Laipelí
Manatu pea Ngāue


Manatu pea Ngāue

Fakamafola Satelaite ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú• 4 ʻoʻAokosi, 2015

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Mālini K. Seniseni ʻi ha konifelenisi ʻe taha, “Kapau te tau tokanga ki hono fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea ko e manatú ʻi he folofolá, te tau ʻiloʻi ko e manatú ʻi he founga ʻa e ʻEikí ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga mo fakamoʻuí ia ʻo e ongoongoleleí.” ʻOku hoko fēfē ʻa e manatú ko “ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga mo fakahaofi?” Naʻá ne toe pehē, “Koeʻuhí [he] ʻoku hoko ʻa e ngaahi fakatokanga fakapalōfita ke manatú ko ha ui ke fakahoko ha ngāue: ke fanongo, ke vakai, ke fakahoko, ke talangofua, ke fakatomala.”1

ʻOku tau maʻu ha sipinga ʻo ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakahingoa ʻe Hilamani hono ongo fohá ko Nifai mo Lihai mo fakahā ange ʻa e ʻuhingá:

“Vakai, kuó u ʻai kiate kimoua ʻa e ongo hingoa ʻo ʻetau ʻuluaki mātuʻa ʻa ia naʻe haʻu mei he fonua ko Selusalemá; pea kuó u fai ia koeʻuhí, ʻi hoʻomo manatuʻi homo hingoá, ke mo manatuʻi ai ʻa kinaua; pea ʻi hoʻomo manatuʻi ʻa kinauá ke mo manatuʻi ai ʻa ʻena ngaahi ngāué; pea ʻi hoʻomo manatuʻi ʻena ngaahi ngāué ke mo ʻilo ai kuo lau mo tohi kuo lelei ia.”

Koi a, ʻe hoku ongo foha, ʻoku ou fakaʻamu ke mo fai ʻa e meʻa koi a ʻoku leleí.”2

Ko ha founga ʻeni ʻe taha ʻe hoko ai ʻa e manatú ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga mo fakamoʻui. Te ne lava ʻo tokoni ke tau ngāue ʻi ha ngaahi founga totonu mo māʻoniʻoni. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakalotolahiʻi ai kitautolu ʻi he Siasí ke tau manatu kiate kinautolu kuo pekiá: ʻa kinautolu ʻi heʻetau hisitōlia fakafāmilí, ʻa kinautolu ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, ʻa kinautolu ʻi he folofolá, pea mahuʻinga tahá, ke manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻe fakamatalaʻi fakalelei ʻe ha finemui Siu naʻe mate ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi fakamamahi ʻo e Tau Lahi  II ʻa Māmaní ʻa e founga ʻe lava ai ʻe kinautolu ʻi he kuo hilí ʻo tāpuekina ʻetau moʻuí. Naʻá ne tohi ʻo pehē: ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fetuʻu ʻoku lava ʻo siofia honau ngingilá ʻi māmani neongo kuo fuoloa ʻenau mate. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku kei fakamāmaʻi pē ʻe honau potó ʻa māmani neongo kuo kuo nau ʻosi puli atu. ʻOku tautautefito e ngingila ʻa e ngaahi maama ko ʻení ʻi he taimi ʻoku kaupōʻuli ai ʻa e poó. ʻOku nau huluhulu ʻa e halá ki he faʻahinga ʻo e tangatá.3

ʻOku kaunga foki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he hisitōlia ʻo e seminelí mo e inisitiutí. ʻOku lahi ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi hotau hisitōliá ʻoku ʻaonga ke manatuʻi. Ko e ʻuhinga ia kuo hiki ai hotau hisitōlia ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti ʻo e Lēsoni Fakalotú. ʻOku mau fiefia ke fakahā ʻe vavé ni mai ha maʻu ʻo ha tatau kuo pulusi pe ʻi he ʻinitanetí, ʻo e hisitōliá ni, ke mou takitahamaʻu. ʻOku mau ʻamanaki ʻe lau ia pea hoko ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ʻi heʻetau ako fakafoʻituituí mo fakakātoa. ʻE lava ʻo tokoni ʻa e hisitōliá ni ke tau ako mei he niʻihi ne nau fokotuʻu ʻa e Seminelí mo e Inisitiuti Fakalotú ki hono tuʻunga he ʻaho ní. ʻOku tau langa he ngāue kuo nau faí mo maʻu e tukufakaholo lelei kuo nau fokotuʻú. Pea neongo ko e tokolahi kuo fuoloa ʻenau mamaʻo atú, te nau kei lava pē ʻo hoko ko ha maama tākiekina ʻi heʻetau laka atu ki he kahaʻú. ʻOku mau fakatauange ʻe taki kitautolu heʻetau manatuʻi kinautolú ke tau manatuʻi ʻenau ngāué pea mo tau ngāue.

