Ol Wol Divosen
Wanem Ia Trutok?


Wanem Ia Trutok?

Ol brata mo sista blong mi we mi lavem, ol dia yang fren blong mi. Mi glad tumas long janis blong stap wetem yufala tedei. Oltaem, i stap leftemap tingting blong mi blong gat, raon long mi, ol yang adalt blong Jos mo yufala i givim tingting long mi blong talem “Letem Naesfala Saeon i Girap.” Taem yufala i stap raon long wol mo stap ripresentem, long wan gud wei, fiuja mo paoa blong Jos. From ol stret mo gud tingting blong yufala mo komitmen blong yufala blong folem Sevya, fiuja blong Jos ia i saen i stap.

Mi sendem i kam long yufala, lav mo blesing blong Presiden Tomas S. Monson. Fas Presidensi i stap prea from yufala oltaem. Oltaem, mifala i stap askem Lod blong blesem, kipim mo gaedem yufala.

Ol Blaen Man mo Elefen

Moa long wan handred yia i pas, wan poet blong Amerika i raetem wan olfala parabol. Fas ves blong poem i tokbaot:

Sikis man blong Indostan,

We oli skul gud,

Oli go luk Elefen

(nomata olgeta evriwan oli blaen gud),

Blong mekem se wanem bae oli luk,

I stretem tingting blong olgeta gud.

Insaed long poem ia, wanwan long ol sikis man ia, i tajem wan defren pat blong elefen, mo afta, i tokbaot long ol narawan wanem we hem i bin faenem.

Wan long ol man ia, i faenem leg blong elefen, mo i tokbaot se hem i raon mo i raf olsem wan tri. Wan narafala i filim longfala tut blong hem, mo talem se elefen i olsem wan spia. Nambatri i holem tel mo i talem se, no, elefen i olsem wan rop. Nambafo i faenem bodi, mo talem se, no, elefen i olsem wan bigbigfala snek.

Wanwan i talem trutok.

Mo from trutok blong hem ia i kam long wan eksperiens blong hem, wanwan i strong, mo i talem se i save wanem we hem i save.

Poem i finis olsem:

Mo ol man ia blong Indostan,

Oli rao strong mo blong longtaem,

Wanwan i givim tingting blong hem,

Mo i stanap strong long tingting ia,

Nomata wanwan i tru long wan saed,

Be evriwan i bin rong!1

Yumi lukluk long stori ia mo stap longwe mo smael. Yes, i tru, yumi save se wan elefen i luk olsem wanem. Yumi bin rid abaot olgeta, mo luk olgeta long muvi, mo plante long yumi i bin luk wan long ae blong hem. Yumi biliv se yumi save trutok se wan elefen i olsem wanem. Be blong wan i save mekem wan jajmen folem wan pat blong trutok, mo afta, i talem se hemia nao fulwan, i no stret nating mo i had blong bilivim. Be long narafala saed, yumi save luksave yumi insaed long ol sikis blaen man ia? Yumi bin faenem yumi rong finis long sem kaen fasin blong tingting?

Mi ting se risen from wanem stori ia i gohed blong stap popula long plante kalja mo blong plante yia, i from se i hapen raon long wol. Aposol Pol i bin talem se long wol ia, laet i saen smol nomo, mo yumi stap luk pat blong trutok olsem we yumi stap luk “tru long wan glas, we i tudak.”2 Be yet, i fasin blong yumi, man, blong mekemap tingting abaot ol pipol, ol politik, mo relijin, folem eksperiens blong yumi, we plante taem i no fulwan mo i lidim man i rong.

Mi tingbaot stori blong wan kapol we i bin mared blong 60 yia. Tufala i no bin stap raorao long taem ia, mo ol dei blong tufala i go gud long hapi taem mo glad. Tufala i bin serem evri samting mo i no gat sikret bitwin tufala—be wan nomo. Waef i gat wan bokis we hem i putum i stap antap long wan kabod, mo hem i talem long hasban blong hem, taem tufala i mared, se neva bae hem i luk i go insaed long bokis ia.

