Potutusi
O Outou o A’u Molimau


O Outou o A’u Molimau

Faasalalauga Faasatelite mo Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu•4Aokuso, 2015

Ua matuā paia lava le agaga iinei, ma e pei foi o outou, ou te faafetai mo mea uma ua ou aoaoina.

I se tasi o savali mulimuli a Mamona, na ia aoao mai ai:

“Aua faauta, ona ua silafia e le Atua mea uma, ona ua mai le faavavau-tumau i le faavavau-tumau, faauta, sa ia auina mai agelu e auauna mai i le fanauga a tagata, e faaali mai e uiga i le afio mai o Keriso; ma o Keriso o le a ala mai ai mea lelei uma. …

“O le mea lea, e ala i le auauna mai o agelu, ma afioga uma na tulei mai i le fofoga o le Atua, sa amata ona faaaoga ai e tagata le faatuatua ia Keriso; ma sa faapea, e ala i le faatuatua, ona latou taofi mau i mea lelei uma.”1

I lo’u manatu, o outou faiaoga o seminare ma inisitituti, i le vaveao ma le taimi o le aoga, i fale, i falesa, i aoga, kolisi ma iunivesite, o outou o agelu na auina mai e le Atua e auauna i Ana fanau ina ia mafai ona latou faaaoga le faatuatua ia Keriso ma taofi mau i mea lelei uma. Ou te faailoa atu le faafetai ia te outou mo le aoaoina atu o Ana aoaoga faavae mama e ala i le mana o le Agaga Paia. Faafetai mo le tou i ai iina i lea aso ma lea aso, i le vaveao ma le leva o le po, e folafola atu le afioga a le Atua, o le “mana [lava] lea a le Atua mo le olataga.”2 Ou te faailoa atu le faafetai mo o outou taitoalua ofoofogia, o a outou āvā ma tane, o ni agelu foi i o latou aafiaga faifai pea agalelei ma agaalofa.

O se avanoa paia ma le mamalu le folafola atu o le afioga o le Atua—e tu o se tasi o Ana molimau ma aoao atu upumoni e faavavau. Na folafola mai e le perofeta o Isaia le afioga a le Alii i Ona tagata uma o le feagaiga:

“Ua fetalai mai Ieova, O outou o a’u molimau. …

“O a’u, o a’u lava o Ieova; [ma] e leai se faaola ua na o a’u lava. …

“… O outou foi o a’u molimau, o a’u lava o le Atua, ua fetalai mai ai Ieova.”3

O se avanoa paia lava le fesoasoani i le tupulaga faia’e e aoao afioga a le Atua ina ia mafai foi ona latou faaaoga le faatuatua ma avea o ni molimau a Keriso.

O alii ma tamaitai talavou o loo nonofo i vasega seminare ma inisitituti i le lalolagi atoa ua osia ni feagaiga e alolofa ma auauna atu i le Atua ma tutu o ni Ana molimau. E ala i lo latou faatuatua ia Keriso, ua papatisoina ai i latou ma maua le Agaga Paia ina ia latou iloa le upumoni ma “tautatala ai i gagana a agelu.”4 “[O i latou] o fanau a perofeta—o le aiga o Isaraelu. “[O i latou] o lo le feagaiga lea na faia e le Tama … , na fetalai atu ai ia Aperaamo: Ma o lau fanau o le a manuia ai aiga uma o le lalolagi.”5

E ala i le faatuatua, ua i ai ai i alii ma tamaitai talavou uma le tomai e tautatala ai i le suafa o Keriso, e ala i le Agaga, ma “tutu o ni molimau o [Ia] i taimi uma ma i mea uma, ma i nofoaga uma.”6

Sei o tatou mafaufau i le asō i mea e mafai ona tutupu i se vasega seminare ma le inisitituti e fesoasoani ai i tupulaga faia’e e avea moni ma molimau o le Atua. E mautinoa lava ua i ai ia i latou se manao e faia ai.

