Potutusi
Saili Muamua ia Maua La’u Upu


Saili Muamua ia Maua La’u Upu

Faasalalauga Faasatelite mo Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu•4 August, 2015

Folasaga

Ou te faafetai lava i le i ai iinei, ma, e faatasi ai ma outou, ou te fiafia lava e avea o se vaega o lenei galuega.

I sauniuniga mo le asō sa ou faia ai la’u lauga i lo’u aiga ma fesiligia so latou manatu faaalia, … ma sa toetoe lava a aoga uma. O le manatu lea ou te tau musu e tautino atu—ma ou te iloa e leai ma se isi o outou na mauaina i sana vasega—e faapea, o Annie, le ma afafine 12 tausaga, na moe pe ā ma le afa o la’u lauga. O lea la, ua ma faamoemoe uma ai [ma Annie] ia sili teisi atu le lauga lenei!

O tausaga uma e lua ua tea, na valaaulia ai i matou e Uso Chad Webb ia fesoasoani i tamaiti aoga ia maua se aafiaga i le suesueina o tusitusiga paia i se ala e faalolotoina ai lo latou faatuatua i le Faaola.1 O le tausaga ua tea nei ua toatele ai tamaiti ua faitauina tusitusiga paia i lo se isi lava taimi muamua. Sa latou faaaluina le silia ma le 9 miliona itula2 i suesuega faaletagata lava ia. Faafetai lava mo a outou taumafaiga faamaoni!

O le asō matou te toe fia faafouina ai lena valaaulia. Faamolemole pe mafai ona outou fesoasoani i tamaiti aoga taitoatasi o le seminare ma le inisitituti ia maua se aafiaga anoa o le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi? Ma e ui o le a i ai ni vaega o le Feagaiga Tuai o le a luitauina ai a tatou tamaiti aoga e faitau ma malamalama ai, ae ou te talitonu faamaoni o le a le manaomia ona tatou faia ni togafiti e faatosina ai a tatou tamaiti aoga ia “fiafia i le [Feagaiga Tuai].”3

Sa valaaulia foi i matou e Uso Webb ia talanoaina “pe faapefea ona tatou taulai atili atu i tusitusiga paia o loo tatou aoaoina atu.”4 Sa ia fesiligia le tele o fesili e uiga i le matafaioi a tusitusiga paia i a tatou aoaoga. E toatele outou ua iloiloina ma le toto’a na fesili. Faafetai lava! O le asō, sei o tatou talanoa lava mo sina taimi e uiga i le matafaioi a tusitusiga paia i a tatou sauniuniga e aoao atu.

Ia Me o le 1829, sa nonofo ai Iosefa ma Ema Samita i Heremoni, i Penisilevania. Sa sau Ailama e asiasi ma le faamoemoe ia aoao e uiga i lana matafaioi i le faagasologa o le Toefuataiga. Sa ole atu le Perofeta i le Alii ma sa faamanatu mai i ai e faapea o le upu “ua vave ma mamana, ua maai sili atu nai lo se pelu mata-lua.”5 Ona aoao lea e le Faaola ia Ailama, ma i tatou, i se mataupu faavae ma se mea faamuamua a o Ia faatulagaina se faasologa taua mo faiaoga: “Aua le saili e talai atu la’u upu, ae ia muamua saili ia maua la’u upu, ona matala ai lea o lou laulaufaiva; ona oo lea, afai e te manao i ai, o le a e maua lo’u Agaga ma la’u upu, ioe, le mana o le Atua i le faatalitonuina o tagata.”6

Ia Maua le Upu: E Tatau Ona Tatou Matuai Mananao Ia Maua Muamua

O a tatou taumafaiga ia aoao atu e lē amataina i le sauniaina o se lesona po o le iloiloina pe faapefea ona tiliva atu po o le toe iloiloina o mataupu aoaoina. O a tatou taumafaiga e aoao atu e amatai le, ad fontes, po o le, “i le vaipuna.”7 E leai se isi sauniuniga sili atu mo aoaoga i lo le mea na saunoa i ai Peresitene Marion G. Romney, ia feinu i le loloto mai le vaipuna i le mea tonu o loo puna mai ai le vai i le eleele.8 Afai tatou te mananao e aoao atu tusitusiga paia ma le mana, afai tatou te mananao i a tatou tamaiti aoga ia lagonaina le upumoni ma le taua o se fuaitau, e mautinoa lava e tatau ona amata i se lagona fiafia fou faaletagata lava ia mai totonu o i tatou lava.9

Sa fautua mai Peresitene Romney: “Ina ia avea ma ni faiaoga mataalia o le talalelei … e tatau ona tatou galulue ma suesue … seia oo ina avea aoaoga [a le Alii] ma a tatou aoaoga. Ona saunia lea o i tatou e tautatala atu ma le mana ma le talitonuga maumaututu. Afai tatou te filifili e mulimuli atu i se isi ala o sauniuniga … o le a tatou iu ina tiliva atu o tatou lava manatu po o manatu o nisi tagata, ma tatou [le maua ai se faamautinoaga o le faamanuiaina].”10

Ia Maua le Upu: O Le Mea e Saili i ai i a Tatou Suesuega

A o tatou saili ia maua le upu i se ala e mu ai tusitusiga paia i totonu o o tatou loto, e mafai lava ona ou ta’ua ni manatu faigofie se lua lea e tatau ona laugatasia i la tatou sailiga?

Muamua, o loo i ai tulaga eseese o le tāua i upumoni, ma o le aoao ia iloatino lenei tulaga eseese o le a faamanuiaina ai i tatou ma a tatou tamaiti aoga.

Lua, o loo i ai i tusitusiga paia ni fesootaiga, mamanu, ma ni autu,11 e aofia ai faatusa ma foliga, i upumoni sili ona taua e faasino atu i le Faaola.

Tulaga eseese o le tāua o upumoni

Ina ia amata, sa tusia e Elder Neal A. Maxwell e uiga i se “faatulagaga o upumoni” ma o nisi upumoni e agavaa mo lo tatou faatuatuaina, o se upu e faasino i le faamaoni a’ia’i, po o le usitai ma le tuuto:

“E mafai ona moni ma lē tāua uma se mea. … E le gata e tatau ona tatou iloa le eseesega i le va o le mea moni ma le mea lē moni, ae ia iloa foi mea moni e agavaa mo le faatuatuaina.

