Faigalotu i le Lalolagi Atoa
Tofo i le Malamalama


Tofo i le Malamalama

O Se Faasauga ma Elder Lynn G. Robbins

Faigalotu mo Talavou Matutua i le Lalolagi Atoa • 3 Me, 2015 • Tapeneko o Sate Leki

Uso e ma tuafafine, susu maia i lenei Faigalotu mo Talavou Matutua i le Lalolagi Atoa, ma e faatalofa faapitoa atu foi ia i latou o le a faauu mai le seminare i lenei tausaga—o se ausiga tauleleia ma se faamaoniga o lou faatuatua ma le alofa i le Alii. Ou te valaaulia outou ina ia mulimuli i le faataitaiga o le toatele o isi o iinei i lenei po ma ia faaauau pea le faagasologa o lou aoaoina faaleagaga i se aoaoga faalelotu i le lotoifale po o se iunivesite a le Ekalesia. Ou te folafola atu ia te outou o le a faaauau pea ona outou maua le taitaiga taua mo isi uma filifiliga taua i o outou olaga, ma o le a outou feiloai foi i ni tagata o le a faia se aafiaga tele i o outou olaga.

O lenei po o le a outou faalogologo o ou tuuina atu se molimau i le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei. O le a outou faalogo o ou faaaogaina ia upu “Ua ou iloa.” Ou te manao e tau atu ia te outou le auala ua ou iloa ai o Ia o le Alo moni o le Atua, o le Togiola ma le Faaola o le lalolagi, ma e moni Lana talalelei.

Ou te fia fesoasoani atu foi ia te outou ia iloa o lau lava molimau i le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei e sili atu ona malosi nai lo le mea o e mafaufauina.

O Fea o I Ai La’u Molimau i le Fua o le Faatuatua?

Ou te fia amata i lou faia o se faavasegaga faalemafaufau mo oe lava ia. Tagai i le laina o i lenei ata ma tuu se faailoga o lau molimau i luga o le fua o le faatuatua:

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

I le pito i lalo o loo i ai le tagata e le talitonu. O le a tatou tuuina le selo i le tagata lē talitonu. I le pito i luga o le fua o loo i ai le 10, po o le mauaina o se malamalama atoatoa ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. O fea e te tuuina i ai oe i luga o lenei fua? Ou te manatu o le toatele o outou, o le a e tuuina ia te oe se faailoga e itiiti ifo nai lo mea e fetaui mo oe.

Manatua le faailoga lea sa e tuuina ia te oe e vaai pe faateleina i le aluga o lenei aoaoga ao tatou talanoa i vaega eseese o le fausiaina o le faatuatua o se molimau ma le auala e fesoasoani ai vaega taitasi i lo tatou alualu i luma i luga o le fua o le faatuatua ma maua ai le filemu ma le fiafia sili atu.

Ua valaauliaina e Alema tagata taitasi e fai se laa muamua agai i luma o le fua ma “tofotofo i au upu, ma faaaoga sina vaega itiiti o le faatuatua, ioe, e tusa pe ua le mafai ona e faia o se isi lava mea nai lo le fia talitonu” (Alema 32:27; faaopoopo le faamamafa).

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

Manao [Fia]

O loo faailoa atu i faamatalaga nei le atamai o le faia o le laasaga muamua lenei o le manao.

I le 1623 na fanau ai se tagata Farani atamai, iloga i le matematika, ma amataisau o Blaise Pascal. I ana suesuega na aofia ai se manatu faamatematika o le fuaina o ni mea e ono tutupu, lea na tuuina mai ai ni manatu tau filifiliga o le faapaleni—o se metotia talafeagai mo le faia o ni filifiliga sili ona lelei. Faatasi ai ma se filifiliga o manatu, na matauina ma le atamai e Pascal i le taaloga o le olaga e le mafai e tagata ona aloese mai petipetiga sili o le olaga: pe e i ai pe leai foi se Atua. Ua avea lea ma Manatu o Pascal, i olaga o tagata—pe patino lava, i lona ola e faavavau—lea ua lamatia e pei ona faaalia mai i lenei ata:

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

I ulutala o koluma o loo i ai ni filifiliga se lua: pe i ai se Atua pe leai. O loo i ai foi ni filifiliga se lua i atulaina: E mafai ona ou filifili e talitonu pe le talitonu.

O taunuuga tuufaatasia faamoemoeina e faapea:

  • Afai e i ai se Atua ma ou te talitonu ma galue e tusa ai, e mafai ona ou maua le ola e faavavau.

  • Afai ou te talitonu ae leai se Atua, e leai se mea o maumau.

  • Afai ou te le talitonu pe le faamamalu pe le usiusitai i le Atua ae o loo i ai o Ia, ou te le mauaina le ola e faavavau.

  • Afai ou te le talitonu ma e leai se Atua, e leai se mea o ou mauaina.

  • Fai mai le Manatu o Pascal o le filifiliga sili ona lelei o le talitonu lea o loo i ai le Atua ma ua na o se vale na te peti e leai se Atua aua e tele ana mea e maumau ae leai sana mea e maua.

O le finau a le atalii faamaumau oa e faapea o le mea na te le mauaina o le avanoa lea e “ai, feinu, ma fiafia ai” (2 Nifae 28:7)—o se taui le lelei pe a e mafaufau i mea o loo mauaina. Atonu na te “maua le olioli i [lana] galuega mo se tau, [ae] e toe itiiti oo mai le iuga” (3 Nifae 27:11). E avea foi ana miti o le fiafia ma faafiafiaga ma se miti taufaafefe ina ua fagua o ia mai se lagona faaleagaga na aafia ai i lenei olaga ina ua ia iloaina mo ia lava “e lei avea lava le amioleaga ma fiafia” (Alema 41:10) ma mulimuli ane, i le aso faamasino, pe a ia “tautino atu i luma o le Atua ua tonu ana faamasinoga” (Mosaea 16:1). O le a iu lava ina ia iloa na faaseseina o ia e le matai o taufaasese ia faafoliga mananaia ona mafatiaga. O lea, “aua le losilosi lou loto i e agasala” (Faataoto 23:17).

Faafetai na i ai se avanoa lona lua mo le atalii faamaumau oa, o se tasi o lesona maoae ua faamoemoe le Faaola ia tatou aoao mai lenei faataoto (tagai Luka 15:11–32).

Toto le Fatu—Amata ona Aoaoina

Ua faamatalaina e Alema le auala e mafai ai e se tagata o i ai se manao ona amata lana sailiga o le faatuatua:

“Ia tuu lea manao e galue i totonu ia te oe, seia oo lava ina ia e talitonu ai i se ala e mafai ai ona e tuu ane o se avanoa mo se vaega o a’u upu.

