Faigalotu i le Lalolagi Atoa
Ola ma se Faamoemoega: O Le Taua o le “Manatu Moni”


Ola ma se Faamoemoega: O Le Taua o le “Manatu Moni”

O Se Afiafi ma Brother RandallL. Ridd Faigalotu i le Lalolagi Atoa mo Talavou Matutua • 11Ianuari, 2015 • Iunivesite o Polika Iaga–Idaho

Oka se avanoa ina a ofoofogia le faatasi ai ma outou i le po nei. O se faamamaluga lava mo au ma si ou toalua le faatasi ai iinei i lenei afiafi. Sa ou manatu e fai si mataina le iloaina e la’u telefoni sa i ai lenei malaga i Rexburg i lenei aso i luga o la’u kalena. Na tau mai e le telefoni ia te au le tulaga o le a i ai le tau ma au mai se lisi o faletalimalo ma faleaiga i le taulaga. Na tau mai foi e le telefoni le tele o vaaiga mataina o loo i ai i Rexburg i lenei faaiuga o le vaiaso.

Oi, a o lea la ua tau i ai o’u manatu—e le o lisiina ai la’u lauga o se tasi o mea mata’ina. Ou te matea o le mea lena tou te iloa ai o se telefoni poto!

E ui lava sa lei fautuaina atu e lau telefoni poto, ae sa outou taufai filifili uma e faaalu se itula se tasi o o outou taimi e faatasi ai ma au i le po nei—o se itula tou te le toe maua lava. O lea la, ou te lagona ai o se tiutetauave tele le faaaogaina tatau. Ae ou te iloa foi o le mea ou te ta’u atu o le a leai sona taua atu i lo le mea e aoao atu e le Agaga ia te oe, ma e na o le pau lava lona taua pe a e faia se tautinoga e galue e tusa ma na uunaiga.

Ou te manatu tou te ioe faatasi ma au o se taimi ofoofogia lenei e ola ai. Na faaigoa e tagata suesue o uiga ma tupuaga o tagata le matou tupulaga o Baby Boomers, e ui ua seasea toe faaaogaina lena faaupuga; sa latou faaigoaina le tupulaga na sosoo ai, o le Tupulaga X; sa latou faaigoaina outou o le Tupulaga Y, po o le Au Meleniuma. Ua iloa outou i le faigofie o le tou faaaogaina o tekinolosi ma le auala o loo outou taliaina ai ala o faasalalauga faaleagafesootai, ua outou atamamai atu ma sili ona aoaoina i lo tupulaga ua muamua atu. O nei uiga ua le gata ina outou matua taua ai i malo i nei aso ae ua faapena foi ona taua foi i le faiga o le galuega a le Alii.

Ua tele atu filifiliga ma sili atu avanoa ua outou maua i lo se isi lava taimi muamua. E pei o le tele o mea i le olaga, ua avea uma nei mea o se faamanuiaga ma se mala. O le tele naua o filifiliga, ma le fefe i le faia o ni faaiuga leaga, ua tele lava ina taitai atu ai i le “leai o se tomai e faia ai se faaiuga,” o se tasi lea o luitau o la outou tupulaga. Ua sili atu ona faigata ona taulai lelei i lo se isi lava taimi muamua! Faatasi ai ma tekinolosi, o le taimi lava e te faatauina ai se mea, o avanoa o le faapea ai ua pasia i le taimi lava e te tuua ai le faleoloa. Ua anoanoai tele tagata ua fefefe e tuuto atu i se mea ona latou te fesiligia pe faamata ua toeitiiti maua se isi filifiliga lelei atu. O lea latou te faatalitali ai—ma i’u ai ina leai se mea e fai. I lea tulaga le gauai ua faigofie ai ona avea i latou ma taulaiga o mea faalavefau. O le vaifofo mo lena mea, uso e ma tuafafine, o le mea lea ou te fia talanoa ai i lenei afiafi—ola ma se faamoemoega: o le taua o le manatu moni.

I. Faamoemoega

Mafaufau mo sina taimi o loo e i ai i se vaa faaola i luga o le vasa, e leai ma se mea ae na o galu o loo fafati i itu uma, i mea e mafai ona vaaia e mata. O loo i ai foe i le vaa, ae o le fea itu o le a e alo i ai? Ia mafaufau nei ua e tau iloa atu le laueleele. O lea la ua e iloa nei le itu e tatau ona e alu i ai. Pe mafai ea e le vaai atu i le laueleele ona e maua ai uma le faaosofiaga ma le faamoemoega? O tagata latou te le faatumauina se lagona manino o le faamoemoega o tagata faaopeopea ia. E faataga e tagata faaopeopea galu o le lalolagi e faia tonu po o fea e ave i ai i latou.

Leo Tolstoy

O olaga o le tusitala maoae Rusia o Leo Tolstoy, le tusitala o le War and Peace, ua faaalia ai lenei manatu. Sa faigata le taimi talavou o Leo Tolstoy. Na maliliu ona matua a o pe a ma le 13 ona tausaga. Sa aoaoina e ona uso matutua i ala o le ava malosi, taaloga faitupe, ma le faitaaga, sa itiiti lava se atamai o Leo i ana suesuega. I le 22 o ona tausaga, sa amata ai ona ia lagona e le o i ai se faamoemoega moni i lona olaga, ma ia tusia ai i lana api talaaga, “O loo ou ola e pei o se manufeai.” I le lua tausaga mulimuli ane sa ia tusia ai, “Ua 24 ou tausaga ae e le o i ai lava se mea ua ou faia.” O le le faamalieina o Tolstoy na faaosofia ai o ia e amata se sailiga i le olaga atoa ina ia maua, e ala i le tele o tofotofoga ma mea sese, le faamoemoega o lona olaga—o le aisea. Ae lei maliu o ia i le 82 o ona tausaga, na ia faaiuina se tala i lana api talaaga, “‘O le uiga atoa ma le fiafia i le olaga,’ … o loo taoto lea i le sailiga mo le atoatoa ma le malamalama i le finagalo o le Atua”1—ma ou te faaopoopo atu, ma le faia o le finagalo o le Atua.

