Faigalotu o le 2016
O Le Upumoni ua Toefuataiina


O Le Upumoni ua Toefuataiina

O Se Afiafi ma Elder Richard J. Maynes

Faigalotu i le Lalolagi Atoa mo Talavou Matutua • 1 Me, 2016 • Tapeneko i Sate Leki

Uso e ma tuafafine, ou te fiafia lava e faalogologo i le tala o le liuaina o lo’u toalua o Nancy ma le tele o le aafiaga o le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita ma le Tusi a Mamona i lana uluai molimau ma le liua. Ou te faafetai pea mo le avanoa sa ou faia ai se matafaioi faafaifeautalai i le faailoaina atu o le talalelei a Iesu Keriso ia te ia i ni tausaga talu ona ou foi mai la’u misiona faamamaluina. E pei ona outou ono mafaufauina, ua faagaeetia lava au i le sologa lelei o mea mo i maua uma. O lo matou olaga faaleekalesia ma faaleaiga o mea uma ia ia te i matou.

Ou te talisapaia faamaoni lenei tofiga mai le Au Peresitene Sili e lauga atu ai ia te outou i lenei afiafi. Ou te lagona e taua mo outou le iloaina ua ou lagonaina le faatosinaga ma le uunaiga a le Agaga Paia i taimi o sauniuniga o lenei savali ma le faamoemoe o mea o le a faasoaina atu o le a i ai se manuia faaleagaga ia te outou.

O le Toefuataiga o le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso i aso e gata ai na muai vaaia ma valoiaina e perofeta i le talafaasolopito atoa. I lena mea moni, o le oo mai o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso e le tatau ai ona faateia i latou e suesueina ia tusitusiga paia. O iina o loo i ai le anoanoai o fetalaiga faaperofeta i le Feagaiga Tuai atoa, le Feagaiga Fou, ma le Tusi a Mamona lea e faaalia manino ai lava ma faasino tonu atu i le Toefuataiga o le talalelei. O ni faataitaiga mai le Feagaiga Tuai o loo maua i le Teuteronome,1 Isaia,2 Ieremia,3 Esekielu,4 Tanielu,5 Amosa6, ma Malaki.7 O faataitaiga mai le Feagaiga Fou o loo maua i le tusi a Mataio,8 Mareko,9 Galuega,10 Roma,11 Efeso,12 2 Tesalonia,13 ma le Faaaliga.14 E tele isi valoaga o loo faasino tonu atu i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso o loo maua i le Tusi a Mamona atoa. O ni faataitaiga o loo maua i le 1 Nifae,15 2 Nifae,16 Iakopo,17 ma le 3 Nifae.18

O se tasi o faataitaiga ou te fiafia lava i ai o nei valoaga e faatatau i le Toefuataiga e sau mai le tusi a Tanielu i le Feagaiga Tuai. Sa osofaia ma faatoilaloina e le Tupu o Nepukanesa o Papelonia ia Ierusalema pe tusa ma le 586 T.L.M. Ina ua uma ona faatoilaloina Iuta, sa faatonuina e le Tupu o Nepukanesa se tasi o ana alii sili ia faapotopoto mai nisi o fanau a Isaraelu ia auauna atu i totonu o lona maota o ni faufautua. Sa ta’ua e le tupu o lana vaega filifilia lea e tatau ona “atamamai lava, ma ua iloa mea uma, o e ua popoto lava, ma ua tatau ona latou tutu i le maota o le tupu.”19

Sa i ai i lenei vaega filifilia ia Tanielu, Hanania, Mesaelu, ma Asaria. Atonu e te manatuaina a o nofopologa ai, sa tuu atu i nei alii talavou ni igoa fou faaPapelonia o Peletisara, Sataraka, Mesako, ma Apeteniko o se faiga ina ia aoaoina i latou ma tuufaatasia i le aganuu faaPapelonia.