“O lenei, o le a tatou faatusaina le afioga i se fatu. O lenei, afai e te tuu ane se avanoa  [ia] toto ai o se fatu i lou loto” (Alema 32:27–28; faaopoopo le faamamafa).

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

O le totoina o le fatu o lona uiga ua e faatinoina nei se manao faatasi ai ma se fiailoa musuia i le faataitaiga. Ua e amataliaina nei le faagasologa o le aoaoina.

E tusa ai ma tusitusiga paia, o lenei faagasologa o le aoaoina e tatau ona faaauau i ni auala se lua: “Ma talu ona ua le i ai i tagata uma le faatuatua, ia outou saili ma le filiga ma aoao i le tasi upu o le poto; ioe, ia outou saili mai totonu o tusi sili ona lelei upu o le poto; saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi” ((MF&F 88:118; faaopoopo le faamamafa).

Ua aoao mai foi i tatou e tusitusiga paia i ni alaata e lua o le aoaoina, lea e aoao ai i tatou e le Agaga:

“Ioe, faauta, o le a Ou tau atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto, e ala i le Agaga Paia, lea o le a oo atu i ou luga ma lea o le a mau i lou loto.

“O lenei, faauta, o le agaga lenei o faaaliga” (MF&F 8:2–3; faaopoopo le faamamafa).

Faaogatusaina o Metotia ma Alaata mo le Aoaoina

A o lei toe foi atu i le fua o le faatuatua, ou te manao e faailoa atu le fesootaiga fesootai i le va o ni metotia se lua mo le aoaoina ma alaata e lua mo le aoaoina. O le la fesootaiga fesootai ua tatau ona avatuina ia te outou ni tala aoga i le auala e faaauau ai ona tatou agai i luma i le fua o le faatuatua.

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

Ina ua aoao Iosefa Samita e uiga i le tatalo e ala i le suesue, sa ia faitau mai le Tusi Paia, “A e afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe tautaua; ona foaiina mai ai lea ia te ia” (Iakopo 1:5).

Na aoao Iosefa e uiga i le tatalo e ala i le faatuatua ina ua ia faatinoina lona talitonuga ma alu atu i le Togavao Paia ma tatalo ai.

I le pito i luga o vaaiga faatino o alaata e lua mo le aoaoina—o le mafaufau ma le loto.

Faafesootai le Aoaoina e ala i le Suesue ma le Mafaufau

A tatou saili i le aoaoina e ala i le suesue, e fetalai mai le Alii i o tatou mafaufau i tulaga o manatu musuia. O isi upu e ono faatatau i le fesootaiga o le “Suesue” ma le “Mafaufau”, e mafai ona tatou faaopoopo atu i ai upu nei, lea e faamatalaina le auala e tausia ai le fatu:

Toto

  • Manatu

  • Mea e Fiafia i ai

  • Fiailoa

  • Iloilo

  • Suesue

  • Sailiili

  • Mafaufau

  • Fesili

  • Manatunatu Loloto

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

O fesili musuia e mafua ai ona mafaufau loloto se tasi, ma o le mafaufau loloto i lalo o le aafiaga o le Agaga e aveina atu oe i le isi laasaga o le aoaoina, lea e fesootai ai le suesue ma le loto.

Faafesootai le Aoaoina e ala i le Suesue ma le Loto

O le a vave ona totogo le fatu, ma o le a amata ona i ai ni ou lagona e musuia e le Agaga. O le loto, po o lagona musuia, lea e suia se manatu i se talitonuga.

Totogo

  • Lagona

  • Talitonuga

  • Malamalamaaga

  • Suamalie [manaia le tofo]

  • Loto ua matua ootia

  • Faateleina le faatuatua ma le faamoemoe

  • Uunaia e faatino

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

Na faamatala mai e Alema i le ala lenei: “Afai o se fatu moni, po o se fatu lelei, afai e te le tiaia i fafo i lou le talitonu, e te tetee ai le Agaga o le Alii, faauta, o le a amata ona malena ae i totonu o lou fatafata; ma pe a e  lagona ia faalogona o le malena ae, o le a amata ona e fai ifo ia te oe lava—Ua tatau ona lelei lenei fatu, pe ua lelei le afioga, ona ua amata ona faamalamalama ai lo’u malamalamaaga, ioe, ua amata ona suamalie ia te a’u” (Alema 32:28; faaopoopo le faamamafa).

E ui e masani lava ona tatou faafesootaia le upu malamalama ma le mafaufau, o le tele o mau e fesootaia le malamalama ma le loto, e pei o le: “Ma sa matalatala o latou loto ma sa malamalama i o latou loto upu ia na ia tatalo ai” (3 Nifae 19:33). I le talanoa ai e uiga i le Iakopo 1:5, na fai mai Iosefa talavou, “E leai lava se mau o tusitusiga paia na oo mai i le loto o se tagata ma le mana tele nai lo o lenei mau i lo’u loto i lea taimi” ( Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:12).

O na ituaiga lagona, na fai mai ai Alema, “O lenei faauta, pe le faateleina ea i lenei mea lou faatuatua? Ou te fai atu ia te outou, Ioe; e ui i lea e lei tupu ae i se malamalama ua atoatoa” (Alema 32:29; faaopoopo le faamamafa).

E lei avea lava ma se malamalama atoatoa. Ae peitai, o le i ai o se loto ua ootia, ua uunaia ai i tatou ina ia faia se isi laa i luga o le fua o le faatuatua. Mo Iosefa, na uunaiaina o ia ina iafaatino ma talia le valaaulia faatusi paia ina ia tatalo. Na te le “maua [se] molimau seia uma ona tofotofoina o [lona] faatuatua” (Eteru 12:6).

Faafesootai le Aoaoina e ala i le Faatuatua ma le Mafaufau

O le aoao i le faatuatua e manaomia ai le faatinoga o lagona ma talitonuga.1 Na tuuina mai e le Faaola lenei lava valaaulia ina ia aoao ai e ala i le faatuatua i Lona fetalai mai, “Ai se tasi e fia fai lona finagalo, e iloa ai e ia le mataupu, pe mai le Atua, pe ou te tautala fua lava a’u” (Ioane 7:17; faaopoopo le faamamafa). Ua aoaoina i tatou e le Faaola i lenei mau o le faia o le faatinoina lea o le faatuatua lea e liliuina se talitonuga i le malamalama. Mo tagata faitio na Ia apoapoai mai ai “E ui lava ina outou le talitonu mai ia te au, ia outou talitonu i galuega: ina ia iloa e outou ma ia talitonu, o i totonu ia te au le Tama, o a’u foi o i totonu ia te ia” (Ioane 10:38; faaopoopo le faamamafa).