“Ua faagauai atu i tatou e le talalelei a Iesu i le mea moni e faapea o loo i ai se faatulagaga o upumoni; o nisi upumoni ua faigofie lava ma sili atu ona tumau le taua i lo isi [upumoni]!”12

O le tele o fuaitau o mau e aofia ai le tele o auiliiliga, ma auiliiliga musuia ia o loo aofia ai o le a faamalamalamaina ai mataupu faavae13 o loo faamoemoe ina ia faamalamalamaina.14

E tatau ona avea i tatou ma ni tamaiti aoga lelei tele i mea uma e lua o auiliiliga ma aoaoga faavae i tusitusiga paia. E taua le malamalama, o auiliiliga o mau e aoaoina e ese mai aoaoga faavae ma i ona lava tulaga moni, ua na ona faailoaina. O ia aoaoga “o le a le afaina ai i tatou pe afai o loo i ai iina le Agaga ma e le fesoasoani foi ia i tatou pe afai e le o aoga.”15 I se isi itu, o aoaoga e na o tala patino, malamalamaaga patino ma lagona faaletagata lava ia e aofia ai, ia e amata mai se talanoaga ae ua le o i ai le aano o tusitusiga paia lea e talafeagai e aoao atu ai le upumoni ma musuia ai, e tutusa lava lona le ‘a’u’a’u. O le a sili ona aoaoina a tatou tamaiti aoga e ni faiaoga o ē o ni tamaiti aoga silisili o tusitusiga paia ma o ē e malamalama i le taua o le matafaioi a le Agaga Paia.16

Sa ou faalogo i nisi o saunoa e uiga i “aoaoga i faigalotu” e le o i ai se atamai. Ma sa ou faalogo foi i isi o saunoa i aoaoga atamai e le o i ai se agaga e liua ai. O le tulaga tonu lava, e le o aoaoga i faigalotu po o aoaoga atamai e talafeagai ma manaoga tupito o aoaoga o mataupu faalelotu. Sa saunoa Uso Robert  J. Matthew e faapea, “O le upu ‘lotu’ o lona uiga moni lava ‘o le nonoa i tua.’ E fesootai ma le upu uaua, lea e nonoaina le maso i le ivi. O [mataupu] Faalelotu ua faamoemoe ia nonoa ai i tua le tagata o loo ia mauaina i le Atua atoa ai ma mea paia ma mama.”17 Ma o le mea lena e tatau ona faia e aoaoga faalelotu mo a tatou tamaiti aoga.

O auiliiliga o mau e tele lava ina faasino atu i upumoni taua. A aoao atu le upumoni faatasi ma le molimau, na te valaauliaina faaaliga, ma e faaaoga e le Agaga Paia le Togiola i o tatou olaga,18 faateleina o lo tatou liua i le Faaola19 faapea ai ma la tatou tautinoga e mulimuli i le fuafuaga a le Tama Faalelagi.

E mautinoa lava ua aofia i le Feagaiga Tuai ia “tala mataina, tu masani matagofie, ma ituaiga tusitusiga matagofie.”20 E taua mo i tatou le manatuaina, ma mo a tatou aoaoga ia atagia atu ai, o nei auiliiliga e le o le faamoemoega lea mo le fuaitau. E pei ona aoaoina i tatou, “Ua tusia tusitusiga paia ina ia faasaoina ai mataupu faavae.”21 “O nei mataupu faavae o le talalelei “o le ute lea ma le faamoemoega mo faaaliga.”22

I le faaiuga, e oo lava i mataupu faavae o loo i ai se faatulagaga, mo “mataupu faavae autu o la tatou tapuaiga o loo i ai le molimau a perofeta ma aposetolo e faatatau i le Faaola.”23

O le tuueseeseina o auiliiliga mai mataupu faavae, faapea ai ma le aoaoina ia iloa ai tulaga eseese o le taua o loo i ai, e oo lava i na mataupu faavae, o le galuega lea e fai i le olaga atoa. Afai tatou te aoao atu auiliiliga uma o le talafaasolopito ma le tulafono, ma afai tatou te aoao atu elemene uma o le fesesetai o Isaraelu, ma tatou misia ai le sāvali o le fuafuaga a le Tama Faalelagi ma le Togiola a le Faaola o loo i le Feagaiga Tuai,24 o le a tatou le aoao atua le sāvali o le Feagaiga Tuai.25

Sa mautinoa lava le faamatalaina o a’u e Paulo, ma masalo foi o nisi o a tatou tamaiti aoga, ina ua ia faapea mai o se veli e tumau pea e “le aveesea i le faitauina o le feagaiga tuai.” Ona ia tuu mai lea o se ki i lenei faafitauli ina ua ia fai mai o lenei “veli ua aveesea ia Keriso” ma “pe a liliu atu [o tatou loto] i le Alii, o le a aveesea le veli.”26

Afai o le a taulai atu la tatou aoaoga i le Faaola27, ma afai e mafai ona tatou fesoasoani i mafaufau ma loto o a tatou tamaiti aoga ia liliu atu ia te Ia, o le a aveesea le veli i lo latou faitauina o le Feagaiga Tuai. Ma, masalo o le mea aupito sili ona taua, a o aoao a tatou tamaiti aoga ia saili mo le Faaola i a latou suesuega o tusitusiga paia, o le a latou aoaoina se lesona talitutusa ma amata ona aoao ia saili mo Ia ma mo le aao o le Tama Faalelagi i o latou foi lava olaga.

O Se Faataitaiga o Lenei Tulaga Eseese o le Tāua

Sei ou faasoa atua se fautuaga se tasi o le a fesoasoani ia i tatou ia iloatino ai ia upumoni i tusitusiga paia: Piki se fuaitau, faitau, ma fesili ifo ia te oe, “O a ni auiliiliga i lenei fuaitau?” Faailoga ia tagata, o nofoaga, o le taimi, ma le laina o le tala. Tagai i le anotusi atoa o le fuaitau, ma faailoga uma auiliiliga o le anotusi e mafai ona e mauaina. E pei ona fautuaina mai e la tatou tusitaulima, ia matau ia “fesiitaiga iloagofie”28, i le mea e fesiitai ai le agaga po o le anotusi.

Ia toe tagai laia i le fuaitau, ma i lenei taimi ia fesili ifo ia te oe, “O a ni mataupu faavae po o ni upumoni ua afifi faatasi mo se faatatauga,29 ma pe a malamalama i ai, o a mataupu faavae o le a [taitai atu] i le usiusitai’?”30 Suesue le anotusi tele atu o aoaoga faavae o loo i le fuaitau. Ia faailoga mataupu faavae taitasi ia ese mai nai lo lou makaina o auiliiliga. Afai e le o manino mataupu faavae,31 faaalu se taimi e tusi ai i lalo.