Sa maua e le Tupu o Nepukanesa ni taimi e feutagai ai ma nei talavou Iutaia e toafa. Ua faailoa mai e tusitusiga paia ia i tatou e faapea “o mea uma lava e ao ai le poto ma le faautauta na fesili atu ai le tupu ia te i latou, ua iloa ai e ia ua sautuasefulu ona sili o lo latou poto i taulaitu, ma vaafaatau uma i lona malo uma lava.”20

I se tasi po na tofa ai le tupu, sa faia ai se faalepo. Sa atuatuvale o ia i lea faalepo ma manao ai ia iloa le faauigaga. Sa tonu ia te ia e tofotofo ana au faufautua e ala i le faia o se talosaga e matua le masani ai lava. Sa ia valaauina ana taulaitu, vaafaatau, ma e faitogafiti faataulaitu e potopoto mai faatasi ma poloaiina i latou ia tau muamua atu lana miti ona faaliliu atu lea. Sa matua mamafa ia te ia lana talosaga. Sa tau atu e le Tupu o Nepukanesa ia i latou, “Afai tou te le faailoa mai ia te au le miti ma lona uiga, o le a vaevaeniniiina outou.”21

Ina ua le mafai e tagata atamamai a le tupu ona faamatalaina lana miti ia te ia ma, o lea la ua manino ai lava sa le mafai ona faaliliuina le miti, sa matua ita ai o ia ma poloaiina ia faaumatiaina tagata atamamai uma o Papelonia, e aofia ai ma Tanielu ma ana soa. Peitai, sa mafai e Tanielu ona faia ni fetuunaiga ia feiloai ai ma le tupu ma faatauanau atu ia te ia ia tuu atu sina taimi ma o le a ia faaliliuina lana miti.

Sa toefoi atu Tanielu i le fale ma faasoa atu le tala lea i ana soa. Sa latou aioi atu i le Alii ia faaali mai le mealilo e uiga i le faaaliga a le tupu ina ia le fano i latou faapea ai ma isi uma tagata atamamai o Papelonia. Ua faasoa mai e le mau le taunuuga o lena aioiga: “Ona faaali mai ai lea i le faaaliga i le po ia Tanielu o le mea sa lilo; ona faamanu ai lea o Tanielu i le Atua o le lagi.”22

Ina ua maea ona vivii ma faafetai atu i le Atua, sa saili atu Tanielu ia Arioka, le taitaiau o le puipuiga a le tupu, ma fai atu ia te ia, “Aua nei faaumatia le au popoto o i Papelonia; ta o ma oe i luma o le tupu, ona ou faailoa ai lea o le uiga i le tupu.”23

Sa faataalise atu lea e Arioka o Tanielu i luma o le tupu ma faapea atu, “Ua ou maua le tagata o le tafeaga o Iuta na te faailoa atu le uiga i le tupu.”24

Ina ua tu atu Tanielu i luma o le tupu, sa fesili atu le tupu ia Tanielu i le fesili lenei: “Ua e mafaia ea ona faailoa mai ia te au le miti na a’u iloa, atoa ma lona uiga?”25

Sa tali atu Tanielu e faapea:

“E le mafai i e popoto, ma vaafaatau, ma taulaitu, ma e o popoto i fetu, ona faaali atu i le tupu o le mea a le tupu ua lilo na ia fetalai atu ai;

“Ae o i ai le Atua i le lagi, o le na te faaalia mea ua lilo, ma faailoa mai ia Nepukanesa le tupu o mea e oo mai i aso amuli. Sa faapea lau faalepo ma le mea na e silafia i lou tofaga.”26

Ona faaali atu lea e Tanielu o le miti i le Tupu o Nepukanesa. Sa ia fai atu:

“O oe, le tupu e, na e silafia, faauta foi o le tasi tupua tele; o lenei tupua tele sa maeu lona matagofie, na tu i ou luma, sa matautia foi lona tino mai.

“O le ulu o lenei tupua, o le auro lelei lea; o lona fatafata ma ona lima, o le ario ia; o lona manava ma ona ogavae o le apa memea ia,

“O ona vae, o uamea ia, o ona tapuvae o uamea isi mea, a o omea isi mea.

“Na e silasila ua tofia le maa a e lei tofia i lima, na lavea ai le tupua i ona tapuvae na fai i uamea ma omea, ua nutililii ai ia mea.