O loo faapea mai “o aso sili ona taua i lou olaga o le aso lea sa e fanau mai ai ma le aso e te iloaina le mafuaaga” na e fanau mai ai.2 Ona ua tatou maua le talalelei, e le tatau ai ona tatou faaaluina lo tatou olaga atoa e taumafai ai ia iloaina lona faamoemoega. Ae, e mafai ona tatou taulai atu i le faataunuuina o lena faamoemoega.

I le Mataio 5:48 tatou te faitau ai, “O lenei, ia atoatoa ona lelei o la outou amio, e pei o lo outou Tama o i le lagi e atoatoa ona lelei o ia.”

Ou te manatu e tofu i tatou ma se manao faalenatura ia faaleleia. Ae ona tatou te faia uma mea sese, ua faatalitonuina ai le toatele o i tatou o le sini o le atoatoa e le mafai ona ausia. Ma semanu o le tulaga lena—pe ana leai le Togiola. O le taulaga a lo tatou Faaola ua mafai ai ona faaatoatoaina: “Ioe, o mai ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia, ma faafiti outou lava mai mea uma e le faaleatua; ma afai tou te faafiti outou lava mai mea e le faaleatua uma, ma alolofa i le Atua ma o outou manatu atoa, mafaufau, ma le malosi atoa, ona lava lea o lona alofa tunoa mo outou, ma o lona alofa tunoa e mafai ai ona outou atoatoa ia Keriso” (Moronae 10:32; faaopoopo le faamamafa).

Ua tuuina mai e lo tatou Faaola ia i tatou le faamoemoe e musuia ai i tatou ia avea e faapei o lo tatou Tama i le Lagi. Tou te silafia, e pei ona maua e Tolstoy, o loo i ai le olioli i le malaga e tau atu i le atoatoa. E oo mai faamoemoega silisili i lou olaga pe a e faia lau sailiga ia mulimuli i le finagalo o le Alii.

Sa fesili Elder Tad  R. Callister e faapea: “Aisea e taua tele ai le i ai o se vaaiga mamao sa’o e uiga i lenei taunuuga paia o le faaleatua lea o loo molimau manino mai ai tusitusiga paia ma isi molimau? Ona o lena vaaiga mamao faateleina e oo mai ai uunaiga faateleina.”3

Misiona

A o avea au ma se alii talavou, sa toetoe lava a ou filifili e le alu i se misiona. Ina ua mavae se tausaga i le kolisi ma se tausaga i le vaegaau, sa ou maua se galuega i se falemai i le lotoifale o se tagata tomai faapitoa e faia faaata tetele. I se tasi aso sa valaaulia ai au e Dr. James, Pingree, o se tasi o fomai tipitipi i le falemai ma te fai’aiga faatasi i le aoauli. I le ma talanoaga, sa iloa ai e Dr. Pingree ou te le o fuafua e auauna atu i se misiona, ma ia fesili mai pe aisea? Sa ou tau atu ia te ia ua fai si ou matua ma e masalo ua ou tuai. Sa ia tau mai ia te au e le o se mafuaaga lelei tele lea ma sa ia alu i lana misiona ina ua maea lana aoga faafomai. Ona ia tuu mai lea o lana molimau e uiga i le taua o lana misiona.

O lana molimau sa i ai se aafiaga taua tele ia te au, ma sa mafua ai ona ou tatalo e pei lava ou te lei tatalo muamua—faatasi ai ma se manatu moni. Sa mafai ona ou mafaufau i le tele o mafuaaga e le alu ai i se misiona. Sa ou matamuli, matamuli tele na ou manatu ai o le faia o se lauga faatofa i le sauniga faamanatuga ua lava lava lea mafuaaga e le alu ai. Sa ou maua se galuega sa ou fiafia i ai. Sa ou maua se avanoa e sikolasipi ai lea o le a le maua pe a uma mai se misiona. Ma le mea e sili ona taua, sa i ai sa’u uo teine sa faatalitali mo au a o ou i ai i le vaegaau—ma sa ou iloaina o le a le faatali mo se isi lua tausaga! Sa ou tatalo ma tatalo ia maua le faamaoniga o le talafeagai o au mafuaaga ma lo’u sa’o.

I lo’u le fiafia tele, sa le mafia ai ona ou mauaina le tali faigofie o le ioe po o le leai sa ou faamoemoe i ai. Ona oo mai lea o se manatu ia te au: “O le a se mea o finagalo le Alii ia e faia?” Sa ao ona ou faailoa atu sa ia finagalo ia te au ia auauna atu i se misiona, ma sa avea lenei mea ma se taimi taua o lou olaga. Pe o le a ou faia ea le mea sa ou manao e fai po o le faia o le finagalo o le Alii? O le fesili lena e ao ia i tatou uma ona fesiligia ai i tatou lava i le tele o taimi. O se mamanu maoae lea mo i tatou taitoatasi e vave faavae ai o tatou olaga. E tele taimi tatou te maua ai i uiga o le “O le a ou alu i le mea e te finagalo ou te alu i ai, ma o le a ou faia le mea e te finagalo ou te faia, le Alii e—pau lava mea ia ou alu i le mea ou te fia alu i ai ma faia le mea ou te fia faia.”

O le mea e faafetai ai, sa ou filifili e auauna atu i se misiona ma sa tofia e galue i le Misiona Mekisiko i Matu. Ina ia faafaigofie se tau le mautonu o ono lagonaina e nisi o outou—E mafai ona ou tau atu sa lei faatali la’u uo teine ia te au, ae sa ou faaipoipo atu lava ia te ia! O ia o se tasi o faamanuiaga silisili i lo’u olaga. O le iloaina o le faamoemoega o o tatou olaga o le avea lea e faapei o lo tatou Tama i le Lagi, ua ou iloa e leai lava se isi iunivesite sili atu i lo le faaipoipo ma faia se aiga e aoao ai i tatou e uiga i le alofa o le Atua mo Lana fanau. I le iloaina o mea ou te iloa, ou te faia ai mea uma ou te mafaia ia sao atu ai i lena iunivesite pe ana faapea o au o oe. Ou te malamalama o le lesitala mo soo se isi ua amatalia i le taimi nei lava.