ʻOku ou fie toʻo ha kiʻi taimi siʻi he pongipongí ni ke vahevahe ha ngaahi talanoa mei hotau hisitōliá. ʻOku fakahoko ia ʻi he ʻamanaki ʻe hanga heʻetau manatuʻi e ngāue kuo nau faí, ʻo ʻai ke tau faʻifaʻitaki—ʻenau fakaʻānauá mo ʻenau ngāué fakatouʻosi.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ʻi heʻene lea “Ko e Taumuʻa ke Tulifua Ki Ai ʻa e Siasí ʻi he ʻAkó,” ko e ʻuluaki fie maʻu ki ha tokotaha faiako lēsoni fakalotu ko ha fakamoʻoni fakafoʻituitui, “ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita.”4Kuo ʻomi ʻe he fakamo’oni ko ʻení ha fakaʻaiʻai ki ha kau faiako lēsoni fakalotu tokolahi mo honau ngaahi fāmilí ke nau tali ha ngaahi ngāue faingataʻa mo taʻefakafiemālie peá mo feilaulauʻi ʻenau fiemaʻú mo e fiemālie fakafoʻituituí. ʻOku nau fakafōtunga ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻa ia naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai keu ʻilo ha founga ke fai ai ha ngāue [ka ke u] tūʻulutui pea [kole] ha tokoni peá u tuʻu ki ʻolunga ʻo ʻalu ʻo ngāue.”5 Ko e tangata pehē ʻa Lei L. Sōnasi, ʻa ia naʻe kole ke ne kamata ʻa e polokalama semineli pongipongi ʻa e Siasí.

“ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1950, naʻe fakataha ai ha kau palesiteni siteiki ʻe toko 10 mei Losi ʻEniselesi mo ʻEletā Siosefa Filitingi Sāmita ke aleaʻi ha founga ke fokotuʻu ai ha faʻahinga polokalama semineli maʻae toʻu tupu ʻi honau ʻēliá.” Naʻe ʻikai ke nau ʻilo pe ʻe fēfē hono fakahokó he naʻe ʻikai fakangofua ʻe he siteití ʻa e lēsoni fakalotu he lolotonga ʻa e taimi akó.

Naʻe ʻilo ʻe Felengilini L.Uesi, ko e Komisiona ʻo e Akó, ʻoku fakalele ha fanga kiʻi kalasi semineli kimuʻa he akó ʻi ʻIuta, peá ne pehē ko ha tali ia ki he kole mei he faka-Tonga ʻo Kalefōniá. Naʻe kole ʻe he komisioná ki a Lei L. Sōnasi ko ha pule ako he seminelí ʻi Lokani, [ʻi ‘Iutā,] pe ʻe loto ke ʻalu ki Kalefonia ʻo kamata ʻa e polokalamá. Naʻe fakahaaʻi ange ʻe Misa Sōnasi ʻene veiveiua pe ko e tangata ia ke ne kamata e polokalamá, he ʻoku lolotonga fiemālie ʻi heʻene ngāue lolotongá mo toki hiki ki hono ʻapi foʻou naʻe toki fakataú.”

ʻI he loto vēkeveka ʻa Komisiona Uesi le lamata e polokalamá, naʻá ne “fokotuʻu ʻe lava ʻe Misa Sōnasi, ke tuku pē hono familí ʻi Lōkani kae ‘feʻaluaki” pe ki Losi ʻEniselisi—[ko e kilomita ia ʻe 1,126 tupu]. Naʻe fāifai pea loto ʻa Misa Sōnasi ke lotua e meʻa ne kole angé. Hili ha taimi ʻo ʻene fakakaukauʻí, [naʻá] loto leva ke fakatau atu hono ʻapi ʻi Lōkaní kae hiki ʻaupito ki Losi ʻEniselisi ke kamata ʻa e polokalamá.6

Pea hangē ko Nīfaí, ʻi heʻene pehē, “Pea naʻe tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí,”7 naʻe fononga leva ʻa Lei L. Sōnasi ki he Fakatonga ʻo Kalefōniá.