“Ona nutililii faatasiina ai lea o le uamea, o le omea, o le apa memea, o ario, atoa ma le auro, ua pei o le aputi i le mea e soli ai saito, ua lelea i le matagi, ua le maua lava se mea latou te i ai; a o le maa na lavea ai le tupua ua avea lea ma mauga tele, ua tumu ai le lalolagi uma.”27

Ina ua uma ona faamatala atu le anomea atoa o le miti i le Tupu o Nepukanesa, ona faagasolo loa lea o Tanielu ma faasoa atu le faaliliuga o le miti i le tupu. Sa ta’ua e Tanielu:

“Le tupu e, o oe o le tupu o tupu; aua ua foaiina mai ia te oe e le Atua o le lagi le malo, ma le malosi, ma le mamalu, ma le viiga.

“Ua na avatu foi ia te oe mea uma e mau ai tagata, ma manu o le vao, ma manu felelei, ua tuuina atu ia mea uma i lau pule; o le ulu auro o oe lava lea.”28

Sa faaauau pea ona faamatala atu e Tanielu i le tupu malo eseese o le a mulimuli mai i lona malo, ia e faatusa i le fatafata ma lima o ario, o le manava ma ogavae apa memea, o vae uamea, ma tapuvae e uamea isi mea, ae omea isi mea.

Ona sau ai lea ma le valoaga e faatatau i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso ma le faatuina o le malo o le Atua i aso e gata ai. Na ta’ua e Tanielu:

“O ona po o ia tupu [o loo faasino i aso e gata ai] e faatuina ai e le Atua o le lagi o le malo e le faaumatia e faavavau; o lea malo foi, e le tuuina atu ia i se tasi nuu, na te tu’imomomoina ma faaumatia ia malo uma lava, a o ia e tumau lava e faavavau.

“E pei ona e silafia na tofia le maa i le mauga, a e lei tofia i lima, ma na tu’imomomoina le uamea, le apamemea, le omea, le ario, atoa ma le auro. O mea ia ua faailoa mai ai e le Atua silisili i le tupu o mea e oo mai amuli; e moni lava le li’a, e faamaoni foi lona uiga.”29

Uso e ma tuafafine, o le Toefuataiga ma le taunuuga o le tuputupu ae o le Ekalesia ma le talalelei a Iesu Keriso i nei aso e gata ai, o le amataga lea o le faataunuuga o lenei valoaga auiliili na faasoa mai e le perofeta anamua o Tanielu.

Ia sei o tatou faasee atu la i luma i le 2,400 tausaga ina ua mavae le nofoaiga a le Tupu o Nepukanesa i le taimi lea na vave ona sosoo ma le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso. Sei ou faasoa atua ia te outou nisi o anotusi faasolopito e tau atu i le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita.

O le tamāmatua o Iosefa Samita o Asaelu Samita sa avea ma se fitafita i le vaega’au a Amerika i le taimi o le Taua mo le Saolotoga ma molimauina ai e ia lava le faatuina mai o se malo fou.

O matua o Iosefa Samita o Iosefa le Matua ma Lusi Maka, sa laiti lava i le taimi na taliaina ai ma faamamaluina le Faavae o le Iunaite Setete o Amerika i le 1788, e aofia ai le Teuteuga Muamua i le 1791, lea na faamaonia ai o le a le toe puleaina e le malo ia tapuaiga ma o le a le puleaina foi e tapuaiga le malo.

O le mea lea, o tapuaiga i totonu o le Iunaite Setete sa lē puleaina e le malo, ma e talu ai e le lagolagoina e le malo se tapuaiga patino, o lea sa saoloto ai alii ma tamaitai o Amerika e filifili soo se lotu po o le le alu foi i se lotu.

Mulimuli ane sa olioli Asaelu Samita i le saolotoga o tapuaiga i le malo fou. Ua ia ta’ua, “Ua taialaina e le [Atua] i tatou i se taua ofoofogia ma aumaia i tatou i se nuu folafolaina o le filemu ma le saolotoga.”30

I le mavae ai o le Taua i Amerika, sa fesoasoani suiga i teugatupe, ala o femalagaaiga, fesootaiga, ma pisinisi e fatufatua’i se aganuu o le filifilia e tagatanuu o ona taitai i le malo fou. Sa faatutuina faletupe e faatupeina ni pisinisi fou i le tamaoaiga o maketi saoloto ma tuusaunoa.