O le faia o lea mea i se taumafaiga manino o le a faigata i le taimi muamua. O le a manaomia ai le gauai atoa ma le taimi. O se vaega o le faamanuiaga o loo maua i lenei metotia, e valaaulia ai i tatou ia fesili pea, “O a ni auiliiliga i lenei fuaitau, ae o a ni mataupu faavae ua latou faamoemoe e aoao mai?”

E pei lava ona fai atu, o nisi mataupu faavae e faigofie lava ona taua atu i lo isi; latou te valaaulia atili musumusuga, ola, ma le faaolataga ona latou te taulai uma i le Faaola. O lea, toe tagai i le fuaitau, ae o le taimi lenei, tagai i se isi vaaiga, ma fesili, “O faapefea ona mamanuina lenei fuaitau32 ia taaina atu ai lo’u gauai i le Faaola? O le a se mea o i i e taitai atu ai i se malamalama sili atu o le lotofaafetai, ma le faalagolago ia te Ia ma le fuafuaga a le Tama Faalelagi?”

Mulimuli, mafaufau totoa po o a mea o loo saunoa ai perofeta o aso nei o le a faaopoopo ai se iloa, malamalamaaga, ma musumusuga i le fuaitau.

A uma ona suesue i lenei ala, pe a tatou liliu atu i le mataupu aoaoina, o le malamalama faaopoopo, fautuaga, ma le taitaiga na maua mai iina o le a vaavaalua ma le iloa, musumusuga, ma le aafiaga ua tatou maua i tusitusiga paia ma upu a perofeta. Ona faamautu mai lea e mataupu aoaoina ma faaleleia la tatou sauniuniga e folafola atu le upu i le mana.

Mo se faataitaiga, a tatou suesue i le tusi a Ruta i lenei tausaga, e mafai ona tatou iloaina se tala faagauloto o le faanoanoa ma le lotonuu. Po o le i le iloiloina o lenei tulaga eseese o le taua o upumoni, atonu tatou te matauina na maliu le tane a Ruta, ma malaga ai i Peteleema,33 ma o Peteleema lea sa la fetaui ai ma Poasa. Atonu tatou te matauina ai iina sa gauai atu ai Poasa i manaoga o Ruta, ma avatu i ai le falaoa ma se ipu uaina,34 ma avea ai ma ana sooupu i le faitotoa o le aai,35 ma i le avea ai ma ona alii o aiga, lea e faaliliuina moni o le “togiola,” 36 na faatauina Ruta,37 ma avea ma ana āvā,38 ma sa le mafai ona malolo seia oo ina ia faapea, “Ua mae’a.”39 I lena lagona, atonu e amata ona tatou lagonaina le molimau faamoemoeina o le alofa ma le togiola faapea ai ma le faagaeetiaina ma musumusuga mai le iloaina o loo faia foi e le Alii o Aiga Sili40 lea lava mea e tasi mo i tatou taitoatasi.

Ua na o se faataitaiga se tasi lea o le suesueina o tusitusiga paia. O le faiaoga mataala o le a fesoasoani i tamaiti aoga taitasi ia aoao e maua lea lava aafiaga e tasi o suesuega mo ia lava a o faasolo ina ola-tutoatasi faaleagaga ia tamaiti aoga.41

Uso e ma tuafafine, i itulau taitasi o tusitusiga paia, tatou te faia ai se filifiliga e aafia ai le mana o le aoao atu ma le aoaoina mai i a tatou vasega. O le filifiliga lenei: O a ni upumoni o le a tatou faaūa’i atu i ai mafaufau ma loto ma le faatuatua o a tatou tamaiti aoga? O lenei filifiliga o le a faia ai se eseesega tulagaese i le vaega o le lalolagi 42 lea latou te mauaina i lo latou mafaufau ma le olaga, afai ou te filifili e faataga seti o upumoni e faaletaua e “puleaina la’u aoaoga,” ona oo lea i le mea na saunoa i ai Peresitene Henry B. Eyring, “Ua toetoe lava a ou maumauina o’u tomai e fesoasoani ai i se tamaitiiti aoga e tetee atu i mea leaga o le lalolagi.”43

Fesootaiga, Autu ma Faatusa

Faatasi ai ma le iloaina o lenei faatulagaga eseese o upumoni, o se manatu faigofie lona lua e mafai ona fesoasoani i lo tatou mauaina o le upu e faapea, o tusitusiga paia ua tumu i fesootaiga, autu, ma faatusa. Sei ou tuu atua se faataitaiga puupuu o mea taitasi mai le Feagaiga Tuai?

Fesootaiga

Sa faamatala mai e Elder David A. Bednar e faapea “o se fesootaiga o se sootaga lea po o se sooga i va o manatu, tagata, ni mea, po o mea e tutupu.”44

O se fesootaiga atonu tatou te matauina o le Feagaiga Tuai e tumu i tala o le faamanuiaina ma le toilalo, ia e aoao faatasi i se tulaga eseese: Kaino ma Apelu, Iosefa ma ona uso, Iakopo ma Esau, Apikaila ma Natapu, ma le tele o isi.

Sa matauina e Peresitene Eyring lenei ki: “I totonu [o le] faamatalaga o le toilalo o loo i ai se faanenefu o le ala i le manuia. … O le taamilosaga faifai pea o le teenaina faaleagaga ma le toe mauaina … e mafai ona faamoemoeina ma aoga i au tamaiti aoga.”45

Autu

Sa faamalamalama mai foi e Elder Bednar e faapea o “autu e faatatau i le anotusi atoa, e ta’ua soo, ma tulaga auaumama soofaatasi po o manatu, e pei o filo taua ua su’i faatasi i se anotusi atoa.”46 O se autu e mafai ona tatou matauina i lenei tausaga o loo maua i lenei fasifuaitau: “tou te iloa foi o a’u lava o Ieova, o lo outou Atua.”47

I le taimi atoa o mala a o lumanai ai lo latou laveaiga, faapea ai foi ma vavega na mulimuli mai ai, sa tau atu i le fanauga a Isaraelu o nei mea “[tou te] iloa [ai] o a’u lava o Ieova.”48

O le fasiotiga o Koliata,49 o le faamaloloina o Naamanu,50 Elia ma faitaulaga a Paala,51 ma le aafiaga paia ma le faamaoni o Tanielu ma le Tupu o Nepukanesa52 o loo faamaumauina uma i le faamoenoega ua tautino mai “e iloa ai le lalolagi uma, o i ai le Atua ia Isaraelu.”53