Naʻe fāīfai peá ne hiki hono fāmilí ki Losi ʻEniselesi pea mo tokoni ʻo fokotuʻu ha poate ako ai. Naʻe hoko ʻa e palesiteni fakasiteiki ʻi he feituʻú, Hauati W. Hanitā, ko e sea ʻi he poaté, pea ko hono toengá—ʻoku hangē ko ʻenau laú—ne lava.8 Ko ia naʻe kamata ʻaki he 1950 ʻa e fānau ako ʻe toko 195 ʻi he kalasi ʻe fitú, kuo laka hake hono tokolahí ʻi he ʻosi e taʻu ʻe 65, ʻi he vahefā ʻe taha milioná ʻi ha fonua ʻe 136.

Kuo toutou hāsino ʻa e laumālie ʻo e līʻoá mo e feilaulaú ʻi he loto ʻo e kau faiako fakalotú ʻi he tapa kotoa ʻo e māmaní. Fanongo ki he fakamatala ko ʻeni ʻa ha taha ʻo ʻetau kau faiako fakalotú ʻi Mongokōliá, naʻe fanongo ki he faleʻi hono kau taki lakanga fakataulaʻeikí pea ngāue ʻi ha ngaahi tūkunga faingataʻa ke lava ʻo hoko:

Naʻe maʻu e PhD ʻo ʻOtikeli ʻOkikavia, ko ha papi ului ki he Siasí, ʻi he vaotātaá pea naʻe lolotonga ngāue ko ha taha fakatotolo ʻi Mongolia feʻunga mo hono kole ke ngāue taimi kakato ko e kouʻōtineita ʻo e seminelí mo e ʻinisititiutí. Naʻá ne ʻuluaki fakafisinga ʻa e kolé ka naʻe iku pē ʻo ne tali ia. Naʻe fakahoko ʻi Nōvema 2008, ha fakataha ʻa Misa ʻOtikeli mo Petuliki Siaki ko ʻene talēkita fakaʻēliá pea mo e palesiteni ʻo e misioná. Naʻe ʻeke ʻe he palesitení pe ko e hā ʻoku ʻikai fakahoko ai ʻa e ʻū kalasi semineli pongipongí ʻi Mongokōliá. Naʻe toe tali ange ʻe Misa ʻOsaiasi, “Palesiteni, ko Mongolia ʻeni. ʻOku momoko, fakapoʻuli, fangakulīʻia, pea hala ha meʻalele fefonongaʻaki.” Naʻe taki ʻe Misa Siaki ʻa Misa ʻOtikeli ki he tafaʻakí ʻi he ʻosi ʻa e fakatahá ʻo ne talaange, “ʻOtikeli, ka kole atu hoʻo taki lakanga fakataulaʻeiki k eke fai ha meʻa, ʻoku fie maʻu ke ke ngāue ki ai!” Naʻe pehē ʻe Misa ʻOtikeli heʻene talí, “Petuliki, ʻoku ʻikai mahino kiate koe ʻa e fakapoʻulí, momokó, mo e kulīʻi, pea mo e ʻikai ha meʻalele fefonongaʻaki ʻi Mongolia!” Pea ngata ai ʻa e pōtalanoá.

Taimi nounou mei ai, lolotonga hono lau ʻe Misa ʻOsaiasi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 85:8, [peá ne] fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea “taʻofi ʻa e ngāueue ʻa e puha tapu.” Naʻá ne lau ha lea ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei [ʻi ha tohi lēsoni ʻa e ʻinisititiutí] ʻoku pehē, ko kinautolu ʻoku feinga ke ‘taʻofi ʻa e ngāueue ʻa e puha tapú’ ʻe vave haʻanau mate fakalaumālie. Naʻe tohi ki mui ʻe Misa ʻOsaiasi: ‘ʻI he ʻikai ke u loto ke mole ʻa e Laumālié, naʻá ku kamata fau leva ha polokalama semineli pongipongi maʻa Mongolōlia. Naʻe fakaofo he naʻe loto vēkeveke ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeiki homau feituʻú ki he foʻi fakakaukaú.’”9 Naʻa nau kamata ʻaki ha fānau ako ʻe 140 ʻi Sepitema 2009, pea ʻi Māʻasí, kuo kau mai ha toko 352 ʻo nau kātekina ʻa e faʻahitaʻu momoko taha ʻi Mongokōlia ʻi ha taʻu ʻe 30—ko ha faʻahitau momoko naʻe ʻavalisi e ʻeá ʻi he tikilī minus 25 Fahrenheit.