Faatasi ai ma suiga i le malo o Amerika ma le aganuu, o talaiga malolosi a lotu sa faifaiumi i le tele o tausaga na amataina i le tausi’usi’uga o le 1790, lea sa ta’ua e le au tusi talafaasolopito o le Fāgua Sili Lona Lua. O nei talaiga faalelotu sa tele ina faia a latou fonotaga faalelotu i fafo, o talaiga naunautai ma faamoimoiloto, atoa ai ma le faaliliuina o le anoanoai o tagata. O lotu sa sili ona faamanuiaina i le Fāgua Sili Lona Lua o le Lotu Papatiso ma le Metotisi, o ē na teenaina le aoaoga lauiloa a le Lotu Kalavini e faapea e filifili e le Atua tagata e faaolaina e pei ona aoaoina ai e lotu Porotesano i lena taimi. Sa manatu tagata Kalavini o le Atua o se Pule Silisili e le tutusa ona uiga ma le tulafono o le filifilia faalilolilo o ni alii ma ni tamaitai faapitoa e faaolaina. I tagata Kalavini, ona o se taunuuga o le Pa’ū, sa matuā agasala leaga alii ma tamaitai ma lē mafai ai ona filifili le faaolataga e ala ia Keriso.

Peitai, i le taimi o le Fāgua Sili Lona Lua, sa tala’i atu ai e au Papatiso ma Metotisi se Atua e sili atu ona agalelei ma faamamafa mai le faaolataga o se filifiliga faaletagata lava ia. O lenei malamalama o le faaolataga e patino i le tagata lava ia na pogai tele mai i se aoaoga faalelotu a Aremini, po o aoaoga faavae a le faifeau Take o Jacobus Arminius. Sa talitonu Aremini, ma mulimuli ane talitonu taitai faalelotu i Amerika o le alofatunoa o le Atua e faaee mai ai i tagata taitoatasi le tomai e filifili ai Keriso ma e malosi aoao o Ia e laveai tagata uma e filifili ina ia laveaiina.31

Na auala mai i nei manatu feteenai o le faaolataga na sailiili ai le Aiga o Iosefa po o fea lotu e ao ona latou tuuto atu i ai. O le tamāmatua ma le tama o Iosefa Samita, o Asaelu ma Iosefa le Matua, na ioe i le manatu o Aremini e uiga i se Atua agalelei ma agaalofa. Sa mulimuli ane tusia e Asaelu e faapea, “E mafai e Iesu Keriso ona laveai ia tagata uma e pei ona laveai i se tagata se toatasi.”32 Sa manatu Asaelu ma Iosefa le Matua ia i la’ua lava o ni tagata e talitonu e alofa le Atua i tagata uma ma talitonu e togiola e le Atua tagata uma e aunoa ma ni tuusaunoaga—lea o le faafeagai tonu o le manatu o le au Kalavini e uiga i le faaolataga.

O le talaaga faalelotu o Lusi Maka sa lēmailoa seia oo i le 1802, ina ua taia o ia i se gasegase matuia ma folafola atu i le Atua o le a ia faia le mea sili na te mafaia e auauna atu ai ia te Ia pe a Ia faasaoina lona ola. Ina ua toe malosi mai lona gasegase, sa mulimuli ane tusia e Lusi Maka e faapea, “Sa ou ta’u atu ae sa na o sina vaega itiiti i le mataupu o tapuaiga e ui sa i ai atoa i lo’u mafaufau.”33 Sa femalagaā’i solo Iosefa le Matua ma Lusi Maka mai lea aai i lea aai e saili mo le faaolataga faaletino ma faaleagaga.

I lea taimi lē mautu o le feoai mai lea aai i lea aai, sa fanau mai ai Iosefa Samita le Itiiti i Sarona, Veremoni, i le aso 23 Tesema, 1805. Mulimuli ane sa faamautu ai loa le aiga o Samita i Palamaira, Niu Ioka, ma nonofo mau ai e latalata i Manchester. Sa maua ai e le aiga o Samita iina se vaaiga malosi o mea tau lotu e latalata i lo latou fale fou. O le au Papatiso, Peresipiteriane, ma Metotisi na oo uma i se ola iloga i nofoaga i le va o le 1816 ma le 1821, lea na oo ai ina faatu se faalapotopotoga fou Peresipiteriane, o le fauina o se falelotu fou Metotisi, ma le liliu o le faitau selau o alii ma tamaitai.