I tusi uma a Salamo,54 Isaia,55 ma Esekielu,56 i tusi e 17 o le Feagaiga Tuai, ma le silia ma le 80 taimi eseese, sa fai soo ai ma faamamafa e Ieova ma faamautinoa mai e ao ia Isaraelu ma i tatou ona vaaia o Ia ma Lona aao i mea e tutupu ma aoaoga o le Feagaiga Tuai, ina ia tatou mafai ai ma a tatou fanau ona “iloa, e afua mai i le mea e alu ae ai le la, e oo i le mea e alu ifo ai, … o a’u o Ieova, ma e leai lava se tasi.”57

A o tatou suesueina autu o mau i vasega o maatulimanu fou o le inisitituti,58 o tusitusiga paia o le a “fesootai faatasi i se ala lea a [tatou] suesueina le tasi [o le a tatou] tosina atu i le isi.”59Afai o tusitusiga paia lava ia o le totonugalemu o suesuega a nei vasega,, o le a “tuputupu ae faatasi” tusitusiga paia ma aumaia ai a tatou tamaiti aoga “i le iloaina o a [latou] feagaiga.”60 “O le faagasologa o le suesueina ma le faailoaina o autu o mau,” sa saunoa ai Elder Bednar, “e taitai atu ai i tatou i … upumoni e faavavau lea e valaaulia ai le molimau faamautinoa a le Agaga Paia. … O lenei auala mo le mauaina o le vai o le ola mai le faatanoa vai o tusitusiga paia o le mea sili ona faigata ma luitauina; ae maua ai foi le faagaeetiaina silisili.”61 O le a manaomia ai le tele o mea mai ia i tatou o ni faiaoga, ae le na o ni nai mea.62

Faatusa ma Foliga o Keriso

Mai le tele o mamanu i le Feagaiga Tuai,63 e tasi lava lea e valaauliaina lo tatou gauai ma taumafaiga. O lona uiga, o le tagai mo molimau e uiga i le Tama Faalelagi ma le Faaola. Sa saunoa Elder Bruce R. McConkie e faapea, “E … talafeagai le tagai mo ni faatusa o Keriso i soo se mea ma faaaoga soo i le faamuamua o le manatuaina o ia ma ana tulafono.”64

O le amataina o le lisiina o faatusa ma foliga o le Faaola e toetoe lava pei o le faitauina o matāūa o le vai i se vaitafe po o ni vaega o le malamalama o se aso lagilelei. Ae o le mea sili, “o mea uma na tuu mai e le Atua mai le amataga o le lalolagi, i le tagata, o ni faatusatusaga o ia.”65

O le Foafoaga,66 o le gata apamemea,67 o le manai,68 O le laveaiga o Isaraelu mai le nofopologa i Aikupito e ala i le toto o se tamai mamoe na sausauina ai o latou pou o faitotoa,69 ma le tulafono atoa a Mose, faatasi ai ma lona faatulagaga o taulaga ma mea e manatua, ua mamanuina ma le iloa ma le manino e fai ma o “tatou taitaitama … na te taitaiina i tatou ia Keriso.”70

O le naunautaiga o Aperaamo71 ia ositaulagaina Isaako72; Faalaniga a Mekisateko,73 e aofia ai le “Alii o le Filemu”74; laveaiina e Iosefa o ona uso na faatauina o ia75; ma le laveaiga e Mose o le fanauga a Isaraelu76 ua avea ma faatusa “o ia o lē [o le] a maliu mai.”77

O Atamu o se tagata e leai se agasala78 o lē, a o i ai i se faatoaga, na ofo fua atu79 foai atu lona ola ina ia tatou ola ai.80

Sa manatu le tupu ia pulea e Tanielu le malo atoa ona ua “tele lona atamai.”81 O “alii silisili ma alii sili,”82 o i latou na i ai i tofiga o pule na feitai ia Tanielu, sa “tausaili … ina ia maua se mea … e faalani ai se sala ia [te ia] … a ua latou le maua.”83 Ona “lolofi atu lea … [ma] filifili” faatasi nei alii leaga84 ma o le taimi lea, sa malolo atu ai Tanielu i le mea sa masani ona alu i ai,85 ma o iina sa tatalo ai.86 I le iloaina ai o nei mea uma, sa “naunau ai [le tupu] … ia laveaiina [Tanielu].”87 Ona oo lea ina ua auina atu Tanielu i lona oti mautinoa, “ua au mai foi le maa, ua tuu ai i le gutu o le lua.”88 Ma na sosoo ai ma le ala ae o le tupu “i le vave ao, [ua faataalise] atu i le lua”89 ma iloa ai iina sa i ai se agelu90 ma “aveina ae ai lea o Tanielu ai le lua, ua le afaina lava o ia.”91

Sa fai mai Alfred Edersheim i le Feagaiga Tuai atoa lava ua “faamoemoe e faasino atu ia Keriso. … E le na o le tulafono, o se taitaitama ia te [Ia], po o ni faatusa, ia e avea ma foliga o [Ia], e le o valoaga foi, o loo fai ma taumatematega e uiga ia te [Ia]; ae o le talafaasolopito atoa lava o le Feagaiga Tuai ua faatumulia ia Keriso. … O le tasi mea e sosoo ma lenei mea: ua na o le … suesuega o Tusitusiga Paia e mafai ona lava pe manuia ai foi, lea e mafai ai ona tatou aoao ia iloa [le Faaola].”92

I a outou vasega atoa, faapena ma o outou fale ma aiga, pe o le a outou faaaluina se taimi faamolemole e fesili ai i a outou tamaiti aoga ma fanau po o a mea na latou aoaoina ma pe sa faapefea foi ona fesoasoani ia i latou ia malamalama ma faalagolago ai i le Tama Faalelagi ma le Faaola? Ma e mai le aso muamua o le vasega, e mafai ona outou aoaoina a outou tamaiti aoga ia tagai moni mo nei molimau ofoofogia e faapea o faamoemoega moni ia o nei tusitala musuia?

Faaiuga

Uso e ma tuafafine, ua i ai i tusitusiga paia se matafaioi lē māsuia i a tatou aoaoga faapea ai foi ma a tatou sauniuniga e aoao atu! Manatua le lapataiga lenei mai ia Peresitene Romney:

“Ua poloaiina i tatou e tiliva atu mea ua tatou maua mai le Alii (o tusitusiga paia) ia i latou o loo tatou aoaoina. O nisi taimi [atonu tatou te] taumafai ai e tiliva atu e aunoa ma le mauaina muamua. …

“… [Atonu tatou te mananao] ia o atu ma talai atu a o lei [tuuina atu] i le Alii le avanoa e saunia ai i [tatou].93

I lena agaga, sei ou faaopoopoa atua ni nai fesili i fesili na tatou maua mai ia Uso Webb ma valaaulia i tatou ia iloiloina na mea i a tatou sauniuniga e aoao atu.