Taem ol yia oli pas, taem i kam we hasban blong hem i karem bokis i kamdaon, mo askem sapos, naoia, hem i save luk insaed long bokis. Waef i agri, mo hasban i openem blong faenem 2 naes smol raon tebolmat mo 25 taosen dola. Taem hem i askem waef blong hem se hemia i minim wanem, waef i ansa: “Taem yumitu mared, mama blong mi i bin talem long mi se taem mi kros long yu, o taem yu talem o mekem wan samting we mi no laekem, bae mi wivim wan smol raon tebolmat mo afta, mi mas tokbaot ol samting ia wetem yu.”

Swit stori ia i tajem hasban mo hem i krae. Hem i sapraes se long 60 yia mared blong tufala, hem i mekem waef blong hem i harem nogud 2 taem nomo. Hem i harem gud tumas long hemia abaot hemwan, nao i tekem han blong waef blong hem mo talem, “Hemia long saed blong ol smol raon tebolmat, be olsem wanem long 25 taosen dola?”

Waef blong hem i smael gud nomo mo talem: “Hemia mane we mi kasem taem mi salem evri smol raon tebolmat we mi bin wivim ova long ol yia we i pas.”

Stori ia, i stap tij abaot wan intresting wei blong stretem ol raorao blong mared, be tu, i soemaot gud krangke fasin blong jiam kwik blong mekemap tingting folem smol infomesen nomo we yumi kasem.

Plante taem tumas, “ol trutok” we yumi stap talemaot long yumiwan, oli ol smol pat blong trutok, mo samtaem, oli no trutok nating.

Tedei, mi wantem tokbaot trutok. Taem mi mekem olsem, mi invaetem yufala blong tingting hevi long sam impoten kwestin.

Fas kwestin i “ Wanem Nao Trutok?”

Nambatu, “I tru se i posibol blong save trutok Is it really possible to know the truth?”

Mo nambatri, “ Olsem Wanem nao yumi mas mekem taemyumi fesem sam samting we i agensem ol trutok we yumi bin lanem fastaem finis?”

Wanem Nao Trutok?

Wanem nao trutok? Long taem blong ol las aoa blong laef blong Hem, Sevya i bin stanap long fored blong Pontius Paelet. Ol elda blong ol man Jiu oli bin talem se Jisas i rong long fasin blong salem Rom mo askem strong se bae oli kilimded Hem.

Taem Paelet i fesem Man blong Galili, hem i askem: “Be i tru we yu yu wan king?”

Jisas i ansa: “Mi kam long wol ya blong wan samting nomo, blong mi talemaot ol tok we i tru. Mo man we i glad blong folem ol tok we i tru, hem i save harem ol tok blong mi.”3

Mi no save se Paelet i wanem kaen man, mo mi no save wanem tingting blong hem. Be, mi ting se hem i wan man we i skul gud mo i bin save plante samting abaot wol ia.

Mi filim se Paelet i gat tu tingting taem hem i ansa. Mi harem, long ol toktok blong hem, voes blong wan man we, i bin wan taem we hem i gat wan visen, be naoia—afta plante kaen eksperiens long laef—i kam strong mo i taed.

Mi no biliv se Paelet i bin wantem storian taem hem i ansa long ol simpol toktok ia: “Wanem nao ol tok ya we i tru?”4

Blong talem moa, mi stap askem miwan se ating wanem hem i stap askem i: “Olsem wanem nao i posibol blong eniwan i save trutok?”

Mo hemia i wan kwestin we i blong evri kaen taem mo evri pipol.

I posibol blong eniwan i save trutok?

Nao, i posibol blong eniwan i save trutok? Sam long ol bigfala waes man we i bin stap long wol ia oli bin traem blong ansarem kwestin ia. Wanem ia stret i wan trutok, i bin wan bes stamba toktok blong ol bigfala poet mo ol man blong raetem stori long histri blong wol. Sekspia i bin wari tumas long hemia. Nekis taem yu ridim wan long ol stori blong Sekspia, luk gud olsem wanem evri samting i tanem raon from wan i no andastanem gud wan impoten trutok.

Nao. Neva, long histri blong wol, yumi bin save gat long han blong yumi, plante infomesen—mo sam oli tru, mo sam oli giaman, mo plante i hafhaf tru.