I le talanoa ai i le iloaina, na fai mai Alema:

“Ma o lenei, faauta ona sa e faataitaia le faataitaiga, ma toto le fatu, ma ua malena ae ma totogo mai, ma ua amata ona ola, e tatau ona e iloa ua lelei le fatu.

“Ma o lenei, faauta, pe ua atoatoa ea lou malamalama? Ioe, ua atoatoa lou malamalama i lena mea, ma ua moe lou faatuatua; ma o le pogai ona ua e iloa, … ua amata ona faamalamalamaina o lou malamalamaaga, ma ua amata ona faalauteleina o lou mafaufau” (Alema 32:33–34; faaopoopo le faamamafa).

O le faatinoina o lou faatuatua ua e maua ai le malamalama.

O isi upu e mafai ona tatou faafesootaia ai le aoaoina e ala i le faatuatua ma le mafaufau, e mafai ona tatou faaopoopo ai upu nei:

Ola

  • Faia

  • Malamalama (atoatoa i lena mea)

  • Tatalo

  • Salamo

  • Suia le amio

  • Usitai

  • Aafiaga

  • Tofo

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

Na faaaogaina e Alema le veape tofo i se auala uiga ese ao ia faatatau i le tofo i le malamalama. Faalogo:

“O lea la, pe ua le moni ea lenei mea? Ou te fai atu ia te outou, Ioe, aua o le malamalama lea; ma o soo se mea ua malamalama, ua lelei, aua ua iloatino, o lea e tatau ona e iloa ai ua lelei; ma o lenei faauta, ina ua uma ona e tofoi lenei malamalama pe ua atoatoa ea lou malamalama?

“Faauta ou te fai atu ia te outou, E leai; pe tatau foi ona e tuu ese lou faatuatua, ona sa nao lou faaaoga o lou faatuatua e toto ai le fatu ina ia mafai ona e faataitaia ai o le faataitaiga e iloa ai pe ua lelei le fatu” (Alema 32:35–36; faaopoopo le faamamafa).

O le tofo i le malamalama ma fiafia i ai lea na avatua ia te oe se malamalama atoatoa i lena mea, po o le iloaina ua lelei le fatu. O loo valaauliaina outou e le malamalama ina ia o mai ia Iesu Keriso, “ma le faia e le mana o le Atua o vavega e ala atu ia te [oe] … ma [faaliliuina oe] i le Alii” (Alema 23:6).

Faafesootaia o le Aoaoina e ala i le Faatuatua ma le Loto

Na faaauau mai Alema: “Ma faauta, pe a amata ona tupu o le laau, o le a outou faapea ane: Sei o tatou tausia ma le faaeteete tele, … ma le filiga tele, ma le onosai, ma tepa taulai i luma i lona fua. …

“…  Faauta, e lata le aso o le a e tauina ai [pe tofo i] lona fua lea ua sili ona pele” (Alema 32:37, 41–42; faaopoopo le faamamafa).

Tausia ma Tofo

  • Liua

  • Avea ai

  • Liuga tele o le loto

  • Papatisoga

  • Agaga Paia

  • Faamanuiaga

  • Olioli ma le fiafia

  • Manao e faasoa atu

  • Avea ia pei o Iesu Keriso

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

O le tofoina o le fua e aveina atu i tatou i le mea e fesootai ai le aoaoina e ala i le faatuatua ma le loto. O i lea tatou te iloaina ai mo i tatou lava ia o le fua e, moni, e suamalie ma taua. O le mulimuli ia Iesu Keriso, ma faia Lona finagalo, e faatagaina ai i tatou e tofo i Lana Togiola ma le talalelei i le tele o auala. I le amataga o le faagasologa na matua ootia o tatou loto I le taimi nei, o loo tupu “se liuga tele na oo mai i [le] loto” e pei ona faamatalaina e Alema (Alema 5:12), ma o le Agaga o loo liliuina o tatou aafiaga ma le malamalama i le liua.

A tatou “faaliliuina i le Alii” (Alema 23:8), ua tatou mulimuli i le Faaola e ala i le papatisoina ma maua le meaalofa o le Agaga Paia. A tatou “tofo i le fua” o le talalelei, ua tatou maua faamanuiaga, olioli, ma le fiafia lea tatou te fia faasoaina atu i isi, e pei ona faia e Liae: “Ma a’o ou ‘ai le fua o le laau, sa faatumulia lo’u agaga i le olioli tele; o le mea lea, sa amata ai ona ou manao ia aai ai foi lo’u aiga; ona ua ou iloa ua sili atu ona manaomia nai lo isi fua uma” (1 Nifae 8:12).

O le “faaliliuina i le Alii,” i se tulaga moni, o le liuga tele ma le faaliliuga lea ia avea faapei o Iesu Keriso, e ala i le “[gauai] atu i uunaiga a le Agaga Paia, ma [tuu] ese le tagata natura ma ia [avea] ma tagata paia e ala i le togiola a Keriso le Alii” (Mosaea 3:19). O le mea lea, i se tulaga sili ona atoatoa o le upu, e le atoatoa lo tatou liua seiiloga ua tatou tuputupu ae faaleagaga ma “ia oo i le fua o le ua matua, e tatau ma le tumu o Keriso” (Efeso 4:13). O le a avea lenei mea ma se taumafaiga o le olaga atoa ma se malaga o le faatuatua ia te Ia faatasi ai ma Lona alofa tunoa po o se fesoasoani faalelagi (tagai 2 Nifae 25:23).

O lenei liuga o le olaga atoa e manino lava le manaomia o se tausiga faifai pea i la tatou vaega e aloese ai mai aafiaga o le mamae lea na faamatalaina e Alema: “Ae afai e te tuulafoai le laau, ma le manatu i ai mo lona tausiga, faauta o le a le mauaa; ma pe a oo mai le vevela o le la ma mu ai, … o le a mamae” (Alema 32:38).

“O le mea lea, e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma tagata uma. O le mea lea, afai tou te fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga, faauta, ua faapea ona fetalai mai o le Tama: O le a outou maua le ola e faavavau” (2 Nifae 31:20; faaopoopo le faamamafa).

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

O lenei liuga tele ma le liua e le faapea o le a leai ai ni a tatou fesili. Ae, o le tofo i le malamalama, ua tatau ai ona totoina i totonu o i tatou e fesili se manao ina ia faaauau pea ona aoaoina nai lo le i ai o ni masalosaloga lea e mamae ai lo tatou faatuatua tuputupu ae. “Ma o soo se tasi e talitonu i lou igoa, ma lē masalosalo i se mea, o ia lea o le a ou faamaonia i ai au upu uma” (Mamona 9:25).