  • Pe o a’u sauniuniga mo le vasega e amata i le suesueina o tusitusiga paia?

  • Pe o ou fiafia94 i tusitusiga paia o ou aoao atua i le asō, ma pe o avea ma “se afi mumu … ua punitia i o’u ivi.”95

  • Pe o ou malamalama i auiliiliga uma ma le aoaoga faavae o loo manao le tusitala musuia ia ou iloa ma malamalama i ai?

  • Pe ua ou suesueina ea upu a perofeta mo lo latou faamamafaina, malamalamaaga, ma le molimau e uiga i se fuaitau?

  • Ma i tulaga uma, pe na ou suesueina ma maua ni auala o loo molimau mai ai fuaitau e uiga i le Faaola ma Lana Togiola?96

Tau ina ia maai atu le upu nai lo se pelu mata-lua97 i totonu o a tatou potuaoga ona o tusitusiga paia o loo mu i totonu o o tatou loto! Tau ina ia tatou maua le naunautaiga e iloa ai le eseesega o auiliiliga ma aoaoga faavae e agavaa mo le faatuatuaina! Ma ia tatou fesoasoani i a tatou tamaiti aoga ia aoao e iloa ni molimau matagofie faaletusitusiga paia e uiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi ma Lona Alo Sili Ona Pele!98

Ou te faaopoopo atu la’u molimau i la outou molimau, aemaise i le alofa o le Tama Faalelagi99 ua faaalia ma avanoa e ala mai i le Togiola ofoofogia a Lona Alo. Ma ou te faailoa atu lo’u agaga faafetai mo le avanoa matagofie o le avea ai ma se vaega o le Toefuataiga ofoofogia, o le “faalauiloaina lea o [Lona suafa] i le lalolagi atoa e faavavau.”100 I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Chad H Webb, “O Se Valaaulia e Suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga” (faasalalauga faasatelite mo Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu, 5 Aok., 2014), lds.org/broadcasts.

  2. Pe a ma le 200,000 tamaiti aoga seminare na faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le tausaga ua te’a. Afai latou te faitau mo le 15 minute i le aso ma faitau mo le 180 aso a’oga, o le a tutusa lena ma le 9 miliona itula o suesuega faaletagata lava ia o tusitusiga paia.

  3. J. Reuben Clark Jr., The Charted Course of the Church in Education, rev. ed. (1994), 9.

  4. Chad H. Webb, “O Se Valaaulia e Suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga,” lds.org/broadcasts.

  5. Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:2.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:21.

  7. Sa aoao mai Elder Bruce R. McConkie e faapea o le ki muamua lava e malamalama ai i le Tusi Paia, o le faitau i le Tusi Paia:

    “E i ai ea se isi ki e sili atu ona manino i lo lenei ki? Tau lava ina faitau i le tusi lava ia. Sei vagana ma seiloga lava tatou te faia, o le a leai lava ma se mea e sologa lelei. E le mafai ona tatou faia nai lo le faatulagaina o lenei ki i le tulaga sefulu i la tatou fua faatatau. O le atamai atoa ma le malamalama faatusi paia e amata i le faitauina o le puna o anomea autu.

    ‘O se tasi o o tatou faafitauli o lo tatou faitauina lea o mea ua tau mai e isi tagata e uiga i le Tusi Paia. …

    “Faitau i le tusi lava ia. ‘Suesue i tusitusiga paia’ (Ioane 5:39). Faaputu oa o afioga a le Alii. Alu i le puna” (“The Bible, a Sealed Book” [Church Educational System symposium, Aug. 17, 1984] 4, si.lds.org).

  8. Sa saunoa Peresitene Marion G. Romney, “A ou inu mai se vaipuna ou te fia manao e maua le vai e puna sa’o mai le eleele, ae le o lalo i le vaitafe pe a uma ona asaina e povi. … Ou te talisapaia le faaliliuga a isi tagata, ae a oo mai i le talalelei e tatau ona tatou faamasani i mea o loo fetalai ai le Alii” (mai se lauga i faiaoga faalelotu, na sii mai e J. Richard Clarke, “My Soul Delighteth in the Scriptures,” Ensign, Nov. 1982, 15).

  9. Sa aoao mai Peresitene Harold B. Lee: “E le mafai ona e siitiaina se isi tagata sei iloga e te tu i se mea e maualuga atu i lo ia. E tatau ona e mautinoa, afai e te fia laveai mai se tagata, o loo e faia e oe lava se faataitaiga o mea e te fia manao e avea ai o ia. E le mafai ona e tutuina se afi i totonu o se isi tagata sei vagana o loo mumu i lou lava loto” (“Stand Ye in Holy Places,” Ensign, Oct. 2008, 47). Sa saunoa Elder Neal A. Maxwell: “O se vaega o mea atonu e le o i ai, i nisi taimi, i se faiaoga lelei o se fiafiaga faafouina faaletagata lava ia i le talalelei lea e mafai ona faamaonia le maualuga o le salalau atu. Talu ai e na o lo tatou tautatala i vaega sili ona iti o mea tatou te lagonaina, o lea e le tatau ai ona tatou tuu atu lena ‘vaega aupito itiiti’ e faaitiitia pea lona tele” (“Teaching by the Spirit—‘The Language of Inspiration’” (Church Educational System symposium on the Old Testament, Aug. 15, 1991, 5, si.lds.org).

  10. Marion G. Romney, “The Message of the Old Testament” (Church Educational System symposium on the Old Testament, Aug. 17, 1979), 1, si.lds.org.

  11. Tagai David A. Bednar, “A Reservoir of Living Water” (Church Educational System fireside for young adults, Feb. 4, 2007), speeches.byu.edu (text), LDS.org (video).

  12. Neal A. Maxwell, The Smallest Part (1973), 4; tagai foi Neal A. Maxwell, “The Inexhaustible Gospel,” Ensign, Apr. 1993, 69.

  13. Ua saunoa Elder Richard G. Scott, “O mataupu faavae o ni upumoni e le masuia, ua afifiina mo le faaaogaina i le tele o tulaga eseese” (“Mauaina o le Malamalama Faaleagaga,” Ensign, Nov. 1993, 86; tagai foi Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei: O Se Tusitaulima mo Faiaoga ma Taitai i Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu [2012], 5–7). Ua fautua mai e Brother Chad Webb e faapea ina ia saili se mea pe o se mataupu faavae [pe leai], e mafai ona tatou fesili ifo ia i tatou lava, “Pe moni ea i taimi uma? Pe faatatau ea i tulaga uma, taimi uma, vaega uma, ma i tagata uma?”