From hemia, neva, long histri blong wol, i impoten tumas blong lanem olsem wanem blong luksave stret bitwin wanem i trutok mo giaman toktok.

Pat blong problem blong yumi, long taem we yumi stap lukaotem trutok, i we waes tingting blong man i bin giaman tumas long yumi. I gat plante eksampol blong ol samting we man i bin “save” se i bin tru, be naoia, oli pruvum se i no tru.

Eksampol, nomata we evriwan i bin agri long wan taem, wol i no flat. Ol sta oli no stap muv raon long wol. Spos yu kakae tomato bae i no mekem yu ded wantaem. Mo, yes, man i save flae—i bitim ples we noes i stop long hem.

Ol skripja oli fulap long ol stori abaot ol man mo woman we oli no bin andastanem gud “trutok.”

Long OlTesteman, Balam i no save stanap agensem “ol pei blong fasin we i no stret mo i nogud” 5 we ol man Moab oli wantem givim hem. Mekem se hem i mekemap tingting blong hem blong bilivim wan niu trutok mo helpem ol man Moab blong mekem ol man Isrel oli sakem nogud samting agensem olgetawan tru long rabis fasin long saed blong seks mo fasin blong no stap obei.6

Man we i mekem apostasi, Koriho, afta we hem i lidim plante man longwe long trutok, i bin konfes se devel i bin giaman long hem i go kasem mak ia we hem i bin bilivim se wanem we devel i stap talem, i bin trutok.7

Long Buk blong Momon, tugeta, ol man blong Nifae mo ol man blong Leman oli bin krietem ol “trutok” blong olgetawan long saed blong wanwan long olgeta. Trutok blong ol man blong Nifae long saed blong ol man blong Leman i we, “oli bin kam wael, mo prapa wael, mo wan pipol we i laekem blong mekem blad i ron,” 8 we oli neva bin save akseptem gospel. Trutok blong ol man blong Leman long saed blong ol man blong Nifae i we, Nifae, i bin stilim raet blong famle laen long brata blong hem, mo laen blong Nifae oli ol giaman man we oli stap gohed blong stilim ol man blong Leman long wanem i blong olgeta stret.9 Ol trutok ia, oli bin fidim kros we oli gat long wanwan long olgeta kasem taem oli lus evriwan.

I no nid blong talem se i gat plante eksampol long Buk blong Momon, we i talem se ol trutok ia oli no tru. Be, ol man blong Nifae mo Leman oli bin bilivim ol trutok ia we i bin lidim fiuja blong wan pipol we i bin strong mo naes long wan taem.

Fasin blong Man mo Trutok

Long sam wei, yumi evriwan i gat ol tingting we oli defren kaen.

“Ol Trutok” we yumi stap hang long olgeta i soemaot kwaliti blong ol sosaeti blong yumi, mo tu, fasin blong wanwan long yumi. Plante taem tumas, “ol trutok” ia oli stanap long ol pruf we oli no fulwan mo oli no stret gud, mo samtaem, oli sapotem ol stamba tingting we oli selfis evriwan.

Pat blong risen blong gat nogud jajmen, i kam long fasin ia blong man blong stap mekem laen bitwin bilif mo trutok i no kamaot klia. Plante taem tumas, yumi miksim bilif mo trutok, mo ting se from se wan samting i luk stret, o bae i oraet, nao hem i mas tru. Long narasaed, samtaem, yumi no bilivim trutok o yumi sakemaot trutok from se bae i nidim blong yumi jenisim o talemaot se yumi bin rong. Plante taem, yumi sakemaot trutok from i luk se i no go stret wetem ol eksperiens we yumi bin gat.

Taem ol tingting, o “trutok” blong ol narafala man oli agensem hemia blong yumi, yumi no lukluk se ating i posibol se i gat sam infomesen we bae i helpem, mo bae i ademap, o i kam komplitim wanem yumi save finis, be yumi jiam i go, o mekemap tingting se narafala man ia, i no gat evri infomesen, i gat jalenj long tingting, o iven, i wantem stap traem blong giaman.