II. Manatu Moni

Ina ua faatoa amata ona aoao le ma atalii e tautala, sa matuai naunau lava e fia iloa. I lana vaogagana faatapulaaina sa i ai lana upu e fiafia lava i ai o le “Aisea?” Afai ou te fai i ai, “Ua oo i le taimi e sauni ai e moe,” na te tali mai lava i le “Aisea?”

“Ou te alu ou te faigaluega.”

“Aisea?”

“Sei fai se tatou tatalo.”

“Aisea?”

“Taimi e o ai i le lotu.”

“Aisea?”

Sa manaia lava—le uluai 500 taimi na ia faia ai. Ae e ui foi lava ina uma lona manaia ma oo ai ina pei e faaosoita, ae sa faafetai lava mo lea faamanatu faifai soo ia suesue le aisea o loo i tua (moni) o mea uma sa ou faia.

Ou te le o mautinoa tele pe o i ai se taua tele i le mataitusi Y e fai ma igoa mo la outou augatupulaga, ae ou te manatu o loo i ai se taua i le mafaufau ai ia te outou lava o le Augatupulaga o le “Aisea”. E taua, i le lalolagi i aso nei, le mafaufau e uiga i le aisea po o le mafuaaga tou te faia ai mea o loo outou faia.

O le ola ai ma ni manatu moni lava o lona uiga o le malamalama lea i le “aisea” ma le iloaina o faanaunauga o loo i tua atu o au amioga. Sa saunoa Socrates, “O se olaga e le suesueina e le aoga ona ola ai.”4 Mafaufau loloto pe faapefea ona e faaaluina lou taimi, ma fesili soo ifo ia te oe lava pe “aisea?” O lenei mea o le a fesoasoani ai ia te oe ia atiaeina le tomai ia vaai ai i le lumanai. E sili atu ona lelei le vaai i le lumanai ma fesili ifo ia te oe lava, “Aisea o le a ou faia ai lena mea?” nai lo le tepa i tua ma faapea ifo, “Aisea ea sa ou faia ai lena mea?” Afai e na o le pau le mafuaaga ona e faapea e finagalo le Atua e te faia, ua lava lava la lena mafuaaga.

Fetu

Sa ou aoaoina le taua o le manatu moni a o avea au ma se tamaitiiti aoga seminare talavou. Sa luiina e lo matou faiaoga i matou e faitau le Tusi a Mamona. Ina ia tulituliloa lo matou alualu i luma, sa ia fatuina ai se siata sa i ai o matou igoa i le tasi pito ma tusi na lisiina i le pito i luga. O taimi taitasi matou te faitaua ai se tusi, e tuu ai se fetu i talaane o o matou igoa. I le taimi muamua sa le tele se taumafaiga i le faitauina, ma sa lei umi ae ou iloaina ua ou telegese lava i tua. I le gaepuina i se lagona o le maasiasi ma o’u uiga masani fiatautava, sa amata ai ona ou faitau. O taimi uma lava la ou te maua ai se fetu, sa ou fiafia. Ma o le tele o fetu ou te mauaina, o le faateleina foi lena o le faaosofia o au e faitau—i va o vasega, i le tuua o le aoga, ma soo se taimi avanoa lava.

Semanu o se tala matagofie lenei pe ana faapea e mafai ona ou tau atu ia te outou sa ou sili i le vasega—ae e leai. (Ou te lei ulivaa foi, mo le tou silafia.) Ae tou te iloa le mea na ou mauaina i le faitauina o le Tusi a Mamona? Ou te iloa o loo outou manatu “o se molimau” a ea? Ae leai foi. Sa ou mauaina fetu. Sa ou mauaina fetu ona o le mafuaaga lena sa ou faitau ai. O le mea lena sa ou manatu moni i ai.

Sa manino lava le saunoaga a Moronae ina ua ia faamatalaina le auala e iloa ai pe moni le Tusi a Mamona: “Ma pe a outou maua nei mea, ou te apoapoai atu ia te outou ia outou ole atu i le Atua, le Tama Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe ua le moni ea nei mea; ma afai tou te ole atu ma le loto faamaoni, ma le manatu moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso, o le a ia faaali mai le moni o ia mea ia te outou, i le mana o le Agaga Paia” (Moronae 10:4; faaopoopo le faamamafa).

A toe tepa i tua, e mafai ona ou vaaia sa matua faamaoni atoatoa le Alii ia te au. Aisea o le a ou faamoemoeina ai e maua se mea e ese mai nai lo le mea sa ou sailia? Sa ou lei taofi ma fesili ifo ia te au lava pe aisea sa ou faitauina ai le Tusi a Mamona. Sa ou se ese, ma tuu atu i uunaiga faalelalolagi e taialaina au, ma na maua ai sa ou faitauina le tusi sa’o mo mafuaaga sese. O le manatu moni, o le faia lea o le mea sa’o mo le mafuaaga sa’o.

Sa ou le iloaina seia oo i ni tausaga mulimuli ane, a o ou tauivi e fai se filifiliga pe alu pe leai i se misiona, lea sa ou faitauina ai le Tusi a Mamona ma se manatu moni. Afai o lea o le a ou faaaluina le lua tausaga e molimau atu ai e uiga i le tusi, e manaomia muamua lava ona i ai sa’u molimau.

Ou te iloa e faataunuu e le Tusi a Mamona lona faamoemoega paia o le molimau atu e uiga i le soifuaga ma le misiona a Iesu Keriso ona ua ou faitau i ai ma le manatu moni.

O Le Faataoto o Moli

Ou te fia faasoa atu se faataoto faaonapo nei lea o le a ou ta’ua “O Le Faataoto o Moli.” A o e faafofoga mai, mafaufau po o le a se mea e aoao atu e lenei tala ia te oe e uiga i le mana o le manatu moni.