Sa faataitai e Lusi Maka le FaaPeresipeteriane, ae i ana lava upu, “sa leai ma se mea e lagonaina.” Ona ia faataitaia lea o le FaaMetotisi, ae sa faalotovaivaia o ia e Iosefa le Matua mai le alu pea i ai, ona sa itiiti lo la faatuatua ma lona tama, o Asaelu i aoaoga faavae na latou aoaoina. E ui sa le’i auai le au Samita i se lotu, ae sa latou taumafai e aoao a latou fanau i mataupu faavae FaaKerisiano i totonu o le aiga, e aofia ai le faitauina o le Tusi Paia ma tatalo faaletagata lava ia.34

Sa auai Iosefa Samita le Itiiti i nisi o sauniga fanaufouina faalelotu faatasi ma lona aiga a o tamaitiiti lava. Sa matua uunaia o ia e aoaoga ma talanoaga a lona tama, o le sa saili ae le mafai ona maua i lotu toefanauina se lotu e pei ona faatulaga ai i le faatulagaga anamua a Iesu Keriso ma Ana Aposetolo. Sa faalogo ma mafaufau loloto Iosefa i taimi o suesuega faaleaiga o le Tusi Paia. Ina ua 12 ona tausaga, sa amata ona ia popole i ana agasala ma le manuia o lona agaga ola pea, lea na taitai atu ai o ia e saili i tusitusiga paia mo ia lava.

Ina ua 14 tausaga o Iosefa le Itiiti, sa ia tusia e faapea:

“Sa ou faitauina i se tasi aso le Tusi a Iakopo, mataupu muamua ma le fuaiupu lima, e faitauina: Ae afai ua leai se poto i so outou, inā ōle atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma, ma le le toe ta’uta’ua; ona foa’iina mai ai lea ia te ia.

“E leai lava se mau o tusitusiga paia na oo mai i le loto o se tagata ma le mana tele nai lo o lenei mau i lo’u loto i lea taimi. Sa foliga ua ulu mai ma se mana tele i lagona uma o lo’u loto. Sa ou mafaufau ma saga mafaufau pea i ai, i lo’u iloa afai e i ai se tagata ua ia manaomia le poto mai le Atua, o a’u lava.”35

Sa iu ina tonu ia Iosefa e ōle atu i le Atua.

Sa tusia e Iosefa pe faalau atu foi ae tusi e se isi ni tala se fa e uiga i lana Uluai Faaaliga. E faaopoopo i ai sa tusia e isi na ola faatasi ma Iosefa i lena taimi, mea na latou manatuaina e tusa ma mea na latou faalogo o faamatala e Iosefa e uiga i le faaaliga; e lima ni tala ua iloa. O se faamanuiaga le i ai o nei faamaumauga. Ua latou faia ai le Uluai Faaaliga a Iosefa o se faaaliga ua sili ona faamaumauina lelei i le talafaasolopito. Ou te uunaia outou ia asiasi atu i le history.lds.org e aoao atili ai e uiga i nei tala ma tagai pe faapefea ona latou galulue faatasi e vali se ata e sili ona atoatoa.

O le Gospel Topics essay (tala o Autu o le Talalelei) o loo i ai le “First Vision Accounts” o loo taua ai: “O tala eseese o le Uluai Faaaliga o loo faamatala ai se tala e tumau, e ui e masani ona ese i faamamafa ma auiliiliga. Ua faamoemoeina e tusitalafaasolopito e faapea a toe faamatalaina e se tagata se aafiaga i ni tulaga eseese se tele i ni aofia eseese i le aluga o le tele o tausaga, o le a faamamafa e tala taitasi ni vaaiga eseese o aafiaga ma tuu i ai ni auiliiliga tulagaese. O le mea moni, o eseesega talitutusa ia i latou i tala i le Uluai Faaaliga o loo i ai i tala eseese faatusitusiga paia o le faaaliga a Paulo i le ala i Tamaseko ma le aafiaga o Aposetolo i luga o le Mauga o Liua. Ae e ui i na eseesega, e tumau pea ni mea faavae e laugatasia ai tala uma o le Uluai Faaaliga. O nisi ua finauina ma le sese e faapea o soo se eseesega lava i le toe faamatalaina o le tala o se faamaoniga lena o mea le moni. Ae peitai, o le tele o faamaumauga faasolopito e mafai ai ona tatou aoao i le tele atu o mea e uiga i lenei mea ofoofogia na tupu nai lo mea e mafai ona tatou iloa pe ana faapea e itiiti ni mea sa tusitusia.”36