Naʻe pehē ʻe Pīsope Vikitā L. Palauni ʻi ha konifelenisi lahi: “ʻI he māmaní, ʻoku lahi ha ngaahi kautaha, ngaahi siasi, ngaahi puleʻanga, pea naʻa mo ha ngaahi fāmili kuo mōlia ʻenau longomoʻuí koeʻuhí he ʻoku nau manavasiʻi ke kole ʻa e kakaí ken au feilaulau. ʻOku mahuʻinga ke ʻoua naʻa tau fai ʻa e fehālaaki tatau.”10

Tuku muʻa keu toʻo ha kiʻi taimi ke fakamālō atu, ʻo fakafofongaʻi ʻa e kau takí, ʻi he ngaahi feilaualu ʻoku mou fakahokó. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku mou fai ke tāpuekina ʻaki ʻa e toʻutupú, ʻoku ʻikai fakatokangaʻi mo ʻikai ke ʻasi ʻi ha lipooti. ʻOku hangē kiate au ʻoku tupulekina ʻa e ngāué mo e feilaulaú ʻi heʻetau ngāué. Fakamālō atu. Hangē ko ʻetau hiva ʻi he taha ʻo ʻetau ngaahi himí, ʻofa ke “[ʻomi ʻe hoʻomou ngaahi feilaulaú ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí]”11 kiate kimoutolu mo homou ngaahi ʻofaʻangá.

ʻOku fie maʻu maʻu pē ʻe he polokalama semineli mo e ʻinisititiuti leleí ʻa e kau faiako fakalotú ke nau maʻu ha vā fengāueʻaki lelei mo e niʻihi kehé, kau ai ʻa e mātuʻá, kau taki lakanga fakataulaʻeikí, kau ngāue ʻo e akó, pea mo e kau mēmipa ʻo e koló. ʻOku totonu ke fakafōtunga maʻu pē ʻe hotau ʻulungāngá mo e ngāué ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí.

Naʻe pehe ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili, “Ko e founga ʻoku tau tauhi hotau fāmilí,kaungāʻapí,kaungāngāué, mo e tokotaha kotoa pē ʻoku tau fetaulakí, te ne fakahā pe ʻoku tau toʻo hono hingoá kiate kitautolu mo manatu maʻu ai pē kiate Ia.”12 Ko e faʻahinga laumālie ia naʻe hā mei he talēkita ʻo e fuofua ʻinisitiutí, ko Misa J. Uaili Sēsini.

Hili ʻene hoko ko e palesiteni ʻo e misiona Saute ʻAfiliká he taʻu ʻe fitú, naʻe kole ʻe he kau Palesitenisī ʻUluaki ʻa Misa mo Sisitā Sēsini ke na hiki ki Mosikou, ʻi ʻAitahoó, ke kamata ʻa e polokalama inisitiutí. “Neongo naʻe talitali lelei ʻe he kāingalotu ʻi [Mosokou, ʻAitahoó,] ʻa Misa Sēsini mo hono fāmilí, ka naʻe huʻuhuʻu ha niʻihi ʻo e koló. Naʻe fakatupu ʻe he tuʻunga taʻemahino ʻo ʻene ngāue ʻi Mosikoú ha veiveiua. … Naʻe fokotuʻu ʻe ha kakai pisinisi ʻe niʻihi ha kōmiti ke nau siofi mo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke ne “akoʻi e tokāteline faka-Māmongá” he ʻUnivēsiti.

Naʻe kau ʻa Misa Sēsini ʻi ha ngaahi kulupu fakakolo ʻo feinga ke “feohi mo e kakai naʻe ʻikai fie lea mai ki aí. Naʻe feinga ʻi ha ngaahi maʻu-meʻatokoni efiafi fakahili-uike ke tangutu he tafaʻaki ʻo e tangata naʻe sea ʻi he kōmiti naʻe fokotuʻu ke nau fakafepakiʻi ʻene ngāué. Naʻe pehē ʻe he tangatá ni ʻi ha taha ʻo e ngaahi maʻu-meʻatokoni efiafi ko ʻení, ‘… Ko e tangata mālie koe. Naʻe fokotuʻu au ʻe ha kōmiti ke taʻofi koe mei Mosikou, ka ko e taimi kotoa pē ʻoku ou sio ai kiate koe, ʻokú ke haʻu mātuʻaki anga fakakaumeʻa pea ʻoku ou saiʻia lahi ange ai ʻia koe.’ Naʻe tali ange ʻe Misa Sēsini, ‘ʻOku ou tatau maʻu pē. Mahalo ʻe sai ange ke ta kaungāmeʻa.’ Naʻe manatu ʻa Misa Sēsini kimui ange naʻe hoko e tangatá ni ko e taha hono kaungāmeʻa lelei taha lolotonga ʻene nofo ʻi Mosikoú.”13

Naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Pea ʻe ʻikai lava ha taha ʻo tokoni ʻi he ngāué ni ʻo kapau ʻe ʻikai te ne loto-fakatōkilalo pea fonu ʻi he ʻofa.”14 He ʻikai ke tau lava ʻo fai ʻa e faiako lēsoni fakalotú kapau ʻoku ʻikai tataki kitautolu ʻe he ʻofá: ha ʻofa ki hotau ʻEikí, hotau fāmilí, fanau akó, mo kinautolu ʻoku tau ngāué.