Sa i ai se alii talavou sa i ai sona naunautaiga e galue mo se kamupani ona sa lelei tele le totogi ma sa taualoa tele. Sa ia saunia lana tusi o ona agavaa ma faia ni faatalanoaga. Sa iu ina ia maua se avanoa e amata ai. Ona ia liliu lea o lona naunautaiga i lana sini e sosoo ai—o se tofiga supavaisa lea o le a ia maua atili ai le mamalu ma tele atu le totogi. O lea sa ia faataunuu ai galuega sa tuu i ai na te faia. Sa ia usu po mai i nisi o taeao ma faigaluega i le leva o le afiafi ina ia vaai mai lona pule e tele itula o loo faigaluega ai.

Ina ua mavae tausaga e lima sa avanoa loa se tofiga supavaisa. Ae sa matua le fiafia lava le alii talavou, sa maua e se isi tagata faigaluega, sa na o le ono masina sa faigaluega ai mo le kamupani, lea siitaga. Sa matua ita lava le alii talavou ma alu atu ai i lona pule mo se faamalamalamaga.

Sa fai atu i ai le pule atamai, “Ae ou te lei taliina au fesili, e mafai ona e faia se mea mo au?”

“Ioe,” sa fai atu ai le tagata faigaluega.

“E mafai ona e alu i le faleoloa ma faatau mai ni moli? Ua manaomia lava e lo’u toalua.”

Sa ioe i ai le alii talavou ma alu loa i le faleoloa. Ina ua ia foi mai, sa fesili atu i ai le pule, “O a ituaiga o moli sa e faatauina mai?”

“Ou te leiloa,” sa tali atu le alii talavou. “Na o le pau lava lau tala ia faatau mai ni moli, ma o moli la nei. Tago mai.”

“E fia lo latou tau?” sa fesili atu ai le pule.

“Ia, ou te le iloa,” o le tali lea. “Sa e tuuina mai ia te au le $30. O lau lisiti lea, ma lau sui lea.”

“Faafetai lava,” sa fai atu ai le pule. “Ia faamolemole alala ifo i lalo ma faalogo lelei mai lava.”

Ona valaau lea e le pule o le tagata faigaluega lea na mauaina le siitaga ma talosagaina o ia e faia le galuega lava lea e tasi. Sa ia ioe ma le fiafia ma alu i le faleoloa.

Ina ua ia foi mai, sa fesili i ai le pule, “O a ituaiga o moli na e faatauina?”

“Ia,” sa ia tali mai, “sa tele ituaiga eseese o moli i le faleoloa—sa i ai moli saina, moli Valenisia, moli samoa, moli meleke, ma le tele o isi ituaiga, ma sa ou leiloaina po o le a le ituaiga e faatau. Ae sa ou manatuaina sa e fai mai na manaomia e lou faletua ia moli, o lea sa ou valaau atu ai ia te ia. Sa ia fai mai o loo faia sana pati ma o le a ia faia se vai moli. O lea sa ou fesili ai i le faatauoloa po o fea o nei moli e sili ona lelei e fai ai le vai. Sa ia fai mai o le moli Valenisia matua suamalie lona sua, o moli la na sa ou faataua. Sa ou momoliina i lou maota a o ou toe foi mai i le ofisa. Sa matua fiafia lava lou faletua.”

“E fia lo latou tau?” sa fesili atu ai le pule.

Ia, o le isi faafitauli lena. Sa ou le iloaina pe fia ni moli e faatau, o lea sa ou toe valaau atu ai i lou faletua ma fesili i ai pe toafia ana malo o loo faamoemoeina. Sa ia saunoa mai e 20. Sa ou fesili ai i le faatau oloa pe fia ni moli e moomia e fai ai le vai moli mo le 20 tagata, ma sa matua tele lava. O lea, sa ou talosagaina ai le faatauoloa pe mafai ona maua se pa’u, ma sa ia faia! O moli nei e 75 sene le tau masani i le tasi, ae sa na o le 50 sene na ou totogiina i le tasi. O lau sui lea ma le lisiti.”

Sa ataata le pule ma faapea atu, “Faafetai lava; toe feiloai.”

Sa ia tilotilo atu i le alii talavou sa matamata atu. Sa tu i luga le alii talavou, faamimigi ona tauau ma fai mai, “Ua ou iloaina nei le uiga o lau tala,” a o ia savali ese atu ma le le fiafia i fafo o le ofisa.

O le a le eseesega i le va o nei alii talavou e toalua? Sa talosagaina uma i laua e faatau mai ni moli, ma sa la faia. Atonu e te faapea mai sa savali le tasi lena i le maila faaopoopo, pe sa sili atu ona mataalia, pe sa sili atu ona faalogo lelei le toatasi lena i faamatalaga auiliili. Ae o le eseesega e sili ona taua e faatatau lea i le manatu moni, nai lo le tau na ona faatino o se mea. Sa faaosofia le alii talavou muamua e le tupe, tofiga, ma le mamalu. O le alii talavou lona lua sa uunaia e se lagona malosi ia faafiafiaina lona pule ma se tautinoga i le loto ia avea ma se tagata faigaluega sili ona lelei e mafai ona avea ai o ia—ma sa iloagofie lava le taunuuga.

E mafai faapefea la ona outou faaaogaina lenei faataoto i o outou olaga? E mafai faapefea ona ese mai au taumafaiga i lou aiga, i le aoga, i le galuega, ma i le Ekalesia, pe afai e te saili e le aunoa ia faafiafiaina le Atua ma faia Lona finagalo, ona o loo faaosofia e lou alofa mo Ia?