Ia Me o lenei tausaga, i tapenaga mo le gaoioiga Face to Face a le Facebook faatasi ma Elder David A. Bednar ma lona faletua, o Susan, na auina mai ai e le autalavou le silia ma le 11,000 fesili mai le lalolagi atoa. O le tele o fesili na fesiligia ai le auala e tali atu ai i uo ma tagata o aiga e faasoa atu, tausisia, ma puipuia aoaoga o le talalelei a Keriso. Na latou fia iloa le mea e ta’u atu ma mea e fai. Na faamatala e Elder Bednar e le mafai e ia ma lona faletua ona tali uma ia fesili ona e le lava so laua atamai ma le lava ni aafiaga. Ae sa ia tau atu i le autalavou e faapea a o latou fegalegaleai faatasi, ma saili atu i le mafutaga a le Agaga Paia, o le a latou maua ni mafaufauga ma ni lagona, ni uunaiga ma musumusuga e ala i le mana o le Agaga Paia.7

O le Agaga Paia o le faiaoga. O Lona tofiga paia le aoao atu, tautino atu, ma molimau atu i le Tama ma le Alo8 ma faaali mai “le moni o mea uma lava.”9 O se meaalofa maoae mo se tagata talavou le mauaina o le iloa mautinoa e ala i le Agaga e faapea o le Atua lo latou Tama ma e Na te silafia i latou, alofa ia i latou, ma e i ai se fuafuaga mamalu mo i latou! O se meaalofa maoae lea mo le autalavou le mauaina o le iloa mautinoa e ala i le Agaga e faapea o Iesu Keriso o le Alo o le Atua ma e ala i le faatuatua ia te Ia ma Lana Togiola e mafai ai ona latou salamo ma faamamaina mai agasala uma, faamaloloina mai tiga ma mafatiaga uma, ma mafai ona tuputupu ae, alualu i luma, ma maua lo latou taunuuga paia! O le Agaga o le gagana lea o le alofa o le Atua. Tatou te talai atu le talalelei e ala i le Agaga ina ia mafai ai e o tatou alii ma tamaitai talavou ona mauaina [le talalelei] e ala i le Agaga,10 ina ia mafai ona latou vāai, lagona, iloa, ma molimau atu e uiga i le Faaola ma tutu o ni Ana molimau e pei ona muai valoia e perofeta.11

Uso e ma tuagane, e tele mea ua ou aoaoina e uiga i le aoao atu ma le aoao mai, ae ou te iloa le mea lenei: Ua faaali mai ia i tatou e o tatou perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga o aso nei e mafai ona tatou aoao atu ma aoao mai faatasi i se mana sili atu e liua ai atoa ai ma se faamoemoega sili atu ona fitoitonu. Talu ai nei i le Nofoaga Autu e Aoao ai Faifeautalai i Provo, Iuta, sa ou matauina ai Aposetolo a le Alii o faaaogaina mataupu faavae o le aoao atu ma le aoao mai ia e faatagaina ai le Agaga Paia e fetalai atu i loto ma mafaufau o peresitene o misiona ma o latou faletua, i tulaga patino ma faaletagata lava ia, e tali a latou fesili ma faamatuu atu i o latou luga ia musumusuga e faafetaiaia ai o latou manaoga. Sa lei tau na ona tutulai Taitai o le Ekalesia i le pulelaa e tuuina atu ni lauga, e pei ona talafeagai moni ai i nisi o nofoaga. Sa latou faaali atu ni mamanu na faavaeina e le Alii mo le aoaoina “e ala i le suesue ma le faatuatua foi.12 Ua aoao mai le Alii, “Tofi se faiaoga i totonu o outou lava, ma ia lē tuu atu i tagata uma e tautala i le taimi e tasi; ae tuu atu i tagata e tautala taitoatasi mai ae tuu i isi tagata uma e faalogologo i ana upu, ina a uma ai ona tautala mai o tagata uma, o le a faapea ona mafai ona faagaeetia ai o tagata uma, ma ina ia mafai ona maua ai e tagata taitoatasi le avanoa tutusa.”13

O le faamoemoega o le aoaoina e pei ona faamatalaina e le Alii o le valaaulia o le Agaga ia avea ma faiaoga ina ia musuia a tatou talavou i tali o a latou fesili ma maua le Agaga Paia e “faaali mai [ia i latou] mea uma e tatau ona [latou] faia.”14

1. Sauni e Aoao

Muamua, sauni e aoao. O le tele o mea tatou te faia i le olaga e manaomia ai le sauniuni mamao. Ina ia maua se aoaoga e faavavau, e tatau ona tele mea tatou te faia nai lo le tau na ona auai i se vasega. Na aoao e le Faaola tagata sa Nifae e tatau ona latou mafaufau loloto i Ana afioga ma tatalo ia maua le malamalama.15 A o tama talavou, sa vaai Iosefa Samita i le Atua le Tama ma Iesu Keriso i se faaaliga ona sa ia suesue i tusitusiga paia ma mafaufau ai “pea lava pea”16 i upu. Sa maua e Peresitene Iosefa F. Samita le faaaliga o le togiolaina o e ua maliliu ona sa ia mafaufau loloto i fuaiupu o le mau sa ia faitauina ma suesueina.17