Naʻe lea ʻa ʻEletā Kōtoni B.Hingikelī ki he kau ngāue ʻi he ako ʻa e Siasí he 1978 ʻo pehē:

Tuku e ʻofá ke hoko ko e tefitoʻi moʻoni ʻokú ne tataki koé. Ko e mālohi lahi taha ia he māmaní. …

“Tanumaki … ha ʻofa kiate kinautolu ʻoú ke akoʻí, kae tautautefito kiate kinautolu ʻoku faingataʻa ke aʻu ki aí. ʻOku nau fie maʻu lahi tahá koe, pea ko e mana ʻe hoko ki he ʻenau moʻuí ʻi hoʻo ngāue mo kinautolu ʻi he laumālie ʻo e fakalotolahi mo e angaleleí, te ne ʻomi ha fiefia mo e fiemālie kiate koe ʻi ho ngaahi ʻahó kotoa pea mo ha ivi mo e tui mo e fakamoʻoni kiate kinautolu.”15

ʻE ʻi ai pē ʻa e taimi te tau faingataʻaʻia ai ke ʻofa ʻi ha fānauako pe ha niʻihi ʻoku tau ngāue. Ko e hā leva te tau faí? ʻOku maʻu ʻi hotau hisitōliá ha fakamatala ki ha pule mo e faingataʻa ke ʻofa ʻiate kinautolu naʻe kole ke nau ngāué. Fakatokangaʻi he talanoá ni ʻa e meʻa naʻá ne ʻai ia ke ʻofá.

ʻI he tupu fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Siasí, naʻe fehangahangai ai ʻa e Seminelí mo e Inisitiuti Fakalotú mo e pole ke fokotuʻu ʻa e ako fakalotú ʻi he ngaahi fonua foʻoú, ngaahi anga mo e ngaahi lea fakafonuá. Naʻe toe fokotuʻutuʻu ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1970 tupú ʻa e Seminelí mo e Inisititiuti Fakalotú pea tuku ai ki he kau tokoni pulé ken au tokangaʻi ʻa e ngaahi feituʻu fakavahaʻapuleʻangá.

Naʻe ʻosi hoko ʻa Felengi ʻAho, ko e taha ʻo e kau tokoni pulé, ko ha sōtia ʻi he Tau Lahi Hono II. Naʻe tau ʻi he Pasifiki Sauté pea naʻe akoʻi ai ke fehiʻa ki he filí. Naʻe tailiili heni ʻa Misa ʻAho naʻa vahe ange ke ngāue mo e kakai ʻĒsiá.

Pea hangē ko e meʻa ne tailiili ki aí, naʻe kole ange ʻe Misa Siō J. Kulisitianiseni, ko e tokoni i komisiona ʻo e akó ke ne tokangaʻi ʻa e Pasifiki Sauté mo ʻĒsia. “Ko e taimi naʻe puna atu ai ʻa [Misa] ʻAho he Tahi Pasifikí ki Siapaní, naʻe kei ʻi hono lotó pē ʻa e ongo ko ia mei he taú neongo ʻene lotu fakamātoato ke toʻo fakaʻaufulí. ʻI heʻene teu tūʻutá, naʻe ongoʻi mafasia ʻa Misa ʻAho. Naʻe hū atu ʻi he malaʻe vakapuná ʻo feʻiloaki mo e palesiteni fakamisioná. Pea ʻi heʻene vakai ki he fofonga ʻo e palesiteni fakamisioná, ko e meʻa pē ne naʻá ne ʻiloʻi ai ʻa e ʻofa pea mo fōngia ʻi heʻene ongoʻi ʻofa ʻaʻaná.” Naʻe mole kotoa ʻa ʻene ngaahi ongo taʻetaau kimuʻá.16

Naʻe pehē ʻe Misa ʻAho naʻá ne lotu fakamātoato pea naʻe ʻomi ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ha ʻofa ki hono lotó. Te tau lava ʻa e meʻa tatau. Naʻe naʻinaʻi ʻa Molomona, “Lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni.”17

ʻE lava ʻe he Laumālie tatau ʻo fakalotolahiʻi mo hiki hake kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi tukuhāusia, taʻe-fakahoungaʻi, pe loto foʻi aí.