III. Faatatauga

Aloese Mai Mea Faalavefau—o le Taua o le Taulai Atu

Ua faafia ona e saofai i lalo i le komepiuta e fai sau meaaoga po o se tofiga mo lau galuega; ae faafuasei lava ona oso ae se mea sa e saili e faatau talu ai nei? Ona oo lea a o e feosofai solo i faleoloa i luga o le initoneti, ua e matauina o loo i luga foi o le initoneti nisi o au uo, ona amata foi lea ona e talanoa atu i ai. Ona e mauaina lea o se faailoilo ua tuu e se uo se mea i luga o le Facebook, ma ua e manao foi lava ia vaai loa i ai. Ae e te lei iloaina, ua e maumaua ni taimi taua ma galo ai ia te oe le mafuaaga na e alu ai i le komepiuta i le taimi muamua. Ua tele taimi e faalavelaveina ai i tatou i taimi sa tatau ona tatou faatinoina ai ni mea. O mea faalavefau e gaoia lou taimi mai mea sa ono mafai ona tuu atu i le faia o ni mea lelei. O le tomai e taulai ai e fesoasoani lea ia i tatou ia aloese ai mai mea faalavefau.

Ou te iloa tou te fiafia uma lava e sue i suega. O lea la, o le po nei o le a ou tuuina atu ai ia te outou se suega vave lava o lou tomai e taulai ai. O le a outou vaaia ni au se lua: o le tasi e laei paepae ma le tasi e laei uliuli. O le a latou fepasia’ia le polo paseketi, ma ou te manao ia outou faitauina le aofaiga o pasi e faia e le au paepae.

[Sa faaali le ata vitio o le suega o le mataala]

E fia ni pasi sa outou faitauina?

Sii lou lima pe afai e 19 pasi sa e faitauina. E toafia na faitauina le 20? E toafia na faitauina le 21? E toafia na faitauina le 22?

O le tali sa’o e 21.

O outou uma o loo sa’o i le 21, sii mai lou lima. Tuu pea i luga lou lima pe afai na e vaaia se tina matua o savali ane, ona faasee lea, i le fola. Ia tuu pea i luga tou lima pe afai na outou vaaia se ninja o suitulaga i se tasi o tagata taalo sa ofu uliuli. Sa outou vaaia le au taaalo lanu uliuli o fai ni pulou?

Toe tagai i ai, ma taulai i se mea sa e lei vaaia i le taimi muamua.

[Sa toe ta le ata vitio o le suega o le mataala]

O le a maua lenei vitio i se taimi o mulimuli mai i ala o faasalalauga o agafesootai.

O la tatou taulaiga i le olaga e taua tele. E pei ona faailoa atu e lenei suesuega, e masani lava ona tatou mauaina le mea tatou te sailia. Po o le mea lea e pei ona fai mai ai le mau, “Saili, ona outou maua ai lea” (Luka 11:9).

Afai tatou te taulai atu i mea o le lalolagi, e mafai ona tatou misia se lalolagi atoa lava faaleagaga lea o loo siomia atoa ai i tatou. Atonu e le mafai ona tatou iloaina uunaiga faaleagaga lea o loo naunau le Agaga Paia e tuu mai ia i tatou e taitai ai o tatou olaga ma faamanuiaina ai isi. I se isi itu, afai tatou te taulai atu i mea a le Agaga ma mea ia e “mama, matagofie, pe logoleleia pe tauleleia” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13), o le a itiiti la se avanoa e aveesea ai lo tatou taulaiga e faaosoosoga ma mea faalavefau o le lalolagi. O le auala sili lava e aloese ai mai mea faalavefau o le faamausali lea o la tatou taulaiga i lo tatou faamoemoega ma le auai ma le naunautai i se faamoemoega lelei. Ia faaeteete i mea e te taulai i ai—aua nei faaaluina le taimi e taulai atu ai i le aeina o se mauga ae iloa mulimuli ane ua e aea le mauga sese.

O Le Mana o Mea Iti

I le tolusefulu lima tausaga talu ona mavae lo’u “fetuunaia o la’u taulaiga” ma tonu e auauna atu i se misiona, sa uunaia ai au e lo’u atalii ia asiasi atu i Mekisiko ma ia, ma faamoemoe, ia maua ai nisi o tagata sa ou aoaoina. Sa ma auai i se sauniga faamanatuga i le tamai aai lea na amata ai la’u misiona, ma le manatu ou te ono iloaina ai se tasi—ae leai lava ma se tasi. Ina ua maea le sauniga, sa ma fesili atu i le epikopo pe na te iloaina se tasi mai le ma lisi o tagata sa ma aoaoina ma papatisoina. E leai ma se tasi. Sa ia faamalamalama mai faatoa lima tausaga talu ona avea o ia ma se tagata o le ekalesia. Sa ia fautua mai ma te talanoa i se isi tagata sa avea ma tagata o le ekalesia mo le 27 tausaga—e itiiti pea sina avanoa, ae sa tauia le taumafai. Sa ma autilotilo i la’u lisi e aunoa ma le faamanuiaina seia oo ina ma tau atu i le igoa mulimuli: Leonor Lopez de Enriquez.

“Oi ioe,” sa ia fai mai ai. “O le aiga lea o loo i le isi uarota, ae lolotu mai i le falesa lenei. O le latou lotu faamanatuga lea o le a sosoo mai; masalo toeitiiti taunuu mai.”

Sa na o le 10 minute na ma faatali ai ae savali mai loa Leonor i totonu o le falesa. E ui o lea ua i ai nei o ia i lona vaitausaga 70, ae sa vave lava ona ou iloaina o ia, ma sa ia iloaina mai foi au. Sa umi se taimi na ma feopoai ai i loimata.

Sa ia fai mai, “Sa matou tatalo lava mo le 35 tausaga o le a e toe foi mai ina mafai ona matou faafetai atu ia te oe mo le aumaiga o le talalelei i lo matou aiga.”

A o ulufale mai isi tagata o le aiga i le falesa, sa matou feopoai ma loimata. I lo’u siumata sa mafai ona ou iloa atu ai lo’u atalii o loo tutu mai ma faifeautalai faamisiona, o loo solo o latou loimata i o latou fusiua.