Be sore tumas, kaen fasin ia i save go kasem evri narafala eria blong laef blong yumi—i stat long spot i go kasem ol famle rilesensip, mo stat long relijin i go kasem politik.

Inias Semelweis

Wan bigfala eksampol blong kaen fasin ia, i stori blong Inias Semelweis, wan dokta blong Hangari we i bin stap wok long medel blong naentin senturi. Eli long taem i stat blong wok, Dokta Semelweis i bin lanem se 10 pesen blong ol woman we oli kam long klinik blong hem oli ded long fiva, be ret blong ded long wan klinik kolosap i no kasem 4 pesen. Hem i mekem tingting blong hem blong faenemaot from wanem.

Afta we hem i jekem tufala klinik, Dokta Semelweis i talem se wan samting nomo we i defren, i we, klinik blong hem i wan klinik blong tij we oli stap openem mo lukluk insaed long ded bodi blong man. Hem i luk se ol dokta we oli go katem man, oli aot mo go help blong mekem ol bebi i bon. Hem i faenem se, long sam wei, ded bodi blong man i livim bebet long han mo i mekem se ol mama oli gat fiva.

Taem hem i stat blong talem se ol dokta oli mas brasem han blong olgeta wetem wan wota we i gat lemon mo klorin, plante oli no glad mo oli tok nogud long hem. Ol samting we Hem i bin faenem i agensem ol “trutok” blong ol narafala dokta. Sam long ol wokfren blong hem oli biliv se i krangke blong ting se han blong dokta i no klin o i save givim sik.

Be Semelweis i stanap strong, mo i mekem wan polisi blong ol dokta long klinik blong hem oli wasem han blong olgeta bifo oli help bonem ol bebi. Folem hemia, ded ret i godaon wantaem long 90 pesen. Semelweis i filim se hem i raet mo i save stret se bae oli mas yusum praktis ia long medikol komniuniti. Be hem i rong. Nating ol gudfala risal blong hem, hemia i no inaf blong jenisim tingting blong plante dokta long taem ia.

I Posibol blong Save Trutok?

Wan samting abaot trutok, i we, hem i stap i bitim bilif. Hem i tru nating i no gat wan man i bilivim.

Yumi save talem se Wes hem i Not, mo Not hem i Wes, ful dei mo bilivim hemia wetem ful hat blong yumi, be spos, eksampol, yumi wantem flae stat long Kito, Ekuado, i go long Niu Yok Siti long Yunaeted Stet, i gat wan daereksen nomo we i lidim yumi long ples ia, mo hemia i Not—bae Wes saed i no wok.

Yes, hemia i wan samting long saed blong aviesen. Be, i gat ol narafala samting olsem trutok we i tru evriwan—we yu no save agensem, yu no save jenisim.

Trutok ia i defren long bilif. Hem i defren long hop. Trutok we i tru evriwan i no dipen long tingting blong pablik o huia i popula. Ol ileksen oli no save rulum. Mo tu, bigbigfala atoriti blong stap bigman, i no save jenisim hemia.

Be, olsem wanem nao yumi save faenem trutok?

Mi biliv se Papa blong yumi long Heven i glad wetem ol pikinini blong Hem, taem oli yusum ol talen blong olgeta mo paoa blong tingting blong olgeta blong faenemaot trutok. Ova plante handred yia, plante man mo woman wetem insperesen—tru long stret tingting, wei blong tingting, saens kwestin, mo yes, insperesen—oli bin faenem trutok. Ol samting we oli bin faenem i mekem man i kam rij, i mekem laef i kam gud, mo i gat moa glad, sapraes mo gud filing.

Nomata hemia, ol samting we yumi bin save olgeta bifo, oli kam gud moa, oli jenis, o oli kasem agens we i kam long ol man we oli skul we oli stap lukaotem blong andastanem trutok.