Naʻe vahe ʻa Popi mo Kuenitā ʻĀnolo ke na hiki ki Kuatemala ʻo kamata ai ʻa e polokalama seminelí mo e ʻinisitiutí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Mis ʻĀnolo ʻa e ongo naʻá ne maʻú ʻi haʻane fononga meʻalele lōloa ki ʻapi, hili e ʻosi haʻane ngāue ʻo pehē: “Ko e haafe ia ʻa e tahá pe ko e taha pongipongí ʻeni. ʻI he taimi ko ʻení, naʻá ku maʻu ha ongoʻi tuēnoa ʻaupito pea ʻoku ʻikai ha taha ʻi māmani te ne ʻilo e feituʻu naʻá ku ʻi aí. Naʻe pehē ʻe hoku famili ʻoku ou mohe ʻi ha feituʻu. Naʻe ʻikai ʻilo ʻe he kakai ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻeku meʻa ʻoku faí. Naʻá ku ongoʻi tuenoa.ʻI heʻeku fakaʻuli atu [ʻi ha feituʻu ʻuluʻakaua fakaʻofoʻofa], pea fetuʻuʻia ʻa e langí, naʻá ku hanga hake pea fanafana mai ʻa e Laumālié, ‘ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻi ai.’ Naʻe mole ʻa e ongoʻi tuēnoá peá u tangi lahi he toenga ʻeku fokí. Naʻe haʻu ʻa e ongoʻi fiefia mo nongá mei heʻeku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi au heʻeku Tamai ʻi he Langí mo e meʻa naʻá ku faí.”18

Kapau ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he hisitōlia ʻo e semienelí mo e inisitiutí, kuo pau pē ko ʻetau fakahoungaʻi ʻa e faingamālie kāfakafa ko ia ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e toʻu tupu faivelenga mo tui ʻo e Siasí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fānau ako ko ʻení ʻi he tuliki kotoa ʻo e māmaní ha laumālie ʻo e tui mo e feilaulau. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻā ha kiʻi talavou he 3:15 he pongipongi kotoa pē ke ʻoua ʻe tōmui ki he seminelí. ʻOku fie maʻu ke lue lalo ki he tauʻanga pasí, heka pasi ʻi ha miniti ʻe tahanima, tali ki he pasi hono hokó, heka ai, pea toe lue lalo ʻi ha poloka ʻe fā ki he falelotú. Naʻe pau ke ne faʻa fai ʻeni ʻi he ʻuhá mo e momokó. ʻI he ʻosi ʻa e taʻú, ʻoku laka hake he peseti ʻe 90 ʻene maʻu akó pea ʻikai tōmui.

Te u ʻoatu ha sīpinga ʻe taha ki he founga ʻo e tui mo e līʻoa ʻetau fānau akó.

Naʻe hoko ʻa Sitīveni K. ʻAipa, ko ha tokoni pule kimuʻa, ko ha faifekau ʻi he ʻOtu Filipainí pea toe foki atu ʻi ha ʻosi ha ngaahi taʻu siʻi ke tokoni he kamataʻi ʻo e seminelí ai. ʻOku fakamatala kau ki haʻane ʻaʻahi ki ha fāmili naʻe maheni mo ia ʻi heʻene kei faifekaú— ko ha famili naʻe ʻi ai ha ʻofefine “longomoʻui” ko Malia. Naʻe tohi ʻe Misa ʻAipa ʻo pehē:

“Naʻá ku tukituki ʻi he matapā honau kiʻi fale pilikí … pea fakaava ʻe he faʻeé… ne u [talaange] ʻa e ʻuhinga ʻeku foki angé mo fakamatalaʻi ʻa e polokama semineli ʻi ʻapí.

“Naʻá ku ʻeke ʻa Malia, ʻa ia ʻoku ofi ke taʻu tahahiva nai. Naʻe fusi hake ʻe he faʻeé ʻa e puipui naʻá ne vahevahe ʻa e lokí, ʻoku tokoto ai ʻi he mohenga pēpeé ha taha hangē ha tamapuá, pāuni nai ʻe nimangofulu pe onongofulu, ko Malia, ʻi he tuʻunga taupotu ʻo e kanisaá. Naʻe malimali mo fofonga fiefia ʻi he ʻeku ʻunu atu ki hono tafaʻakí.