A o matou auai i le sauniga faamanatuga, sa ofoofogia le iloa ai o le epikopo o se tasi o atalii o Leonor, o le tapiano o le atalii o lana atalii, o le taitai pese o se afafine o lona atalii, ma sa i ai ma nisi o alii talavou i le Perisitua Arona o atalii o fanau a lana fanau. O se tasi o ona afafine ua faaipoipo atu i se fesoasoani o le au peresitene o le siteki. O le isi afafine ua faaipoipo atu i le epikopo o se uarota lata ane. O le toatele o fanau a Leonor sa faamisiona, ma o lea foi ua auauna atu fanau a fanau i misiona.

Sa ma iloaina ai sa sili mamao atu le avea o Leonor ma faifeautalai i lo o maua. O le taimi nei, e manatua pea ma le lotofaafetai e lana fanau ana taumafaiga le faavaivai e aoao i latou i le talalelei: le taua o le sefuluai, malumalu ma le suesueina o tusitusiga paia, tatalo ma le faatuatua e faalagolago i ai. Sa ia aoao atu ia i latou o faaiuga iti taitasi, e iu lava ina taunuu atu i se olaga e faatumuina i le amiotonu ma le fiafia, ma sa latou aoao atu foi na mea i isi. A tuufaatasi uma, ua silia ma le 500 tagata ua o mai i le Ekalesia ona o lenei lava aiga matagofie e tasi. O se tasi lena o mafuaaga e tele sa finagalo ai le Alii ia ou alu i se misiona. Sa ou aoaoina mai ai taunuuga e faavavau o le saili atu e fai le finagalo o le Alii.

Sa amata uma lava mai se talanoaga faigofie i se ‘aiga o le aoauli. E tele lava ina ou mafaufau ana faapea sa sili atu ona taulai Dr. Pingree i lana matata po o isi sailiga faalelalolagi, semanu na te le fesili mai lava ia te au pe aisea sa ou lei auauna ai i se misiona. Ae o lana taulaiga sa tuu atu i isi ma i le faalauteleina o le galuega a le Alii. Sa ia totoina se fatu lea ua tupu a’e ma fua mai ma faaauau pea ona faateleina, pe uluola, ma mafala. O mafaufauga musuia e maua ai faatinoga lelei; o faatinoga lelei e toe maua ai isi faatinoga lelei, ma faapena ai lava e oo i le faavavau.

Fai mai le Mareko 4:20, “A o i latou na luluina i le eleele lelei, o i latou ia o e ua faalogo i le upu, ma latou talia, ma fua mai e taitolugafulu i nisi, e taiono sefulu i nisi, e taiselau foi i nisi.”

O le manatu e faapea o faatinoga iti ma faatauvaa ae i ai se faamoemoega e mafai ona maua ai ni taunuuga sili, ua lagolagoina lelei e tusitusiga paia. Sa aoao e Alema lona atalii o Helamana:

“O mea laiti ma faatauvaa e faataunuu ai mea tetele.  …

“… O auala laiti lava e faamaasiasi ai e le Alii e popoto, ma aumai ai le olataga o agaga e toatele” (Alema 37:6–7).

O se tasi o uluai lesona o le olaga e tatau ona faapea o loo i ai se mana tele i le aafiaga tuufaatasi o mea iti tatou te faia i aso taitasi. O mea iti ma faatauvaa o loo galueaiina lou olaga i le taimi nei—a le o galue mo oe pe o faasagatau atu ia te oe. E pei lava ona faaaogaina e le Alii mea ia e atiae ai oe i luga, e faapena foi ona faaaogaina e Satani na mea e faalavelaveina ai oe ma taitai lemu ese atu ai oe, toetoe lava ma le leiloaina, mai le ala.

O lo tatou luitau e faapea pe a tatou vaaia se aiga matagofie po o se tagata e manuia i mea tautupe po o se tagata malosi faaleagaga, tatou te le vaaia uma mea iti ma faatauvaa o loo tupu mai ai. Tatou te matamata i tagata taaalo Olimipeka, ae tatou te le vaaia tausaga o toleniga lea e ala ai ona avea i latou ma siamupini. Tatou te o i le faleoloa ma faatau mai fualaau aina fou, ae tatou te le o vaai i le totoina o fatu ma le tausiga ma le faaeteete ma le seleseleina. Tatou te vaai atu ia Peresitene Monson ma isi Pulega Aoao, ma tatou lagonaina lo latou malosiaga faaleagaga ma le lelei, ae o le mea tatou te le o vaaia o faatinoga faatauvaa i aso taitasi o loo fai pea lava pea. O nei mea e faigofie ona faia, ae e faapena foi ona faigofie ona le faia—aemaise lava pe afai e le vave maua ni taunuuga.

O loo tatou ola i se lalolagi televave. Tatou te mananao ia o atu sa’o lava mai le totoina i le seleseleina. Ua tatou masani lava i le mauaina o taunuuga vave—soo se taimi lava e sili atu ai ma ni nai sekone ona tatou faatalitali mo le Google e tali mai a tatou fesili uma, tatou te le fiafia—ae e galo ia i tatou o nei taunuuga o aafiaga tuufaatasi ia o augatupulaga o galuega ma ositaulaga.

Na tuu atu e Alema ia Helamana se fautuaga lea e lelei tele mo i tatou i aso nei. A o saunoa ai e uiga i le Liahona ma le “tele foi o isi vavega” ia na taialaina le aiga o Liae “i lea aso ma lea aso,” sa ia saunoa ai:

“[Ona] sa faia ia vavega i ala faatauvaa sa faaalia ai ia te i latou galuega ofoofogia. Ae ina ua oo ina latou faapaie, ma galo ona faaaoga lo latou faatuatua ma le filiga, sa oo ina taofia ia galuega ofoofogia, ma latou le alualu i luma i la latou malaga. …

“E, lo’u atalii e, ia aua nei o tatou faapaie ona o le faigofie o le ala; ona sa faapea ona i ai i o tatou tama; ona sa faapea ona saunia mo i latou, ina ia mafai ona latou ola pe afai latou te tepa atu i ai; ua faapea foi ona i ai ia i tatou. Ua uma ona saunia o le ala, ma afai tatou te tepa atu e mafai ona tatou ola e faavavau.