E oo foi lava a o lei ulufale atu i le potuaoga, tatou te valaaulia tamaiti aoga e tatalo ma toe manatunatu i afioga a Keriso, ia saunia o latou mafaufau ma loto e maua le malamalama e ala i le mana o le Agaga Paia. Na fetalai le Alii, “Ia muamua saili ia maua la’u upu, ona matala ai lea o lou laulaufaiva; ona oo lea, afai e te manao i ai, o le a e maua lo’u Agaga ma la’u upu, ioe, le mana o le Atua i le faatalitonuina o tagata.”18

2. Fegalegaleai e Faagaeetia ai

Lona lua, fegalegaleai e faagaeetia ai. E ala i le sauniaina o avanoa e faaauai [ai tamaiti i talanoaga] i le potuaoga, tatou te tuu atu ai i le autalavou e faaleo mai o latou lagona. A latou aoao faatasi mai i upu a perofeta, tali fesili musuia, talanoaina o latou manatu ma uunaiga, ma tali i fesili ma popolega o o latou tupulaga, e faapupulaina e le Agaga o le Alii o latou mafaufau ma faalautele lo latou malamalama.19 Latou te aoao e tautatala i le suafa o le Alii “ma le faaeteete, ma i le taofiofiga a le Agaga.”20 O le faasoaina o mea a le Agaga o le Alii e aoao ai i latou e fesoasoani e faatoilalo le fefe ma faamalosiaua’i ai le tasi ma le isi i le puipuiga o tulaga faatonuina mama maualuluga ma le amiotonu. Latou te saunia e tali atu ia i latou o le a fesiligia lo latou faatuatua, faalumaina i latou, pe tuuaia i latou i manatu pāsiā po o mafaufauga papa’u.

E mataina le matauina o le tele o taimi i tusitusiga paia e lagona ai e se perofeta faatoa valaauina le le agavaa e lauga atu. Na alaga Enoka, “O a’u … ua na o se tama, ma ua inoino mai tagata uma ia te a’u.”21 Ae e foliga mai e le popole tele le Alii i vaivaiga po o ni faafitauli. Na Ia tali mai, “Alu atu ma fai e pei ona Ou poloaiina ai oe. … Tatala lou gutu, ma o le a faatumuina, ma o le a Ou tuu atu ia te oe upu e te tautala ai.”22

E faamoemoe le Alii ia i latou uma o e tausia a latou feagaiga e tutu e avea ma Ana molimau. Na ia fetalai mai, “Tatala o oulua gutu ma o le a faatumuina, ma o le a avea oulua e pei lava o Nifae o anamua.”23

E uiga ia Nifae o anamua, na faamatala e Liae, “E lē o ia, ae o le Agaga o le Alii lea sa ia te ia, lea sa tatalaina lona gutu e tautala atu ai sa lē mafai e ia ona tapunia.”24

E ese mai le aiga, atonu e leai se nofoaga sili atu e faamamanaina ai le autalavou e tautatala i le suafa o le Alii “i le mamalu o le loto, i le agaga o le agamalu,”25 nai lo latou tupulaga i vasega o le seminare ma le inisitituti. Matou te valaaulia i latou ia fegalegaleai e faagaeetia ina ia mafai ai ona latou “saunia pea e tali atu ma le agamalu ma le mata’u ia i latou uma o e fesili mai … i le uiga o le faamoemoe o loo [ia i latou].”26

3. Valaaulia e Faatino

Lona tolu, valaaulia e faatino. O totonu o le ola ai i le talalelei o loo tatagi ai le moni o upu e tautalagia e se alii po o se tamaitai talavou. O le valaaulia e faatino o se valaaulia e tausi i feagaiga, ia mulimuli i le Faaola, ma ia faatino ma “lē faia se pepelo ma se faa’ole’ole i luma o le Atua.”27 O se valaaulia i le tatou autalavou ina ia latou tali atu i uunaiga a le Agaga ma faaaoga mataupu faavae o le talalelei i ni auala anoa. Na aoao mai le Faaola, “Ai se tasi e fia fai [le] finagalo [o le Atua], e iloa ai e ia le mataupu.”28 Ina ia avea o ni molimau a le Atua, e tatau ona ogatusa mea o loo ola ai o tatou talavou ma mea ua latou iloaina.

E pei o outou, ua ou matauina le faatuatua o o tatou talavou o e malamalama i le uiga o le “auai ma le naunautai ma fai mea e tele … ma aumai le amiotonu tele.”29 O sea faataitaiga sa [tupu] i se savaliga faapaionia sa ou auai ai talu ai nei.