“Naʻá ne ʻeke mai pe ʻe lava ke kamata he ako seminelí. Naʻe toe pē ʻa e mahina ʻe ono ʻene moʻuí ka ne loto ke mateuteu lelei ange ke akoʻi hono kāinga ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Naʻá ku palōmesi ange ko ʻene tau ange pē nāunaú ki Manilá, ko ia ʻe fuofua maʻu ʻene nāunaú. ʻOsi ha uike taha peá u foki atu, kuo mateuteu ʻa Malia ke ako.

“Ne ʻosi fokotuʻu ʻe heʻene tamaí, ʻa ia kuó ne hoko ʻeni ko ha mēmipa pea ko e palesiteni fakakolo, ha sioʻata ʻi ʻolunga ʻi hono ʻulú ke lava ʻo sio hake pea laukonga mo tohi. Tuʻunga ʻi he hōloa siʻono iví, naʻe ʻikai toe lava ʻo tangutu. ʻI he toe ha uike ʻe taha pea siʻi mālōloó …, ne fakakakato ʻe Malia ʻa e ngāue fakaʻosi ʻo hono ako ʻi ʻapí e Tohi ʻa Molomoná—ko e ngāue ia ʻi ha māhina ʻe hiva, peesi ʻe tahaafe pe toe lahi ange, ʻa e foʻi lea kotoa, mo e meʻa kotoa ke fakafonú.”19

Ko ʻemau fakaʻamú, ka maʻu ʻa e hisitōlia ko ʻení, ke mou lau ia, fakatōkakano ʻa e lēsoni te ne lava ʻo akoʻi maí, pea—ko e mahuʻinga tahá—hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohi ʻi he seini ʻo hotau hisitōliá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Dieter F. Uchtdorf:

“ʻOku tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ko e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko ha meʻa kuo kakato, kuo ʻosi hoko. … Ko hono moʻoní, ko e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko ha ngāue ia ʻoku kei hokohoko pē; ʻoku tau moʻui ai he taimí ni.

“Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi vahaʻa taimi fakaofo taha he hisitōlia ʻo mamaní!”

ʻI hono maʻu e mahino ko iá, naʻe faleʻi kitautolu ʻe Palesiteni ʻUkitofa ke ʻoua te tau “mohe he lolotonga hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.”20 ʻOku tonu ke tau fakatou houngaʻia mo loto fakatōkilalo ʻi hono foaki mai kiate kitautolu ʻa e faingamālie toputapu ke tokoni ʻi hono hiki e vahe ko ʻení ʻi he talanoa ʻoku kei hoko atu ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

Ko e kau fakamoʻoni kotoa kitautolu ki he anga hono “fakavaveʻi [ʻe he ʻEikí] ʻa ʻEne ngāue ʻo e fakamoʻuí.” Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuki, “Ko e konga lahi ʻo e ngāue faingataʻa ʻi he fakavaveʻi e ngāue ʻo e fakamoʻuí ki he kakai moʻuí mo e pekiá fakatouʻosi, ʻe fakahoko ia ʻe kimoutolu kakai kei talavoú.”21 Te tau lava ʻi heʻetau hoko ko e kau faiako fakalotú ʻo teuteuʻi kinautolu ke nau fai ʻa e ngāue faingataʻa ko iá. Te tau tokoniʻi lelei taha kiate kinautolu, ʻo hangē ko e fokotuʻu ʻa Palesiteni Eyring ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, ʻaki haʻatau kole ki hanau tokolahi ange, ʻikai ko e tokosiʻi.22

ʻI he hiki hake ʻe he fanau akó ʻenau akó ʻenau akó ʻʻi heʻenau maʻu kalasi maʻu pē, lau folofola he taimi kehé, mo kau ʻi hono ngaahi siví, te nau mateuteu ai ʻo ʻikai tatau mo ha toe toʻu tangata.

Naʻe tohi ʻe he tangata Kalisitiane faʻu tohi ko C.S.Luisi ʻo pehē, “Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he kuonga kotoa pē ʻoku ʻikai fakakau ia ʻi he ngaahi tohi hisitōliá.”23 Kuo taʻu ʻe teau tupu ha niʻihi ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí kuo nau ngāue mo feilaulau pulipulia pē ke tokoni ʻi hono ʻomi ʻo e kakai kei talavoú kia Kalaisi. Ko e tokolahi taha ʻo kinautolu pea mo honau talanoá he ʻikai ʻasi ia ʻi ha tohi, ka ʻoku tau maʻu ʻa e fakapapau he ʻikai taʻe fakatokangaʻi kinautolu. “Oku hiki fakalongolongo pē ʻe he kau ʻāngeló ʻi ʻolunga,”24 pea ʻoku ʻi ai ʻa e tohi ʻoku tauhi ʻi ha feituʻu kehe ʻe kau ai ʻa e ngāue kotoa pē—kau ai mo hoʻo ngāue— ʻoku tokoni ke fakahoko ʻEne ngāué.