O fesili e lelei. Latou te faatupuina lo tatou mafaufau loloto, suesue, ma le tatalo. Sa faaauau pea ona i ai fesili a Iosefa Samita i lona olaga atoa. E toeitiiti lava o vaega uma o le Mataupu Faavae ma Feagaiga lea na faaalia ia te ia o se taunuuga o se fesili na ia aveina atu i le Alii i le tatalo, i lea fuaitau i luga o lea fuaitau, o lea mataupu i luga o lea mataupu. O le auala lava lea e tasi na aoao ai le Faaola: “Ma sa lei maua e ia le atoatoaga i le amataga, ae sa alualu pea mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, seia oo ina maua e ia le atoatoaga” ( MF&F 93:13).

O Se Malamalama Atoatoa

O le toe foi i lo tatou fua o le faatuatua, na tatou faailogaina i le pito i luga le “malamalama atoatoa ia Iesu Keriso ma Lana talalelei.”

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

Sei o tatou suesueina le fasifuaitau “malamalama atoatoa.” I le faatatau i le “tofo i le malamalama,” na aoao atu ai Alema e faapea “ua atoatoa lou malamalama i lena mea” (Alema 32:34). I nei fuaiupu, vaavaai mo le faaaogaina e le perofeta o Mamona o le fasifuaitau lava e tasi, “atoatoa o le malamalama,” a o ia faaopoopo atu lana molimau e uiga i lea lava malamalama:

“Aua faauta, ou uso e, ua tuu mai ia te outou ia outou faamasino, ina ia outou iloa le lelei mai le leaga; ma o le ala e faamasino ai ua manino, ina ia mafai ona outou iloa ma se malamalama atoatoa, e pei o le malamalama o le ao mai le pouliuli o le po.

“Aua faauta, ua tuuina mai i tagata taitoatasi le Agaga o Keriso, ina ia mafai ona iloa e ia le lelei mai le leaga; o le mea lea, ou te faaali atu ai ia te outou le ala e faamasino ai; ona o mea uma e valaau mai ia fai le lelei, ma faatauanau mai ia talitonu ia Keriso, ua auina mai i le mana ma le meaalofa a Keriso; o le mea lea e mafai ai ona outou iloa ma le malamalama atoatoa ua mai le Atua. …

“Ma o lenei, ou uso e, ina ua vaai ua outou iloa le malamalama tou te faamasino ai, o le malamalama lea o Keriso, vaai ia outou le faamasino sese” (Moronae 7:15–16, 18; faaopoopo le faamamafa).

O loo molimau uma mai perofeta e toalua e faapea o le Malamalama o Keriso lea e aumaia ia i tatou le malamalama atoatoa o le upumoni. E oo lava i tagata o le lalolagi na iloaina o loo i ai so laua lagona loloto o le sao ma le sese. Sa la faailoaina atu le Malamalama o Keriso i le faaaogaina o le upu lagona, lea e sau mai le upu Latina o le conscientia, po o le “malamalama i totonu o se tasi lava ia.”2

O le aveaina o lena malamalama ma o tatou faailoga o le upumoni, ua faaauau ai ona tatou alualu i luma i luga o le fua o le faatuatua i lea fuaitau i luga o lea fuaitau, ma lea mataupu i luga o lea mataupu (tagai 2 Nifae 28:30; MF&F 98:12; 128:21), “ma o le mana o le Agaga Paia e mafai ona outou iloa ai le moni o mea uma lava” (Moronae 10:5; faaopoopo le faamamafa).

O le a tatou faataitaia i sina taimi le faataitaiga a Alema ina ia toe faamanatu atu ia te outou pe faapei le tofo o le malamalama ma pe faapefea ona aumaia ia i outou se malamalama atoatoa.

O Le Faafeagai e Faaalia mai ai le Upumoni

A o lei faia le faataitaiga, e taua le faailoaina atu o se isi elemene taua i le faagasologa. Ua aoaoina i tatou i le 2 Nifae 2 e “ao ona i ai  se faafeagai o mea uma” (2 Nifae 2:11). E “tofoina e [tagata] le oona, ina ia latou iloa ai ona faataua le lelei” (Mose 6:55). O le soifua maloloina, mo se faataitaiga, o le suesuega autu lava o ona mea faafeagai, o gasegase ma faama’i; o le saolotoga, o le suesuega o le sauaina ma le nofopologa; fiafia, o le suesuega o le faanoanoa; ma faaauau ai lava. Ma e pei o le tamai vavega i lago e mumu o latou siusiu, e le amanaiaina le moli seiloga ua pogisa.

O le faafeagai e taua tele mo a tatou aoaoga ma le fiafia. A aunoa ma le faafeagai, e natia pea le mea moni i se vaaiga iloagofie, e pei o le le amanaiaina o le ea seiiloga ua le mafai ona e manava. Talu ai o le Malamalama o Keriso e i ai pea lava, e le iloaina e le toatele o tagata le Agaga i o latou olaga, e pei o sa Lamana i le 3 Nifae 9:20 o e na “papatisoina i le afi ma le Agaga Paia, ae sa latou le iloaina.”

O le faafeagai e le na o le faaalia mai o le upumoni ae ia faailoa mai lona mana autu, olioli, ma le suamalie. Mo se faataitaiga, na avea le tofo i le oona o le olaga na iloa ai e le atalii faamaumau oa le suamalie o le olaga sa na maua lea na ia tuuesea ai le aiga ma lē amanaiaina i lona talavou.

O lo tatou oo i tiga ma faama’i tatou te faataua ai lo tatou soifua maloloina. I le avea ai ma se e mafatia i e le faamaoni, tatou te talisapaia ai le amio sa’o. O le feagai ai ma faamasinoga le tonu po o le sauaina, tatou te faataua ai le alofa ma le faamagaloga—ma se “malamalama atoatoa” uma lava, o le tofoina o fua taitasi e ala i le malamalama o i totonu o i tatou. O le malamalama atoatoa e oo mai i lea fua ma lea fua, e ala atu i eseesega o mea uma lava. O le usiusitai i poloaiga a le Atua ua folafola mai ai le fiafia tumau, tuputupu ae, ma le alualu i lumae ala atu i le faafeagai, ae le o le aloese mai ai. “E leiloa se tomai o se tagata folau i le malu o le sami.”3

Mafaufau i lenei saunoaga malamalama mai le Perofeta o Iosefa Samita: “O le faamaoniga o mea faafeagai, e faaalia ai le upumoni.”4

Ma le tasi lenei mai ia Polika Iaga: “Ua faamaonia ma faaalia mai ia mea moni uma lava e ala i o latou eseesega.”5