  14. Sa aoao mai foi Elder Scott, “A o e sailia le malamalama faaleagaga, saili mo ni mataupu faavae. Ia tuueseese ma le toto’a mataupu faavae mai auiliiliga o loo faaaogaina e faamalamalama ai mataupu faavae” (“Mauaina o le Malamalama Faaleagaga,” 86; tagai foi Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 26–31).

  15. Boyd K. Packer, Let Not Your Heart Be Troubled (1991), 15.

  16. Tagai C. S. Lewis, “Meditation in a Toolshed,” i le God in the Dock: Essays on Theology and Ethics, ed. Walter Hooper (1970), 212–15.

  17. Robert J. Matthews, “What is Religious Education?” (unpublished address to religious educators, Aug. 31, 1989), 2.

  18. Sa aoao mai Elder D. Todd Christofferson, “O le meaalofa o le Agaga Paia … o le avefeau o le alofa tunoa lea e faaaoga ai le toto o Keriso e aveese ai a tatou agasala ma faapaiaina ai i tatou.” (“The Power of Covenants,” Ensign, May 2009, 22; tagai foi Area Directors’ Convention, 2011, session on “The Role of the Holy Ghost”).

  19. Tagai Alema 23:5–7.

  20. Henry B. Eyring, “Teaching the Old Testament” (Church Educational System symposium on the Old Testament, Aug. 10, 1999), 5, si.lds.org.

  21. Marion G. Romney, “The Message of the Old Testament,” 3, si.lds.org; tagai foi Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 26–28.

  22. Boyd K. Packer, “Principles,” Ensign, Mar. 1985, 8; tagai foi Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 26–28.

  23. Iosefa Samita, i le History of the Church, 3:30. Upusii lautele: “O mataupu faavae autu o la tatou tapuaiga o le molimau a Aposetolo ma Perofeta, e faatatau ia Iesu Keriso, e faapea na maliu o Ia, sa tanumia, ma toetu mai i le aso tolu, ma afio ae i le lagi; ma o isi mea uma e faatatau i la tatou tapuaiga ua na o ni mea e faaopoopo i ai.”

  24. Sa aoao mai Peresitene Marion G. Romney, “O le savali o le Feagaiga Tuai o le savali a Keriso ma lona afio mai ma lana togiola” (“The Message of the Old Testament,” 4, si.lds.org).

  25. Tagai 1 Nifae 6:4; MF&F 76:40–43. Ua faamalamalama e Peresitene Ezra Taft Benson le talalelei i le, “The Gospel Teacher and His Message”([lauga i faiaoga faalelotu, 17 Setema, 1976], si.lds.org). Ua faamalamalama e Peresitene Henry B. Eyring ni “manatu se lua e uiga i le talalelei,” i Mata e Vaai ma Taliga e Faalogo, ([CES Symposium on the New Testament, 16 Aokuso, 1984], si.lds.org; o loo ta’ua foi i le Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai, 54). Tagai foi i le faaaogaina o le upu talalelei i le saunoaga a Peresitene J. Reuben Clark Jr., “The Charted Course of the Church in Education.”

  26. 2 Korinito 3:14, 16; tagai foi i le Faaliliuga a Iosefa Samita, 2 Korinito 3:14, 16.

  27. Sa aoao mai Peresitene Boyd K. Packer e faapea o le togiola “o le a’a tonu lea o le aoaoga faavae FaaKerisiano. Atonu e te iloaina le tele o mea e uiga i le talalelei a o falala mai ai lala iina, ae afai e na o lala e te iloaina ma o na lala e le pa’i lava i lena a’a, afai e tipi ese mai lena upumoni, o le a leai se ola po o se ute po o se togiolaina i totonu o i latou” (“The Mediator,” Ensign, May 1977, ; o loo taua foi i le Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei,  1).

  28. Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 52.

  29. Richard G. Scott, “Mauaina o le Malamalama Faaleagaga,” 86; tagai foi Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 26.

  30. Henry B. Eyring, “Mataupu Faavae o le Liuaina,” saunoaga i se faasauga ma Elder L. Tom Perry, Fep. 2, 1996), 1, si.lds.org; o loo taua foi i le Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 54.

  31. Tagai Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 26–27.

  32. Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “Atonu e mafai ona tatou faaiu faapea, e ui sa eseese ni tisipenisione, ae o mea uma na fesootai mai e le Atua i Lona nuu na fuafuaina ia taaina atu o latou mafaufau i le mea faitino sili, ma ia aoao ai i latou, e na o le Atua e faalagolago i ai e fai ma mataisau o lo latou faaolataga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 49).

  33. Tagai Ruta 1:19.

  34. Tagai Ruta 2:14.

  35. Tagai Ruta 4:1.

  36. “O le upu lea o le ‘togiola’ ua tatou faaliliuina sao mai le upu Eperu go’el ma o lona faaliliuga tonu lena. O lona uiga tonu lava o le ‘kinsman’ i le faaliliuga FaaPeretania a King James. O le matafaioi a le go’el o le faafaigofieina lea mo se tina ua oti lava tane, o le ua leai sona fale ma se fanua le toefoi atu i lona tulaga sa i ai muamua ma le puipuiga ma ia i ai se fanau e tausia lona aiga.

    “E faigofie le iloa pe aisea na nono mai ai e perofeta o one po nei lenei upu mai tulafono faaleagafesootai a Isaraelu ma faaaoga e faamatala ai matafaioi a Ia o le o le a afio mai o le Togiola Paia: Mafaufau i mea Na te faia e toefuatai ai i tatou i tulaga talafeagai ma le Atua, ma aumai ia i tatou le puipuiga i le lumanai ma le ‘fanau’ e faavavau” (Ellis T. Rasmussen, An Introduction to the Old Testament and Its Teachings, Part 1 (syllabus for Religion 301, 1972), 157; and Old Testament Student Manual: Genesis–2 Samuel (Church Educational System manual, 2003), 263.