“Ma o lenei lo’u atalii e, vaai ia e tausi nei mea paia, ioe, vaai ia e tepa atu i le Atua ma e ola ai” (Alema 37:40–41, 46–47).

O Mea Iti ma Faatauvaa e Tolu

Ou te fia faamamafa atu ni auala se tolu e iti ma faatauvaa e “tepa atu [ai] i le Atua” ia o le a fesoasoani ai ia i tatou e faatumauina la tatou taulaiga i lo tatou faamoemoega e faavavau. E leai ma se tasi o na mea o le a faateia ai i tatou—ua faatele ona outou faalogo muamua i ai. Ae ou te molimau atu o le faia soo o nei mea faatasi ai ma le manatu moni e le gata e faia ai se eseesega, ae faia ai le eseesega atoa lava. Afai e te malamalama—o lona uiga ia malamalama moni lava—o le aisea o loo i tua atu o nei faautautagaoo faigofie, o le a le fesiligia ai lou faia ai o na mea o ni mea e sili ona faamuamua i lou olaga.

Muamua, a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te matele lava i le tau na ona faataunuu. A o e maimoa i lenei vitio, ia matau le taulaiga ua tuu i le manatuaina, ma mafaufau pe aisea e taua tele ai.

Elder Jefferey R. Holland: “A o faaiuina le tausamaaga mulimuli ma saunia lelei o le Paseka, sa ave ai e Iesu le areto, faamanuia ma tofitofi, ma tuu atu i Ana Aposetolo, ma fetalai atu:”

Iesu Keriso: “O lou tino lenei ua foaiina atu mo outou: tou te faia le mea nei e fai ma faamanatuga ia te au. O lenei ipu o le feagaiga fou i lo’u toto, ua faamaligiina mo outou. Tou te faia le mea nei ma faamanatuga ia te au.”

Elder Jeffrey R. Holland: “Talu mai lena aafiaga i le afeafe aupito a luga i le tauafiafi i Ketesemane ma Kolokota, ua i ai lava le fanau o le folafolaga i lalo o le feagaiga ia manatua le taulaga a Keriso i lenei auala fou atu, maualuga atu, ma sili atu ona paia ma patino. Faatasi ai ma si tamai ipu vai tatou te manatua ai le faamaligiina o le toto o Keriso ma le loloto o ona mafatiaga faaleagaga.

“Faatasi ai ma si fasi falaoa, e tofi i taimi uma, faamanuia, ma tuuina mai muamua, tatou te manatua ai lona tino na faamanualiaina ma le loto na nutimomoia.

“I le gagana faigofie ma le matagofie o tatalo o le faamanatuga e fofogaina e na ositaulaga talavou, o le upu autu tatou te faalogo i ai e foliga mai o le manatua.

“Afai o le manatuaina, o le galuega autu lea ua i o tatou luma, o a ni mea tatou te manatuaina pe a tuuina mai na faatusa faigofie ma taua ia i tatou?”

Iesu Keriso: “Ma tou te faia foi lenei mea. Ma o le a avea lea o se molimau i le Tama ua outou manatua pea au. Ma afai tou te manatua pea au o le a outou maua lou Agaga e faatasi ma outou.”

Tusiga i luga o le Lau: O le a faapefea ona e “manatua pea” o Ia?5

A o tatou manatua pea o Ia ma tausi Ana poloaiga, mafaufau pe faapefea e le aafiaga tuufaatasi o le mauaina pea o Lona Agaga e faatasi ma i tatou ona aafia ai vaega uma o o tatou olaga. Vaai faalemafaufau pe faapefea ona aafia ai a tatou faaiuga i aso taitasi ma lo tatou nofouta i manaoga o isi.

E lemafaitaulia auala e mafai ona tatou tausia ai la tatou folafolaga e manatua pea le Faaola i le gasologa o le aso. O le a faapefea ona e manatuaina pea o Ia?

E toatele o le a faapea mai, “Tatalo, ma suesue i tusitusiga paia.” Ma e sa’o outou, pe afai, ma o se pe afai telē lena, e faia lena mea ma le manatu moni.

O le tatalo ma le suesueina o tusitusiga paia o isi mea iti ma faatauvaa ia e lua ou te fia faamamafaina.

Ua faamanino mai e le Alii le le aoga o a tatou tatalo pe a tatou ofoina atu i se faiga masani: “E faapea foi ona faitau leaga i se tagata, pe afai e tatalo atu o ia ae ua le i ai ma le faamaoni o le loto; ioe, ma ua leai se aoga ia te ia, ona e le talia e le Atua se ua faapena” (Moronae 7:9).

O le manatu moni o le tatalo o le tatala lea o itu uma e lua o le fesootaiga ma lo tatou Tama Faalelagi, faatasi ai ma le faamoemoega ia mulimuli i soo se fautuaga Na te tuuina mai: “Filifili faatasi ma le Alii i au mea uma e fai, ma o le a ia taitai oe mo le lelei; ioe, pe a e taoto i lalo i le po, taoto i lalo i le Alii, ina ia mafai ona leoleo mai o ia i ou luga a’o e moe; ma a e ala mai i le taeao, ia tuu lou loto ia tumu i le faafetai i le Atua; ma afai e te faia nei mea, o le a sii ae oe i luga i le aso gataaga” (Alema 37:37).

O le tatalo ma le suesueina o tusitusiga paia e masani lava ona o faatasi. Pe a tatou suesue i tusitusiga paia ma upu a o tatou perofeta o aso nei o le a saunia ai i tatou mo faaaliga faaletagata lava ia. O faataitaiga ma lapataiga o loo maua i tusitusiga paia e aoaoina ai o tatou manaoga. O le auala lenei tatou te ola ai ia iloa le mafaufau ma le finagalo o le Alii.