Na toso e le autalavou taavale toso i luga o se vaega o le auala muamua a paionia i Wyoming, ISA. Sa latou taunuu i Gravel Hill, “o le auala e sili atu le umi ma tifato … talu mai le [tuua] o Uinita Kuota.”30 O tausaga na muamua atu, i le aso 9 o Iulai, 1847, na tuu ai e le au malaga a paionia muamua a Polika Iaga filifili loka i pa’u o a latou taavale toso ia taofi ai i latou mai le mafuli ina ia taunuu ai i lalo. Ae mo aiga paionia talavou na tosoina taavale toso i lena aso, na taitai e nai tagata luma o le taavale toso a o taupeupe le toatele i le pito i tua e taofiofi ai mai le alu saoasaoa le taupulea i lalo o le tifato faaletonu.

Sa taufaafefe. Sa lē saogalemu ma matautia le taofiofiga, ma o le taupeupe ai i na taavale toso na manaomia ai le tuuina atu o le malosi atoa sa ia i latou. Sa leai sa’u fesoasoani i soo se mea, lea sa ou tu ai i le pito i lalo o le maupuepue e matamata, ma se tatalo faatauanau i lou loto o le a lelei mea uma.

E ui sa tau pauu i luga o ma’a lapopoa, ae sa taunuu saogalemu le uluai taavale toso i le mafola. O le taimi lava na ou vaai ai i le isi taavale toso o sau i lalo, sa ou vaaia ni alii talavou e toafa o tamomoe ma pasia a’u e agai i luga o le maupuepue. Na faatumulia ou mata i loimata ma lou loto i le faafetai i lou iloaina o le taimi lava na taunuu saogalemu ai a latou lava taavale toso i le laueleele laugatasi, e aunoa ma se upu, e toe tamomoe nei alii talavou faatuatua e fesoasoani i le isi taavale toso. Sa latou fesoasoani pea lava pea i le galuega o le aumaia uma o taavale toso ma le saogalemu i lalo. O a latou taumafaiga na uunaia ai nai isi tagata e faia lea mea, ma e lei umi, ae ua agai atu ia taavale toso uma i le nofoaga e tolauapi ai mo le po.

O mea e lei iloa e o matou talavou, o a latou faataitaiga amiotonu i le Mauga o Gravel ma le tele o isi faataitaiga o molimau i luga o le ala, i upu ma faatinoga uma, sa o se molimau i se alii talavou e le auai i lo tatou faatuatuaga. Sa faasoa mai mulimuli ane e Jack o lona auai i le savaliga, sa ia iloa ai o Mamona e le o ni tagata pepelo e pei ona sa ia mafaufauina. Sa ia vaaia ma lagona e moni lava i latou. Latou te ola i mea e talitonu ai. Na lagona e Jack le Agaga, ma ua ia fuafua e talia lesona a faifeautalai.

E tau le manaomia e o tatou talavou ona tatoso ni taavale toso i lalo o maupuepue gaoa ina ia avea ai ma ni molimau a le Atua, ae e masani ona latou fetaiai ma feteenaiga maoae a o latou taumafai ma le lototoa e tutu atu mo le upumoni ma le amiotonu. E mafai e faiaoga o potuaoga ona fesoasoani i alii ma tamaitai talavou uma e faatino le faatuatua ia Keriso ma maua le Agaga Paia. Fesoasoani ia i latou e saunia e aoao e ala i le taumamafa i afioga a Keriso. Galulue faatasi ina ia aoaoina e ala i le tautatala i afioga a Keriso. Ma valaaulia e faatino e ala i le usiusitai i afioga a Keriso ina ia faatumulia i latou i le Agaga o le Alii. Ma, e ala i le mana o le Agaga Paia, e mafai ai ona avea i latou ma ni molimau a Keriso o ē tautatala i mea Na te fetalai ai, faia mea Na te faia, ma avea e pei o Ia.

Ou te molimau atu o le Atua o lo tatou Tama ma e atoatoa Lona alofa mo i tatou taitoatasi. Ou te molimau atu o Iesu Keriso o le Alo paia o le Atua, lo tatou Faaola ma le Togiola, ma e atoatoa Lona alofa mo i tatou. Ou te molimau atu o le alofa atoatoa na faaali mai ai le Tama ma le Alo i le Perofeta o Iosefa Samita ma toefuatai mai ai tulafono ma sauniga o le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi. O Peresitene Thomas S. Monson o se perofeta moni o lē o loo taitaia Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le asō. Ou te molimau atu a tatou faatino le faatuatua ia Keriso ma maua le Agaga Paia, e mafai ona tatou tutu uma faatasi o ni Ana molimau. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Lolomi