O Le Faataitaiga o le Faatuatua

Ia—ou te manao ia avea oe ma se tagata auai i le faataitaiga, i lou mafaufau i nisi o poloaiga “ina-ia”, po o uiga mama faaKeriso, e faatusaina ia [poloaiga] taitasi i lona faafeagai. A o e mafaufau i [poloaiga] taitasi, e tatau ona faamautinoa atu e le Malamalama o Keriso o i totonu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto o uiga mama taitasi faaKeriso e suamalie, ao lona faafeagai e oona:

  • O le alofa e faafeagai ma le ita, vevesi, tetee

  • O le faamaoni e faafeagai ma le pepelo, taufaasese, gaoi

  • O le faamagalo e faafeagai ma le taui ma sui, inoino, faaisaisa

  • O le agalelei e faafeagai ma le leaga, to’atama’i, agaleaga

  • O le onosai e faafeagai ma le maitaita, itaita-gofie, le lava le onosai

  • O le lotomaualalo e faafeagai ma le faamaualuga, lē aoaia, faasausili

  • O lē e faatupuina le filemu e faafeagai ma le fefinauai, faatupu vevesi, taufaaosooso

  • O le filiga e faafeagai ma le faavaivai, fiu gofie, lotomalosi

Ua na o ni vaega nei o le tele o uiga mama faaKeriso, ae ua lava ma totoe e faaali manino atu ai le aoga o le faataitaiga o le fatu.

I le mafaufau loloto ai i lenei lisi ua e iloa ai lou iloaina o le mana, upumoni, ma le suamalie o uiga mama taitasi, taitoatasi, e ala i le fia afe o aafiaga faamaonia. O le fua lelei e sau ma lona lava uiga faatagaina ma faamaonia—o lona tofo. O le faamaoniga o le ‘aiina lea, fua i lea fua ma lea fuaitau i luga o lea fuaitau, taitasi ma se “malamalama atoatoa.” Atonu o le uiga lena na fai mai ai le Aposetolo o Paulo ina ua ia faapea mai, “Ia tofotofo i mea uma lava, ia taofi mau i le mea lelei” (1  Tesalonia 5:21; faaopoopo le faamamafa). Afai na e tuufaatasia nei uiga mama ma isi i lou olaga, ua sili atu lou tulaga i le fua o le faatuatua nai lo le mea na e manatu sa e i ai.

Ae peitai, ua na o se mea lenei ou te tauina o se molimau faaterasitila, po o le mamalu-o-le-masina. O se tagata lelei e matau i le Atua o soo se tapuaiga e i ai foi lenei lava molimau aua latou te maua foi le Malamalama o Keriso, lea na saunoa i ai Mamona, ma ua taliaina se vaega o Lana talalelei.

O Le Faataitaiga o le Faatuatua—Le Isi Laasaga

O se molimau faaselesitila, po o le mamalu-o-le-la e oo mai ao sailia e se tasi “le atoatoa o le Tama” (tagai MF&F 76:75–78; 93:19). Pe a papatiso se tagata ma agavaa mo le meaalofa o le Agaga Paia, na te mauaina se faaeega sili atu o le Malamalama o Keriso, e pei ona ta’ua i le mau lenei i le Tusi a Mamona: “Afai o le manao lea o o outou loto, se a se mea tou te tetee ai i le papatisoina i le suafa o le Alii, … ina ia mafai ona liligi atili tele mai e ia lona Agaga i luga o outou ” (Mosaea 18:10, faaopoopo le faamamafa).

Na aoao i tatou e Peresitene Dieter F. Uchtdorf e faapea, “o le faateleina o le liliu atu o o tatou loto ma mafaufau i le Atua, o le faateleina foi lena o le malamalama faalelagi e oo mai i o tatou agaga.”6

“Ma o ia o le e mauaina le malamalama, ma tumau pea i le Atua, e mauaina le malamalama atili; ma o lena malamalama o le a tupu susulu malamalama tele pea lava pea seia oo i le aso e atoatoa ai” (D&C 50:24).

Ou te le tau atua o le faateleina o le malamalama e faaleleia ai lau vaaiga—ua e silafia lena mea. Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita, “O le latalata o le tagata i le atoatoaga, o le manino foi lea o lana vaai, ma le tele foi lea o lona olioli.”7

Faatasi ai ma se malamalama sili atu e vaai ai, sei o tatou aveina atu le faataitaiga i se tulaga faaselesitila, ma faatusatusa nisi o aoaoga faavae lea e uiga ese i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma nisi na o loo maua i isi nofoaga i lalo o se malamalama taupulapula ae e masani lava ma ni faamoemoega mama:

  • O le Atua o lo tatou Tama, ma ua foafoaina i tatou i Lona faatusa, o le faafeagai e le o so tatou Tama moni; o Ia o se malamalama, e le mailoa

  • O Lana faatulagaga paia ua i ai perofeta ma aposetolo, o le faafeagai o le Tuulafoai o Lona mamanu na faatulagaina

  • O le Alii o se Atua o le tulaga maopoopo, puleaina e ala ia i latou o e umiaina ki o le perisitua, o le faafeagai o le Le Mautonu, eseese o leo, “agaga sese” (MF&F 50:2)

  • O le pule o le perisitua ma ua valaauina e le Atua, o le faafeagai O se faailoga i mataupu tau lotu; filifilia, faafaigaluegaina, po o le tofia e ia o ia lava

  • O sauniga ma feagaiga, o le faafeagai na o le ola lava i se olaga lelei

  • O fanau iti e mama, o le faafeagai o le papatisoina o pepe meamea

  • O le Tusi a Mamona, o se molimau lona lua, o le faafeagai o le Tusi Paia, ua na o le pau lea o le molimau

  • O galuega o le malumalu mo e ua maliliu, o le faafeagai o le tutuina o se moligao ma tatalo mo e ua maliliu

  • O faaipoipoga ma aiga e faavavau, o le faafeagai o le oti e va ai i ta’ua

E ese le manaia o le faatusatusa o le upumoni i lona faafeagai. E fesoasoani e faaalia mai mea manino, lea o loo natia i se vaaiga masani. Ua tatou iloa ai e tele naua mea tatou te iloa nai lo mea tatou te mafaufauina. E tatau ona uunaia i tatou ina ia faaauau pea ona “sailiili ma le filiga i le malamalama o Keriso... ma … taofi mau i mea lelei uma” (Moronae 7:19).

“Amuia O E Le Vaai Mai; A E Talitonu Mai Pea” (Ioane 20:29)

Sei o tatou suesueina se isi vaega ofoofogia o le faatuatua ma le molimau.

Ua tau mai e le Taiala i Tusitusiga Paia faapea o le “faatuatua [moni] e ao ona faaautu ia Iesu Keriso ina ia mafai ... ona taitai atu se tagata i le faaolataga. …

“[E] aofia ai se faamoemoe i mea e le o vaaia, ae peitai e moni [Eperu 11:1].”8

E ese le mataina o le faapea o le faatuatua moni ia Iesu Keriso o le “talitonu e aunoa ma le vaai” ao le lalolagi o loo talitonu i le faafeagai e faapea o le “vaai o le talitonu lea.”