Olsem we yumi evriwan i save finis, hem i had inaf blong talem wanem i tru mo i no tru aot long ol eksperiens blong yumi. Blong mekem ol samting i go nogud moa, yumi gat wan enemi, “Setan, [we] i olsem wan laeon we i stap singaot bigwan, i stap lukaot man blong i kakae.”10

Setan i bigfala giaman man, “man ya we i agensem ol [lida]” 11, papa blong evri giaman, 12 we i stap lukaot oltaem blong giaman blong hem i winim yumi.13

Enemi ia i gat plante rabis trik blong hem blong mekem ol man blong wol oli no kasem trutok. hem i mekem man i bilivim se trutok i no stap strong. Hem i singaotem yumi blong akseptem man mo gat stret fasin, bae i holemtaet stret trutok mo talem se ‘trutok’ blong wan i gud i semmak long hemia blong wan narafalawan.

Hem i pulum tingting blong sam blong bilivim se i gat wan stret trutok i stap long nara ples, be i no posibol blong eniwan i save long hem yet.

Long olgeta we oli akseptem trutok finis, fas plan blong hem i blong soem ol sid blong tu tingting. Eksampol, hem i mekem plante memba blong Jos blong oli foldaon taem oli faenemaot sam infomesen abaot Jos we i agensem wanem we oli bin lanem bifo.

Spos yu stap gotru long wan taem olsem, tingbaot se long taem ia blong infomesen, i gat plante we oli krietem tu tingting long saed blong eni samting mo evri samting, long eni taem mo long evri ples.

Bae yu faenem tu, olgeta we oli stap klemem yet, se oli gat pruf se wol ia i flat, se mun i gat ol kona, mo sam muvi sta oli ol bebet blong wan nara planet. Mo oltaem, i gud blong gat long maen, se, i no from se oli printim wan samting long pepa, o i kamaot long Intanet, o i hapen oltaem, o i gat wan bigfala grup we i folem samting ia, nao samting ia i tru.

Samtaem, sam samting o infomesen we oli no tru, oli presentem long wan wei we i luk se yumi save bilivim. Be, taem yu fesem infomesen we i agensem tok blong God we i kamaot long revelesen, tingbaot se ol blaen man long parabol blong elefen bae oli no save talem stret ful trutok.

I simpol. Yumi no save evri samting—yumi no save luk evri samting. Wanem we yu luk we i no stret naoia, bae i save kamaot stret taem yu lukaotem mo kasem moa stret infomesen. From se yumi stap lukluk tru long wan glas long tudak, yumi mas trastem Lod, we i luk evri samting i klia.

Yes, wol blong yumi i fulap long tu tingting. Be, bae i gat wan taem we bae yumi kasem wan ansa long evri kwestin blong yumi. Evri tu tingting blong yumi bae i lus mo stret save i tekem ples. Mo hemia, hem i from i gat wan stamba blong trutok we i fulwan, i stret, mo i no save jenis. Stamba ia, i Man ia we i waes mo i save evri samting, we i Papa long Heven. Hem i save trutok olsem we i bin stap, mo olsem we bae i kam. 14 “Hem i andastanem evri samting, … mo hem i stap antap long evri samting, … mo evri samting oli kam tru long hem, mo long hem.”15

Papa blong yumi long Heven we i gat lav, i givim trutok blong Hem long yumi, ol pikinini blong Hem long wol ia.

Nao, wanem nao i trutok?

Hem i gospel blong Hem. Hem i gospel blong Jisas Kraes. Jisas Kraes i “rod, i trutok, mo i laef.”16

Spos nomo, yumi gat inaf paoa long tingting mo fet blong wokbaot long rod blong Hem, bae Hem i lidim yumi long pis long hat mo maen, i go long mining blong laef ia we i no gat en, i go long hapines long wol ia, mo long glad long wol we bae i kam. Sevya i neva mo i “no stap longwe long yumi evriwan.” 17 Yumi gat promes blong Hem, se, sapos yumi lukaotem Hem wetem strong tingting, bae yumi faenem Hem.18

Wok we Yumi Mas Mekem I blong Lukaotem Trutok

Be olsem wanem bae yumi save se “trutok” ia i defren long eni narafalawan? Olsem wanem yumi save trastem “trutok” ia?

Invitesen ia blong trastem Lod, i no karemaot responsabiliti ia long yumi, blong yumi mas save hemia blong yumiwan. Hemia i moa bitim wan janis; hem i wan wok blong mekem—mo hem i wan long ol risen from wanem oli sendem yumi long wol ia.