  37. Tagai Ruta 4:10.

  38. Tagai Ruta 4:13; tagai foi i le Ruta 4 ulutala o le mataupu.

  39. Ioane 19:30; tagai Ruta 3:18.

  40. O lenei tala matagofie o loo “talanoa ma faaalia ai faafaatusa le mana togiola o le Atua; ua aoaoina ai i tatou i le auala e mafai ai ona tatou mauaina lena mana ma faataitai ai i le auala e tatau ai ona tatou faataitai i lo tatou Togiola. O elemene anoanoai o le tala ua fai ma se faatusa o Keriso. E faatatau i le faamoemoe i Isaraelu. [Masalo o le vaega o le] mafuaaga tatou te fiafia tele ai i le tala ona … e masani ona tatagi pea i o tatou loto le togiolaina o Ruta; tatou te moomoo i le mea sa tupu ia te ia i se tulaga faaletino ia tupu ia i tatou i se ala faaletino ma faavavau. Ua faamalieina e Ruta nisi o o tatou manaoga faaleloto mo le laveaiga. Ua faamamafaina ai a tatou mafuaaga mo le faamoemoe” (Kerry Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” i le D. Kelly Ogden, Jared W. Ludlow, and Kerry Muhlstein, eds., The Gospel of Jesus Christ in the Old Testament, 38th Annual Brigham Young University Sidney B. Sperry Symposium [2009], 187–88).

  41. Tagai Boyd K. Packer, “Self-Reliance” (Brigham Young University fireside, Mar. 2, 1975), speeches.byu.edu.

  42. Tagai Alema 12:9–11; 3 Nifae 26:1–11 (aemaise lava i fuaiupu 9–10). Na ta’ua e Elder Jeffrey R. Holland: “A oo mai faalavelave i o tatou olaga—ma o le a oo mai lava—o filosofia a tagata e fefiloi ma ni nai mau o tusitusiga paia ma ni solo o le a le aoga. Pe o tatou faafaileleina moni ea a tatou talavou … i se ala o le a lagolagoina ai i latou pe a alia’e atuatuvalega o le olaga? Pe o tatou tuuina atu ea ia i latou se ituaiga o manatu faavalevalea—ua leai ni meaai faaleagaga? Sa ta’ua e Peresitene Ioane Teila i se tasi taimi ia ituaiga o aoaoga o ‘fried froth,’ le ituaiga o meaai e te aia i le aso atoa ae e te le ma’ona ai. I se taumalulu sili ona malulu i ni tausaga ua mavae, sa matauina ai e Peresitene Boyd K. Packer se aofaiga tele o ‘oti e mamate ona o le matelaina a o tumu o latou manava i le vaomago. I se taumafaiga faamaoni e fesoasoani atu, sa sapalai atu ai e sui nei le tele o meaai ae o niuterene mea sa manaomiaina. O le mea la e faanoanoa ai sa latou fafagaina ‘oti ae latou te lei faafaileleina i latou” (“A Teacher Come from God,” Ensign, May 1998, 26–27).

  43. Henry B. Eyring, “Eyes to See, Ears to Hear,” si.lds.org; o loo taua foi i le Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 54.

  44. David A. Bednar, “A Reservoir of Living Water,” 4, speeches.byu.edu.

  45. Henry B. Eyring, “Teaching the Old Testament,” 2, si.lds.org.

  46. David A. Bednar, “A Reservoir of Living Water,” 6, speeches.byu.edu.

  47. Esoto 6:7.

  48. Esoto 7:17; tagai foi Esoto 7:5; 8:10, 22; 9:14, 16, 29; 10:2; 11:7; 14:4, 18; 16:6, 12; 29:46.

  49. Tagai 1 Samuelu 17:46.

  50. Tagai 2 Tupu 5:15.

  51. Tagai 1 Tupu 18:37.

  52. Tagai Tanielu 4:17, 26.

  53. 1 Samuelu 17:46.

  54. Tagai Salamo 59:13; 67:2; 83:18; 109:27.

  55. Tagai Isaia 5:19; 9:9; 19:21; 37:20; 41:20, 22–23; 41:26; 43:10; 45:3, 6; 49:23, 26; 52:6; 60:16.

  56. Tagai Esekielu 6:10, 14; 7:4, 9, 27; 11:10, 12; 12:15–16; 13:9, 14, 21, 23; 14:8; 15:7; 16:62; 17:21, 24; 20:20; 22:16; 24:27; 25:7; 35:4, 12, 15.

  57. Isaia 45:6.

  58. Tagai i le vaega o le “Why Are We Making These Changes?” i le “New Religion and Institute Courses: Additional Information,” si.lds.org/announcement-new-religion-courses.

  59. Boyd K. Packer, “Scriptures,” Ensign, Nov. 1982, 53.

  60. 2 Nifae 3:12.

  61. David A. Bednar, “A Reservoir of Living Water,” 6, speeches.byu.edu.

  62. Sa faamatalaina e Elder Neal A. Maxwell i le ala lenei: “Tuu faatasi au tusitusiga paia ina ia fesootai ai mau o le Feagaiga Tuai i se autu patino [ma se isi tusi o tusitusiga paia] faapea ai ma saunoaga a perofeta soifua. E manaomia e tusitusiga paia a le Ekalesia le tasi ma le isi. … Ma latou te fesoasoani a’i. …

    “… [Ona] e … faia lea o le taimi o aoaoga ia sili atu ona taua. …

    “… Ia fesoasoani ai i au tamaiti aoga ia aloese mai le masani o le tau na ona tepa i mau. … Ia uunaia i latou ia tuu faatasi mau i ni autu, e peiseai o latou faaputua ni vine lea o le a tatauina uma mai ai le sua, ma faamama mai ai le uiga atoa” (“The Old Testament: Relevancy within Antiquity” [Church Educational System symposium on the Old Testament, Aug. 16, 1979], 1–2, si.lds.org.

  63. Tagai Old Testament Student Manual: Genesis–2 Samuelu, 111–15.

  64. Bruce R. McConkie, The Promised Messiah: The First Coming of Christ (1978), 453.

  65. 2 Nifae 11:4; tagai foi Hosea 12:10; Alema 30:23–60 (aemaise fuaiupu 40–41); Mose 6:59–63.

  66. Tagai Mose 6:63. Sa aoao mai Elder Bruce R. McConkie: “O tala ua faaali mai e uiga i le Foafoaga ua mamanuina e faataunuu ai ni faamoemoega se lua. O lo latou faamoemoega aoao ia mafai ai e i tatou ona malamalama i le natura o lo tatou olaga faataitai i la le tino nei, o se olaga faataitai lea e tofotofoina ai ma faaosoosoina ai tagata uma “ia vaai pe latou te faia mea uma o soo se mea e poloaiina ai i latou e le Alii lo latou Atua.” (Aper. 3:25.) O lo latou faamoemoega patino lava e mafai ai e i tatou ona malamalama i le taulaga togiola a le Alii o Iesu Keriso, lea o le Togiola e faavavau ma lē mafuatia o le faavae tonu lea o loo taoto ai i luga le tapuaiga ua faaali mai” (“Christ and the Creation,” Ensign, June 1982, 13).