Na iloa e le tagata natura le lalolagi i sane e lima, lea na manaomia ai ni faailoga e avea ma faamaoniga. Ae o loo tumu tusitusiga paia i faataitaiga o i latou o e na maua faaaliga o le i ai o le Atua ma mana e ala i sane e lima e aunoa ma le mauaina o se liua tumau:

  • Na vaai Lamana ma Lemuelu i se agelu (tagai 1 Nifae 3:29). Sa la faalogo i le siufofoga o le Alii lea “sa aoaiina malosi lava i latou” (1 Nifae 16:39). Sa la lagona le mana o le Atua ina ua faaloloa atu e Nifae ona lima ma “sa luluina i laua e le Alii” (1 Nifae 17:54). Sa la tofo ma sogisogi: “O le a Ou faia au meaai ia suamalie, ina ia oulua le faavelaina” (1 Nifae 17:12). E ui i le tele o faaaliga e ala i sane e lima, sa tetee lava Lamana ma Lemuelu. Pe o le vaai o le talitonu lea mo i laua?

  • Ina ua taitaiina e Mose le fanauga a Isaraelu mai Aikupito, sa latou molimauina ni mala, afi faaniutu, le vaeluaina o le Sami Ulaula, tofo i le manai—na aafia ai sane uma e lima. “Ma e ui lava ina sa taitaia i latou i le mua’au o le Alii lo latou Atua, lo latou Togiola, i o latou luma, ma taitai i latou i le ao ma tuu mai le malamalama ia te i latou i le po, ma faia mo i latou mea uma sa tatau ai mo se tagata ona ia maua, sa latou faamaaa o latou loto ma faatauaso o latou mafaufau, ma faifai faasaga ia Mose ma faasaga i le Atua moni ma soifua” (1 Nifae 17:30). O le vaai e mautinoa lava e le o le talitonu lea mo i latou!

  • E tele isi faataitaiga talitutusa i tusitusiga paia, ae o le faataitaiga sili ona faagaeetia o na [faataitaiga] uma o le teenaina lea e e valea faaleagaga o le Faaola i Ona lava luma. “Ua ia faia faailoga e tele i o latou luma, a e lei talitonu i latou ia te ia” (Ioane 12:37; tagai foi MF&F 138:26).

Ua tele naua faataitaiga ia e tetee i le manatu e talitonu pe a vaai. O i latou o e o faamoemoe mo na o se tasi o aafiaga ofoofogia e fesoasoani e faamalamalama ai a latou molimau, e le o iloa o le molimau silisili i le Agaga e oo mai ia i tatou i aso taitasi, i le tele o auala itiiti, e pei o le taimi mulimuli sa e faailogaina ai au mau. Mafaufau i ai. O le mafuaaga na e faailogaina ai au mau ona ua e maua se uunaiga, se malamalamaaga, se “Aha!” O se musumusuga faagaeetia o se faaaliga.

O se isi faataitaiga o le faaaliga o le taimi e uunaia ai oe ia agalelei atu pe faia ni galuega lelei, “mo mea uma e valaau mai ia fai le lelei  … ua auina mai i le mana ma le meaalofa a Keriso” (Moronae 7:16). E i ai pea lava le Malamalama o Keriso! O loo outou tofoina i aso taitasi. Ma mai nei musumusuga, o nei “mea iti e tutupu mai ai mea tetele” (MF&F 64:33).

“O Le Mana o le Agaga Paia e Mafai ona Outou Iloa ai le Moni o Mea Uma Lava” (Moronae 10:5)

E mafai ona e mafaufau i se tagata i le Tusi a Mamona o le na vaai i se agelu ma talitonu i ai? Masalo o e mafaufau ia Alema le itiiti. Na faaali se agelu ia te ia ma i atalii o Mosaea ma “sa afio ifo o ia e peiseai i totonu o se ao; ma sa fetalai mai o ia e pei o se leo o se faititili” (Mosaea 27:11). Ua outou iloa le tala atoa—o le salamo a Alema ma lana talaiga na sosoo ai.

Pe o le vaai na talitonu ai Alema? Leai! Aisea? Aua e lei faatinoina e Alema lona faitalia i le aoaoina e ala i le suesue ma le faatuatua ma sa lei tatalo ina ia iloa le upumoni. O le vaai e le o se auala ‘alo i le faatuatua po o se molimau, e pei ona faamaonia i le tele o faataitaiga na tuuina atu i luga. Na faamatalaina e Alema lava ia le auala na ia maua ai lana molimau, ma e na te le o faatatauina i le faaalia mai o le agelu. O le mea moni, e le o taua lava se agelu i soo se vaega o lana molimau:

“Ma ua le ona pau lea. Tou te le manatu ea ua ou iloa e au ia lava nei mea? Faauta, ou te molimau atu ia te outou, ua ou iloa o mea ua ou tautala atu ai, ua moni. Ma o le a so outou manatu e faapefea ona ou iloa lo latou moni?

“Faauta, ou te fai atu ia te outou sa faailoa mai i latou ia te au e ala i le Agaga Paia o le Atua. [[O le malamalama.] Faauta, sa ou anapogi ma tatalo i aso e tele ina ia mafai ona ou iloa nei mea mo au lava ia. Ma o lenei ua ou iloa mo au lava ia ua moni nei mea; ona o le Alii le Atua na ia faailoa mai nei mea ia te au e ala mai i lona Agaga Paia; ma o le agaga lea o faaaliga ua ia te a’u” (Alema 5:45–46; faaopoopo le faamamafa).

O se “valaau lapatai” ma se suiga puupuu i le amio e ono sau mai fafo i totonu, e ala i sane e lima, ae e masani lava ona puupuu, e pei o Lamana ma Lemuelu. O se molimau tumau e na o totonu i fafo e sau ai, e pei ona aoaoina e se tasi e ala i le suesue ma le faatuatua ma o le Agaga Paia o loo totoina le talalelei “i totonu ia te i latou, ma ou tusi ai i o latou loto” (Ieremia 31:33). O le mafuaaga lena e ui lava na vaai, faalogo, ma lagona e sa Nifae ia le Faaola i le taimi o Lana asiasiga ma i latou, ma sa tofo ma sogisogi i areto na tuuina mai faavavega e Ia (tagai 3 Nifae 20:3–9), ae na, “[tatalo] mo lena mea na sili ona latou mananao i ai; ma sa latou mananao ia tuuina mai le Agaga Paia ia te i latou” (3 Nifae 19:9).