Oli no askem long ol Lata-dei Sent blong oli blaen mo akseptem evri samting we oli harem. Oli leftemap tingting blong olgeta blong oli tingting mo faenemaot trutok ia blong olgetawan. God i wantem luk yumi tingting hevi, yumi lukaotem, yumi skelem, mo long wei ia, yumi kam blong save yumiwan long trutok.

Brigham Yang i bin talem: “Mi mi fraet se pipol ia i gat tumas tras long ol lida blong olgeta, nao oli no stap askem long God, blong oli save olgetawan se God nao i stap lidim olgeta. Mi mi fraet se oli ting se i oraet nomo nao oli blaen i stap… Evri man mo woman i mas save blong olgetawan, tru long toktok blong Spirit blong God, se ol lida blong olgeta oli stap wokbaot long rod we Lod i talem long olgeta o nogat.”19

Yumi stap lukaotem trutok long weaples yumi ting se bae yumi faenem. Profet Josef Smit i bin tijim se “Wei blong ol Momon i trutok. …Fas mo stamba prinsipol blong tabu relijin blong yumi, i we yumi biliv se yumi gat wan raet blong akseptem evri samting, mo evri samting blong trutok, mo i no gat limit o … tingting blong man i no save stopem o blokem.”20

Yes, yumi gat ful gospel we i no gat en, be hemia i no minim se yumi save evri samting. Yes. Wan prinsipol blong gospel we i kambak i bilif blong yumi se God, “bambae i talemaot yet plante bigfala mo impoten samting.”21

Restoresen blong gospel blong Jisas Kraes i kam tru long wan yang man, we i gat wan hat i stap daon mo wan gud tingting, we i stap lukaotem trutok. Josef i bin stadi mo i bin tekem aksen, mo hem i bin faenemaot se sapos wan man i no gat waes tingting, hem i save askem God, mo trutok, i tru, bae i kam long hem.22

Bigfala merikel blong Restoresen, i no we i stretem ol giaman tingting mo ol rong doktrin—nating we hem i mekem hemia nao—be, hem i openem bigwan ol keten blong heven mo i stat blong niu laet mo save we i foldaon i kam mo i bin gohed olsem kasem tedei.

Mekem se, oltaem, yumi lukaotem trutok aot long ol gudfala buk mo ol narafala gud risos. “Sapos i gat eni samting we i klin, i naes, o i nambawan gud, nao yumi lukaotem ol samting ia.” 23 Long wei ia, yumi stap agensem giaman blong devel. Long wei ia, yumi lanem trutok “tijing folem tijing, laen folem laen.” 24 Mo bae yumi lanem se waes i folem waes, mo waes tingting i akseptem waes tingting, mo trutok i tekem trutok.25

Ol yang fren blong mi. Taem yufala i stap akseptem responsabiliti blong lukaotem trutok wetem wan open maen mo wan hat we i stap daon, bae yu kam blong no jajem tumas ol nara man, yu lisin moa, yu rere blong andastan moa, yu gat tingting blong bildimap samting be i no blong pulumdaon samting, mo bae yu glad moa blong go long ples we Lod i wantem yu blong go long hem.

Tabu Spirit—Gaed blong Yumi long Evri Trutok

Jes tingting long hemia. Yu gat wan gaed we i gat paoa mo yu save trastem long rod ia blong lukaotem trutok; Hu ia hem? Hem i Tabu Spirit. Papa blong yumi long Heven i bin save se bae i had long yumi blong skelem evri noes we i kompit mo faenemaot trutok long wol ia. Hem i bin save se bae yumi save luk wan smol pat nomo blong trutok, mo hem i bin save se Setan bae i traem blong giaman long yumi; mekem se hem i givim wan presen blong heven we i presen we i Tabu Spirit blong givim laet long maen blong yumi, blong tijim yumi, mo testifae long yumi abaot trutok.

