisitā Linda K. Burton “Ko e Muli Au,” ʻo kumi hake ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke nau tokoni ai ki he kau kumi-hūfangaá. Tokoni ke faʻu ʻe he kau talavoú ni ha palani ke nau ngāueʻi ai e ngaahi fokotuʻú ni. 

  • Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau lau fakataha ʻa e konga ko e “Ngāue Tokoní” ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú pea aleaʻi e ʻuhinga ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke tau tokoní. Te ke lava foki ʻo kole ki ha  mēmipa ʻo e kōlomú ke ne ako aʻ e konga ko e “Tokoni ki he Niʻihi Kehé” ʻi he kiʻi tohi  Fatongia ki he ʻOtuá  (peesi 26–2750–51, pe 74–75) pea omi mateuteu ke tataki ha fealēleaʻaki ʻoku fakatefito ʻi he ngaahi ʻekitivitī ako ʻi he konga ko ʻení.  ʻOange ha taimi ki he kau talavoú ʻi he fakataha fakakōlomú ke fai ha palani fakatāutaha mo fakakōlomu ke tokoniʻi ha taha faingataʻaʻia. ʻI ha fakataha fakakōlomu ʻi he kahaʻú kole ange  ke nau  vahevahe e ngaahi meʻa ʻoku nau aʻusia ʻi heʻenau fakahoko ʻenau ngaahi palaní. 

  • Vahe e kau talavoú ke nau tauhoa. Vahe ki ha mēmipa ʻo e hoa takitaha ke lau e ʻū potufolofola kau ki he mahuʻinga ʻo hono tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá, pea vahe ki he mēmipa ʻe tahá ke lau e ʻū potufolofola ʻoku nau fakatokanga kiate kinautolu ʻoku ʻikai tokanga ki he masivá mo e faingataʻaʻiá (ki ha ngaahi fakakaukau, vakai ki he ʻū potufolofola ʻoku fokotuʻu atu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení). Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke ako ʻenau ʻū potufolofolá pea vahevahe e meʻa ne nau akó mo honau hoá. Fehuʻi ange pe ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa hono tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá ki he Tamai Hēvaní. Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke aleaʻi e ngaahi founga te nau lava ai ʻo tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻia ʻi honau fāmilí, uōtí mo e tukui koló.

  • ʻOange ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ha tatau ʻo e lea ʻa ʻEletā Jeffrey R. Holland ”ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?” Kole ki he talavou takitaha ke fili ha taha ʻo e ʻū potufolofola ne lea ʻaki ʻe ʻEletā Hōlaní kau ki hono tokoniʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá. Fakaafeʻi e talavou takitaha ke vahevahe e potufolofola kuó ne filí mo ʻene ʻuhinga ki aí. Vakaiʻi ʻe he kōlomú e faleʻi ʻa ʻEletā Hōlaní: “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pau pe ʻe anga fēfē haʻamou takitaha fakahoko homou fatongia kiate kinautolu ʻoku ʻikai pe ʻikai ke nau lava ʻo tokoniʻi kinautolú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea te Ne tokoniʻi mo tataki koe ʻi he ngāue ʻofa ʻo e tuʻunga fakaākongá.” Tuku ha taimi ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ke fakakaukau ki he founga ʻoku nau ongoʻi ʻoku finangalo e ʻOtuá ke nau tokanga ai ki he masivá mo e faingataʻaʻiá. Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi ongó mo e kōlomú.

  • Huluʻi e foʻi vitiō “Ko Hono Vahevahe e Maama ʻo Kalaisí” pea kole ki he kau talavoú ke vahevahe e meʻa ne nau saiʻia ai ʻi he ngaahi sīpinga ko ʻení. Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe haʻanau ngaahi aʻusia ʻi hano tokoniʻi e niʻihi kehé mo e meʻa te nau lava ʻo fai ke tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

  • Kole ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ke lisi ha niʻihi ʻo e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻa ha taha. Hiki ʻi he palakipoé, “Ko e hā e founga ʻoku tokoni ai e ʻEikí ki he masivá mo e faingataʻaʻiá?” Vahevahe mo e kau talavoú e fakamatala ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻi he kamataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení, pea kole ki he kau talavoú ke fakafanongo ki he tali ʻo e ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi ke nau vahevahe e meʻa ʻoku nau maʻú. Te tau tokoniʻi fēfē e masivá mo e faingataʻaʻiá ke moʻui fakafalala pē kiate kinautolu ?

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau ako ‘i he ‘aho ní. Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku mahino nai kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ke tokoniʻi ʻa e faingataʻaʻiá ʻi he founga ʻa e ʻEikí? ʻOku toe ʻi ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke toe tuku ha taimi lahi ange ʻi he tokāteline ko ʻení?

Tokoni fakafaiakó

“ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha ha fehuʻí, fakakaukau ke ke fakaafeʻi ha taha ke ne tali ia kae ʻikai ko koe. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo pehē ange, ‘Ko ha fehuʻi mahuʻinga ia. Ko e hā hoʻomou fakakaukaú?’ pe ‘ʻE lava nai ha tokotaha ʻo tokoni ʻi he fehuʻi ko ʻení?’” ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó[2000], 71).

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi ʻa e fakatahá ʻe he talavou ʻokú ne tatakí. ʻE lava ke ne:

  • Fai ʻene fakamoʻoni ki hono fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ke tokoniʻi mo hiki hake ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.

  • Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau tali e fakaafé ni meia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOfa Ke tau lotua ha ueʻi fakalaumālie ke ʻiloʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e kakai ʻoku tau feohí, pea tau laka atu ʻo fakahoko e tokoní” (“Ke ʻIate Kimoutolu ʻa e ʻOtuá Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 111).

Paaki