O nai tausaga ua mavae, na faasoa mai ai le tala lenei ia te au e se faifeautalai matua. Sa tupu ia te ia ao talavou i le vaitau o le 1960 ma o loo faailoa mai ai ua na o le suesue ma le tatalo e aumai ai e le Agaga Paia ia i tatou se molimau o le upumoni. Sa ia fai mai:

“Sa ou nofo na o au i Provo, Iuta, i se tamai fale mautotogi e lata i le ogatotonu o le taulaga. Sa ou faigaluega o se faatauoloa i se tamai faleoloa e faatau ai nofoa i Provo, ma o le taimi o le faaiuga umi o le vaiaso i aso malolo o le Tausaga Fou lea na tupu ai lenei mea.

“Na umi le faaiuga o le vaiaso o aso malolo. O le Aso Tofi, 31 o   Tesema, o le Po ao lumanai le Tausaga Fou. Na matou malolo mai le Aso Tofi seia oo i le Aso Sa, ma sa ou i ai i lou fale e aunoa ma ni fuafuaga mo aso fiafia. Sa tapena la’u ‘aiga i le afiafi, faatalitali sei vela, ma sa ou manao i se mea e faitau. O le leai o se mea i le fale, sa ou alu ai i lou tuaoi ma fesili atu i nisi o alii talavou o e na nonofo iina (tagata aoga i le BYU) pe i ai ni a latou tusi faitau—na faamoemoe mo se kopi o le Field & Stream, po o se tusi faapena. Na fai mai i latou e leai ni a latou mekasini, ae sa i ai se latou tusi atonu ou te fia faitau ai. Sa latou tuuina mai ia te au se kopi o le Tusi a Mamona.

“E ui sa ou faalogo i le Ekalesia Mamona (o ai i Iuta e lei faalogo i ai?), ou te le masani i le tusi. Sa ou faafetai ia i latou ma aveina i lou potu. I le taimi o le ‘aiga sa ou autilotilo i ai ma amata ona faitauina. Ou te tauina atu sa ou autilotilo i le tele o vaega, taumafai e sue le faamoemoega. Sa i ai ni igoa ma nofoaga ou te lei faalogo muamua i ai, ma sa ou le fiafia i ai. Ina ua mavae le ‘aiga afiafi, sa ou toe faafoiina le tusi ma le “leai, faafetai.”

“‘Na e tatalo e uiga i ai?’ na fesili mai ai se tasi o alii talavou. ‘Tatalo e uiga i ai?’ na ou tali atu ai. ‘Sa na o lou manao i sina mea e faitau, e le o se mea e tatalo e uiga i ai.’ Na amataina e lenei mea se talanoaga matua manaia lava e uiga i anotusi o le Tusi a Mamona. Sa latou tau mai o se tusi o mau, o se tusi afai ou te faitau muamua i ai ona faitau lea ma se manatu moni i ai ina ia iloa pe moni pe leai, o le a faaali mai e le Atua le moni ia te a’u e ala i le mana o le Agaga Paia.

“Sa ou ola ae o se Katoliko, ma e ui ou te lei malosi i lena taimi, ae sa ou taofimau pea i lou avea ma se tagata o le Ekalesia Katoliko i se uu maumaututu aua sa na o le pau lea o se mea sa ou iloaina. Na pau le tatalo sa ou faia o le Tatalo a le Alii, lauina le Losalio, ma le faitauina o la’u tusi tatalo—o se mea ou te lei toe faia mo se taimi umi lava. A o lea ua fai mai nisi o alii talavou ia ou tatalo atu i se Atua ou te lei iloaina tele ma fesili atu ia te Ia e tau mai ia te au pe moni le tusi pe leai. Ia, o le a le mea e popole ai, e leai se isi au mea o fai, ma o se faaiuga o le vaiaso umi tele. Sa ou aveina le tusi i le fale, tatala le fagu pia, tutu le sikareti, ma tootuli i lalo ma ole atu i le Atua ina ia tau mai ia te au pe moni lenei tusi. Ona amata lea ona ou faitau: ‘O, a’u o Nifae, na fanaua e matua lelei.’

“Na tutusa lelei lava igoa ma nofoaga ia sa ou faitau ai i ni nai itula ua mavae. Na pau le eseesega i le taimi lenei o le ‘leai o se lagona le talitonu’ lea ua faafuasei ona oo mai i ou luga. Sa ou i ai moni lava i le tusi! Na mafai ona ou vaai ia Nifae; na ou vaai i ona uso, ma sa ou ita i lo la saua ia te ia. Sa ou fiafia ia Nifae! Sa ou faamalo i le vaega lelei, ae sa ou lagona le faanoanoa mo le vaega leaga. Sa ou faitau mo se taimi umi, ma sa le mafai ona tuuina i lalo le tusi. Ina ua ou tilotilo i la’u uati, ua toeitiiti lava ta le lima i le taeao. Sa ou faamanuia le Tausaga Fou ia te au ma moe loa.

“Na ou ala pe tusa o le 8:30 ma otometi lava ona aapa atu mo le tusi. Ma o le aluga lea o le vaega atoa o le faaiuga o le vaiaso. E pei o Uso Pale  P. Palate, ou te lei fiaai, ou te lei manao i se mea e faalavelave ia te a’u. Sa tape la’u telefoni ma faitau i le aso atoa, sa na o ni nai malologa pupuu mo ni meaai vavave. E pei o le po muamua, ou te iloaina mulimuli ane ua oo i le vaveao, moe mo ni nai itulau, piki i luga le tusi, ma faaauau lau tamoega ua uma ona faataatia. Mulimuli ane, pe tusa o le ta o le lima i le vaveao o le Aso Gafua, na maea ai le tusi ma ou moe ai loa—ua vaivai.

“A o lei oo i le Kerisimasi o lena tausaga, sa ou faatauina atu se kapeta tele lava i le eria o American Fork. O se kapeta o le ituaiga anagata, ma sa manao lo’u pule ou te vaaia le au fola kapeta. Sa avea muamua lo’u pule ma se epikopo i le eria o Provo ma sa ia talanoa mai ia te au i le tele o taimi e uiga i le Ekalesia, ae ou te lei fiafia i ai. O ia o se pule lelei, peitai e te le fia faaitaina o ia aua e fai lava si ona maitaita. O le taeao o le Aso Gafua lea, i le ta o le valu, sa tatau ona ou vaaia le faapipiiina o le kapeta. Na oo mai le taimi faatulagaina, ae ou te lei i ai; ta le iva, oo i le sefulu.