  67. Tagai Alema 33:19; tagai foi Topical Guide, “Jesus Christ, Types of, in Anticipation”.

  68. “Na aai e o outou tama le manai i le vao, a ua oti i latou.

    “O lenei le areto ua alu ifo mai le lagi; ai se ‘ai ai ona le oti lea o ia.

    “O a’u le areto ola” Ioane 6:49–51); tagai foi Esoto 17:6; 1 Korinito 10:4; Topical Guide, “Jesus Christ, Types of, in Anticipation.”

  69. Tagai Esoto 12:5–14.

  70. Kalatia 3:24.

  71. Father of a multitude. Originally called Abram, ‘exalted father.’” (Bible Dictionary, “Abraham”).

  72. Sa faamatala mai e Elder Dallin H. Oaks: “O lenei tala … ua faaalia ai le lelei o le Atua i le puipuiina o Isaako ma le sauniaina o se sui ina ia le oti ai o ia. Ona o a tatou agasala ma lo latou olaga faaletino, ua pei ai foi i tatou o Isaako, ua tausalaina i le oti. Pe afai ua leai se isi lava faamoemoe, ua saunia e lo tatou Tama i le Lagi le Tamai Mamoe a le Atua, ma ua faasaoina i tatou e ala i lana taulaga” (“Bible Stories and Personal Protection,” Ensign, Nov. 1992, 37).

  73. Tupu o Salema, (Eperu 7:1–2; “tupu o le lagi” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 14:36 [i le Bible appendix]); “Tupu o le amiotonu” (Eperu 7:2); tagai foi Topical Guide, “Jesus Christ, Types of, in Anticipation.”

  74. Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 14:33 (i le Bible appendix); tagai foi Topical Guide, “Jesus Christ, Types of, in Anticipation.”

  75. Tagai Kenese 37:27–28.

  76. Tagai Mose 1:26; tagai foi Teuterenome 18:15; 3 Nifae 20:23; The Pearl of Great Price Teacher Manual (Church Educational System manual, 2000), 9–11.

  77. Roma 5:14.

  78. Tagai 2 Nifae 2:23.

  79. Tagai Mose 4:18.

  80. Tagai 2 Nifae 2:25.

  81. Tanielu 6:3.

  82. Tanielu 6:3–4, 6–7.

  83. Tanielu 6:4; tagai foi fuaiupu 5.

  84. Tanielu 6:6–7.

  85. Luka 22:39; tagai Tanielu 6:10.

  86. Tagai Tanielu 6:10.

  87. Tanielu 6:14.

  88. Tanielu 6:17.

  89. Tanielu 6:19.

  90. Tagai Tanielu 6:22.

  91. Tanielu 6:23.

  92. Alfred Edersheim, Bible History: Old Testament, one vol. ed. (1982), xiii; o loo ta’ua foi i le Old Testament Student Manual: Genesis–2 Samuel, 22.

  93. Marion G. Romney, “The Message of the Old Testament,” 1, si.lds.org.

  94. Tagai Salamo 1:2–3.

  95. Ieremia 20:9; tagai foi Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 29–30.  Sa faamatala mai e Peresitene Boyd K. Packer:

    “‘O loo i ai se totino tele o faamaoniga,’ sa tusia ai e Uso [Wilford B.] Lee, ‘e faailoa ai e faapea, aemaise lava i amioga mama, e le amio tagata e tusa ma lo latou malamalama.’ Ma sa ia matauina e faapea e seasea maua se tagata mai suka na te le iloaina lena mea, afai e ao ona ia faaitiitia lona mamafa, o se vaega o mea e tatau ona ia faia o le faaitiitia o ana meaai. E mafai ona mafaufauina se fomai e ulaula tapaa ae na te le iloaina o le ulaula e faaumatiaina ai lona soifuamaloloina? Pe e te masani ea i ni matua e tatala le la faaipoipoga e aunoa ma so la iloaina uma o aafiaga matautia o le a oo i le la fanau? I ia tulaga e iloa e tagata le ala sao ae e le mafai ona mulimuli i ai.

    “E tusa ai ma amioga amiotonu, o le iloaina ma le atamai ua le lava lea. E tatau ona matua i ai atoa lagona” (Let Not Your Heart Be Troubled [1991], 14).

  96. I le The Charted Course of the Church in Education, ua aoao mai e Peresitene J. Reuben Clark Jr. i tatou e faapea i a tatou suesuega ma aoaoga o loo i ai tonu ni “mea autu se lua ia e le tatau ona laaloa ai le vaai, faagaloina, faanenefuina, pe lafoaia.” O le mea muamua lava o le Faaola ma Lana togiola. “O le lona lua o mea ia e lua e tatau ona tuu atoa i ai lo tatou faatuatua e faapea, o le Tama ma le Alo na faaali moni atu lava ma le faamaoni i le Perofeta o Iosefa i se faaaliga i le vao” (1–2).

  97. I se faamatalaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:2, o loo i ai i le Tusi Lesona o le Mataupu Faavae ma Feagaiga a Tamaiti Aoga le faamalamalamaga lenei: “O le tele o pelu o aso anamua sa na o le tasi lava lona mata maai. A tonu i se tasi e gaosia se pelu e faataumaai itu e lua, o le aafiaga o le auupega sa matua faateleina le matautia. Ua mafi nei ona tipi i soo se itu, e tusa lava pe o le a le ituaiga sasau. O lea, o le faatatauga o le afioga a le Atua i le pelu e maai itu e lua o se faatusa manino. E pei lava o le maai o se pelu e mafai ona loloto le lavea e tau i ivi ma faaumatia ai le ola, e faapena foi le mamana tele o le afioga a le Alii lea e mafai ona aumaia ai le faafanoga i le agaga (oti faaleagaga) ia i latou e le faalogo i ai (tagai Eperu 4:12; Faaaliga 1:16; 2:12, 16). O le afioga a le Atua ua i ai foi le mana e tuia ai le agaga e pei lava ona tuia e se pelu totoga o se tagata (tagai 3 Nifae 11:3; MF&F 85:6). E mafai ona faatamaiaina mea sese ma mea leaga i le mataalia faataumaai uma e lua” ([Church Educational System manual, 2001], 15).

  98. Tagai Mamona 5:14.

  99. Tagai 1 Nifae 11:22.

  100. Aperaamo 1:19.

Lolomi