O loo augani mai perofeta ua taunai ma le taimi nei ia i tatou ia faia ni mea iti ma faatauvaa e pei o le tatalo ma le suesueina o tusitusiga paia. Aisea ea la e le faia ai e tagata uma na mea? Masalo o le tasi mafuaaga ona tatou te le vaaia ni taunuuga le lelei i se taimi vave pe a misi se aso pe lua foi—e pei lava o ou oloa e le pala ma pauu ese uma i le taimi muamua e galo ai ia oe ona fufulu. O le tele o taunuuga, lelei pe le lelei, o le a oo mai i se taimi mulimuli ane, i le gasologa o le taimi. Ae o le a oo mai lava.

I ni tausaga ua mavae sa ou totoina ai ni laau se lua o le ituaiga lava e tasi ma le maualuga e tasi i lo’u tuafale. Sa ou totoina le tasi i le mea sa itiiti sina la i aso uma, ma sa ou totoina le isi i le mea sa fiafia ai i le susulu atoa o le la. I le aluga o le tausaga sa sosoo ai ou te lei matauina ai se eseesega tele i le tuputupu ae o laau e lua, ae sa oo ina ma malaga ma lo’u toalua i se misiona e tolu tausaga. Ina ua ma foi mai, sa faateia lava au i le eseesega tele! O le aafiaga tuufaatasi o sina susulu o le la i aso taitasi sa faia ai se eseesega tele—i le gasologa o taimi—i le tuputupu ae o laau. O le mea lava lea e tasi o loo tupu i o tatou olaga pe a tatou mauaina i aso taitasi le puna o malamalama uma. Atonu tatou te le matauina se suiga vave, ae ia mautinoa o se suiga o loo tupu i totonu ia te oe, ma o taunuuga o le a iloagofie i le taimi tatau ai.

O lenei manatu faigofie o le aafiaga tuufaatasi o faautautagaoo o aso uma, faatasi ai ma le faamoemoega ma le manatu moni, e mafai ona faia ai se eseesega tele i vaega uma o lou olaga. O lona uiga e mafai ona avea ma eseesega i le va o le tauivi i se olaga masani po o le matua faamanuiaina ma faataunuu ai le fuataga o lou foafoaga.

E tele lava ina ou tepa i tua i lou olaga ma tau mafaufau pe aisea lava na faigata ai ia te au ona faia le faaiuga e alu i se misiona. Sa faigata ona sa i ai mea na faalavelave ia te au—Sa ou le toe vaaia ai lou faamoemoega e faavavau. O ou manaoga ma lou loto sa lei ogatusa ma le finagalo o le Alii; a na leai, semanu e faigofie atu le faaiuga. Ae aisea na le ogatusa ai? Sa ou alu i le lotu ma ou ai i le faamanatuga i Aso Sa—ae sa ou lei taulai atu i lona uiga. Sa ou tatalo, ae sa tau lava o le faataunuu. Sa ou faitauina tusitusiga paia, ae sa seasea faia ma sa aunoa ma le manatu moni.

A o e faafofoga mai i lenei aso, ou te faamoemoe ua e lagonaina, e ala i musumusuga a le Agaga, mea e tatau ona e faia e te ola ai i se olaga magafagafa lelei ma taulai. Ou te uunaia oe ia mulimuli i na uunaiga. Aua nei faalotovaivaia oe e manatu o mea ua uma ona e faia pe lei faia foi. Tuu atu i le Faaola Na te faia se amataga fou mo oe. Manatua le fetalaiga a le Alii: “Ae o soo se taimi sa latou salamo ai ma saili le faamagaloga ma le faamoemoe faamaoni, sa faamagaloina i latou” (Moronae 6:8; faaopoopo le faamamafa).

Amata nei. Ola i se olaga e tumu i faamoemoega. Tuu le mana o le tuufaatasia o faautautagaoo o aso uma i le vaega taua o lou olaga. Ou te folafola atu i le tausaga mai le taimi lenei o le a e fiafia ai sa e amataina i lenei aso, ia po o lou moomoo maimau pe a na e amataina.

Ou te manao ia e mafaufau loloto i fesili nei e tolu: Ou te valaaulia oe e faasoa atu au tali i luga o ala o faasalalauga faaleagafesootai, e faaaoga ai le #ldsdevo.

Muamua: E mafai ona e faia? E mafai ea ona e faia nei meaiti ma faatauvaa e tolu? E mafai ona e tauivi e tausia au feagaiga ia “manatua pea o ia” (MF&F 20:77, 79)? E mafai ona e faaavanoaina se taimi e tatalo ai ma le manatu moni ma suesue tusitusiga paia i aso uma?

Lua: Pe o le a aoga ea?E te talitonu moni lava i le folafolaga a le Alii? E te talitonu o le aafiaga tuufaatasi o le mauaina pea o Lona Agaga e faatasi ma oe o le a i ai se faatosinaga loloto i vaega uma o lou olaga?

Mea Mulimuli: E taua ea?

Ou te molimau atu e taua ma na te faia le eseesega atoa. A e faia nei mea, o le a e iloaina o le “aisea” e aupito sili ona taua o loo i tua o mea uma e te faia o lou alofa lea i le Alii ma iloaina Lona alofa tele mo oe. Tau ina ia outou tau fai maua le olioli tele i lau sailiga mo le atoatoa ma i le malamalama ma le faia o Lona finagalo. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Leo Tolstoy, i le Peter T. White, “The World of Tolstoy,” National Geographic, June 1986, 767, 790.

  2. Atributed to Mark Twain.

  3. Tad R. Callister, “Our Identity and Our Destiny” (Brigham Young University Campus Education Week devotional, Aug. 14, 2012), 9; speeches.byu.edu.

  4. “Apology,” The Dialogues of Plato, trans. Benjamin Jowett, 38a.

  5. Na sii mai le vitio “Always Remeber Him”; lds.org/media-library; tagai foi i le Jeffrey R. Holland, “This Do in Rememberance of Me,” Ensign, Nov. 1995, 67–68.

Lolomi