“Mulimuli ane, pe tusa o le 10:30, na oo mai ai lo’u pule i lo’u fale, ua matua ita lava, savali mai i totonu o le faitotoa ua sauni e otegia a’u, na ia iloa mai a’u o taoto i luga o le nofoa umi ma le Tusi a Mamona o taatia i luga o lo’u fatafata, ma sa suia lona mafaufau. Sa ia tapunia lemu le faitotoa ma toe foi i le faleoloa, ma iloaina e mafai ona ia amataina le au fola kapeta. I le tea laitiiti lava o le afa o le sefulutasi sa ou ala ai i luga (ma le le iloaina o le asiasiga a la’u pule), tilotilo i le uati, ma mo le taimi lona lua lea i sina taimi puupuu lava na fai ai le isi tatalo. Sa vave ona fai o’u ofu (ma talitonu masalo ou te taunuu atu ua leai se galuega o i ai), oso i totonu o le taavale, ma alu saoasaoa i le nofoaga o le galuega.

“Sa ou vaai i lo’u pule ma alu atu e faatoese ia te ia. Sa ia faliu mai; ma se ataata i ona foliga, ma fesili mai, ‘Na e fiafia i le tusi?’ O le iloaina o le mea na tupu, na ou toe mafaufau i le faaiuga o le vaiaso ua tea, ma e ala atu i mata ua faatumulia i loimata na ou fai atu ai le mea lava e tasi na mafai ona ou fai atu ai, ‘E moni le tusi. O le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua.’ Ona amata lea ona ou tagi, ma sa sau o ia ma tuu mai ona lima ma opoina a’u. Sa ou papatiso o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le aso 22 Ianuari 1965.”

Sa ou feiloai i lenei uso lelei i le tele o tausaga ina ua mavae lona liua ao ia auauna atu faatasi ma lona faletua i se misiona i le nofoaga autu o tagata asiasi mai i le San Diego Mormon Battalion. O le mafuaaga ou te fiafia tele ai i lenei tala o le eseese o ana taumafaiga e lua e faitau le Tusi a Mamona. O le taimi muamua na amata ai lana faitau, sa leai se manatu moni ma sa le tatalo. I le taumafaiga lona lua, o le i ai o se manao ma le tatalo, sa avea ma se aafiaga matua ese lava.

E na o le tasi lava le auala e iloa ai pe moni le Tusi a Mamona ma le talalelei, ma e sili atu nai lo le fiailoa ma e sili atu nai lo sane e lima. E manaomia ai le faaaoga faamaoni o le faitalia a se tasi ma faatino se manao ina ia iloa:

“Ma pe a outou maua nei mea, ou te apoapoai atu ia te outou ia outou ole atu i le Atua, le Tama Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe ua le moni ea nei mea; ma afai tou te ole atu ma le loto faamaoni, ma le manatu moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso, o le a ia faaali mai le moni o ia mea ia te outou, i le mana o le Agaga Paia.

“Ma o le mana o le Agaga Paia e mafai ona outou iloa ai le moni o mea uma lava” (Moronae 10:4–5).

O lena folafolaga e le o aofia ai ni faaupuga e pei o le “Atonu o le a Ia” po o le “masalo” po o le “atonu.” O le folafolaga e faapea, “O le a Ia faaali mai le moni o ia mea ia te outou, i le mana o le Agaga Paia.”

O le isi mataupu faavae malamalama ua tatou iloa i lenei tala o le le manaomia o le faitauina atoa o le Tusi a Mamona e oo mai ai se molimau. O le tagata i lenei tala, sa ia tofo i le malamalama i le itulau muamua. E lei manaomia lona ‘aiina atoa o le pisa [pizza] e iloa ai pe manaia. Mo isi, atonu e sili atu nai lo se tofo na mauaina aua e avea atili le malamalama ma mea suamalie i le aluga o taimi. O le mea lena o loo fai mai ai Alema i le mau lenei: “Ioe, ua amata ona faamalamalama ai lo’u malamalamaaga, ioe, ua amata ona suamalie ia te au” (Alema 32:28).

E Sili Atu le Malosi o Lau Molimau Nai lo le mea o E Mafaufauina

Ina ua tatou amata sa ou fai atu e te faailogaina lau molimau i luga o le fua o le faatuatua. Ou te faamoemoe ua e iloaina e sili atu le tulaga o i ai lau molimau nai lo mea o e mafaufauina. O le avea ai o le Agaga Paia ma ou faiaoga, ua e mauaina se malamalama atoatoa o le tele o fua o le talalelei, ma i lea fua ma lea fua, i lea fuaitau i luga o lea fuaitau, ma i lea mataupu i luga o lea mataupu, o loo tuputupu ae pea malosi lau molimau i aso taitasi.

Ata
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

O le faatele ona aoao se tasi ma ola ai i le talalelei, o le tele foi lea o le malamalama latou te mauaina ma o le tele foi lea o le avea o le fuafuaga a le Tama ma talalelei o mafaufauga lelei. Tatou te aoao mai a tatou aafiaga o le fua o le laau o le ola, e moni, e taua ma e “sili ona suamalie, nai lo o mea uma sa [tatou] tofo muamua i ai” ma ua faatumuina o tatou agaga ma “le olioli tele” (1 Nifae 8:11–12). E faateleina lo tatou alolofa i ai ona o faamanuiaga, olioli, ma le mana lea e aumaia ia i tatou ia taunuuga lelei i o tatou olaga ma le faamoemoe o le fiafia e le gata o ni aiga e faavavau.

Ou te molimau atu ua ou iloa, ma ou te iloa ua ou iloa, e ala i le Agaga Paia, o le Tusi a Mamona e moni; o le afioga a le Atua. E suamalie ma taua i le tofo. Ou te fiafia ma faapelepele i lona tofo. Ou te molimau atu o Iesu Keriso o le Alo o le Atua ma sa faasatauroina o Ia ma puapuagatia mo agasala a le lalolagi. O Ia o lo tatou Faaola ma e faaauau pea ona taitai ma taialaina Lana Ekalesia ma le malo i luga o lenei lalolagi e ala i perofeta soifua ma aposetolo. Ou te molimau atu ai i Lona suafa ma i nei upumoni paia i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai David A. Bednar, “Saili e Aoao e Ala i le Faatuatua,” Liahona, Sete. 2007, 60–68.

  2. Tagai Wordsense.eu Dictionary, “conscientia,” www.wordsense.eu/conscientia/.

  3. Muagagana Faa-Aferika.

  4. Joseph Smith, in History of the Church, 6:428.

  5. Brigham Young, Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 433.

  6. Dieter F. Uchtdorf, “Mauaina o se Molimau o le Malamalama ma le Upumoni,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 22.

  7. Joseph Smith, in History of the Church, 2:8.

  8. O Taiala i Tusitusiga Paia, “Faatuatua,” scriptures.lds.org.

Lolomi