Tabu Spirit i wan reveleta. Hem i Kamfota, we i tijim yumi ol “trutok long saed blong evri samting; …[we] i save evri samting, mo i gat evri paoa folem waes tingting, sore, trutok, jastis, mo jajmen.”26

Tabu Spirit i wan gaed we i sua mo i sef, we i helpem evri man long wol we i stap lukaotem God we i stap laef, taem oli stap go tru long ol raf wota blong tu tingting mo agens.

Witnes blong trutok we i kam long Tabu Spirit i stap long yumi evriwan, evri ples, raon long ful wol. Evriwan we i lukaotem blong save trutok, blong stadi long hem long maen blong olgeta, 27 mo i “askem wetem wan tru hat, wetem tingting we i tru blong wantem save, wetem fet long Kraes, bae hem i [save] trutok blong ol samting ia …, tru long paoa blong Tabu Spirit.”28

Mo wanem i kam antap, presen we i Tabu Spirit we man i no save tokbaot, i stap long yumi evriwan we i kwalifae tru long baptaes mo tru long fasin blong laef klin inaf blong gat Hem olsem kompanion.

Yes, Papa blong yu we i stap long Heven we i lavem yu bae i neva livim yu long wol ia blong yumi lus long tudak. Yu no nid blong oli giaman long yu. Yu save winim tudak blong wol ia mo faenem tabu trutok.

Be sam, oli no stap lukaotem trutok bitim we oli stap lukaotem faet. Oli no lukaot blong lanem samting wetem tru hat; be oli wantem rao, oli wantem soemaot save blong olgeta mo afta, raorao. Oli no wantem save, o sakemaot kaonsel blong Aposol Pol i go long Timoti: “Yu mas stap longwe long ol krangke rao we oli blong nating nomo, from we yu yu save finis we long en blong hem i gat [faet nomo].”29

Olsem ol disaepol blong Jisas Kraes, yumi save se kaen faet ia, i no go stret nating wetem Spirit we yumi dipen long hem long rod blong yumi blong lukaotem trutok. Olsem we Sevya i bin wonem ol man blong Nifae: “From i tru, i tru mi talem long yufala, hem we i gat spirit blong rao i no blong mi, be hem i blong devel, we i papa blong rao, mo hem i tanem ol hat blong ol man blong rao wetem kros, wan wetem narawan.”30

Sapos yu folem Spirit, rod blong yu blong lukaotem trutok i lidim yu stret long Lod mo Sevya blong yumi, Jisas Kraes, from se Hem i “rod, trutok, mo laef.”31 Ating rod ia, i rod we i no stret tumas long yumi. Ating rod ia, i no gat tumas man i folem, mo bae i rod we i gat fulap bigfala hil blong klaem, ol strong reva blong krosem, be bae hem i rod blong Hem—rod blong Sevya blong Pemaot man.

Mi ademap witnes blong mi olsem wan Aposol blong Lod, se Jisas i Kraes, Pikinini blong God we i stap laef. Mi save hemia wetem evri hat mo maen blong mi. Mi save hemia tru long witnes mo paoa blong Tabu Spirit.

Mi askem yufala blong wokhad blong lukaotem blong save trutok ia blong yufalawan—from se trutok ia bae i mekem yufala i fri.32

Ol dia yang fren blong mi. Yufala i hop blong Isrel. Mifala i lavem yufala. Lod i save yufala. Lod i gat bigfala tras long yufala. Hem i save ol sakses blong yufala, mo Hem i save long ol jalenj mo ol kwestin blong yufala long laef.

Hem i prea blong mi, se bae yufala i lukaotem mo no stop blong lukaotem trutok, se bae yufala i wantem tumas blong drink long spring blong evri trutok, we wota blong hem i klin evriwan mo i swit, “wan springwota we i save ron oltaem, blong givim laef ya we i no save finis.”33

Mi blesem yufala wetem tras long Lod mo wan bigfala tingting blong wantem luksave wanem i tru long wanem i no tru—naoia mo long ful laef blong yufala. Hemia i prea mo blesing blong mi, long tabu nem blong Jisas Kraes, amen.

© 2013 i kam long Intellectual Reserve, Inc. Oli holem evri raet. Oli letem long Inglis: 8/12. Oli letem Translesen: 8/12. Translesen blong What Is Truth? Bislama. PD50045368 852

Printim