Kuo tau lāulea nounou he ʻahó ni fekauʻaki mo hotau hisitōliá. Ka ʻi heʻetau vakai atu ki he kahaʻú, ʻe lelei ke tau manatuʻi ha lea naʻe fai ʻe ʻEletā Sēmisi E.Talamesi. Naʻá ne pehē, ko e “kikité, ko ha lekooti ʻo ha ngaahi meʻa kimuʻa ʻoku teʻeki hoko. Ko e hisitōliá ko e lekooti ia ʻi he hili ʻo ʻenau hokó; pea ʻi he ongo meʻá ni, ʻoku totonu ke falalaʻia ange ʻa e kikité he ʻe tonu ange ia ʻi he hisitōliá.”25

Ko e hā e lau ʻa e kikité ki hotau kahaʻú? Naʻe fakahā mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻE ʻikai ha nima ʻuli te ne taʻofi ʻa e fakalakalaka ʻa e ngāué ni … ko e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻe laka mālohi ki muʻa, fakaʻeiʻeiki, mo tauʻatāina, kae ʻoua kuo hū ki he konitinēniti kotoa pē, ʻufiʻufi ʻa e fonua kotoa pē pea ongo he telinga kotoa pē, kae ʻoua kuo kakato ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea toki folofola mai ʻa Sihova kuo lava ʻa e ngāué.”26

ʻOfa ke tāpuekina kitautolu takitaha ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau feinga ke ngāueʻaki hotau hisitōliá ke tau manatu—mo ngāue—ʻi heʻetau tokoni ke fakahoko e ikuna fakaofo he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻemeni.

Notes

  1. Marlin K. Jensen, “Remember and Perish Not,” Ensign or Liahona, Apr. 2007, 36.

  2. Helaman 5:6–7.

  3. Hannah Senesh, quoted in Danel W. Bachman, “Joseph Smith, a True Martyr,” in Susan Easton Black and Charles D. Tate Jr., eds., Joseph Smith: The Prophet, the Man (1993), 330.

  4. J. Reuben Clark Jr., “The Charted Course of the Church in Education,” rev. ed. (1994), 6.

  5. Gordon B. Hinckley, quoted by Russell M. Nelson, “Spiritual Capacity,” Ensign, Nov. 1997, 16.

  6. By Study and Also by Faith: One Hundred Years of Seminaries and Institutes of Religion (2015), 124.

  7. 1 Nephi 4:6.

  8. See By Study and Also by Faith, 125–26.

  9. By Study and Also by Faith, 397–99.

  10. Victor L. Brown, “The Vision of the Aaronic Priesthood,” Ensign, Nov. 1975, 68.

  11. “Praise to the Man,” Hymns, no. 27.

  12. Robert D. Hales, “In Remembrance of Jesus,” Ensign, Nov. 1997, 25.

  13. By Study and Also by Faith, 66–67.

  14. Doctrine and Covenants 12:8.

  15. Gordon B. Hinckley, “Four Imperatives for Religious Educators” (address to religious educators, Sept. 15, 1978), 3–4, si.lds.org.

  16. See By Study and Also by Faith, 237–38.

  17. Moroni 7:48.

  18. Robert B. Arnold, quoted in By Study and Also by Faith, 244.

  19. Stephen K. Iba, “Our Legacy of Religious Education” (undated and unpublished talk), 8; spelling and punctuation standardized.

  20. Dieter F. Uchtdorf, “Are You Sleeping through the Restoration?” Ensign or Liahona, May 2014, 59, 62.

  21. Quentin L. Cook, “Roots and Branches,” Ensign or Liahona, May 2014, 46.

  22. See Henry B. Eyring, “Raising Expectations” (Church Educational System satellite training broadcast, Aug. 4, 2004), si.lds.org.

  23. C. S. Lewis, The Dark Tower and Other Stories (1977), 17.

  24. “Do What Is Right ” Hymns, no. 237.

  25. James E. Talmage, The Great Apostasy (1958), 35.

  26. Joseph Smith, in History of the Church, 4:540.

Paaki