Ou te fia iloiloina puupuu ma outou ni tala se fa na tusiaina pe na faalauina e Iosefa Samita ae tusi e se isi tagata.

Muamua, o le tala i le 1832 o le tala muamua lava lena na tusia o le Uluai Faaaliga. O se vaega o se talaaga o le olaga e ono itulau, o le tele lava na tusia i le lima o Iosefa lava ia. O lenei pepa o faamatalaga na i ai lava i meatotino a le Ekalesia talu mai le taimi na tusia ai. I le mavae ai o le malaga i Sisifo, sa taofia ai pea i totonu o se tamai pusa mo ni tausaga ma sa le iloaina e se tasi seia oo ina lolomiina i se pepa e se tamaitiiti aoga o se iunivesite i le 1965. Talu mai lena taimi ua lolomiina soo, e aofia ai luga o le LDS.org ma totonu o le Joseph Smith’s Papers. I lenei pepa o faamatalaga o loo faamatala ai e Iosefa le faanoanoa i le le iloaina po o fea e saili i ai le faamagaloga a le Faaola. Sa ia molimau mai, “Sa tatala e le Alii le lagi i ou luga ma ou vaaia ai le Alii,”37 lea e faaliliuina e isi e faapea sa ia faasino atu i le faaali mai na o le tasi le tagata paia, ae pe a faitau ma malamalama i isi faamaumauga, e mafai ona malamalama i le uiga o lenei fasifuaitau na tatala e le Atua le Tama le lagi ma faaali mai Lona Alo, o Iesu Keriso, ia Iosefa.

O loo faamamafaina ma le matagofie e lenei tala le Togiola a le Faaola ma le togiolaina o le tagata lava ia na Ia ofoina mai ia Iosefa. O loo faapea mai i se vaega: “Sa tatala e le Alii le lagi i ou luga ma ou vaaia ai le Alii ma sa ia fetalai mai ia te au e faapea, “Iosefa lou atalii ua faamagaloina au agasala. … Sa faasatauroina a’u mo le lalolagi ina ia mafai e i latou uma o e talitonu i lo’u igoa ona maua le ola e faavavau.’” Sa molimau mai Iosefa na ia lagonaina le olioli ma le alofa ae sa lei mauaina e ia se tasi e talitonu. “Sa faatumulia lo’u agaga i le alofa ma mo le tele o aso sa mafai ona ou olioli i se olioli tele ma sa faatasi mai le Alii ia te au, ae sa lei mafai ona maua se tasi e talitonu i le faaaliga faalelagi. E ui i lea, sa ou mafaufau loloto i nei mea i lo’u loto.”38

O le isi, o le tala i le 1835 o le faamatalaga a Iosefa e uiga i lana faaaliga ia Robert Matthews, o se tagata na asiasi atu i Katelani i le 1835. Sa faamaumauina i le api talaaga a Iosefa e lana tusiupu. E le o aofia ai i uluai lomiga o le talafaasolopito o Iosefa ma sa lolomiina ma faasalalauina muamua i BYU Studies i le 1960. I lenei tala, o loo molimau mai ai Iosefa na muamua faaali atu le Atua ia te ia ona ia vaaia ai lea o le Faaola: “Sa ou valaau atu i le Alii i le tatalo malosi. Sa oo mai i luga ae o lou ulu se afi faaniutu; sa tu tonu lava i ou luga, ma sa faatumulia ai a’u i le olioli le mafaamatalaina. Sa faaali mai se tagata i le totonugalemu o lenei afi faaniutu lea sa faataaliolio ia te au atoa, ae sa leai ma se mea na mu. Sa lei pine ae faaali mai le isi tagata e pei o le tasi na muamua mai. Sa ia fetalai mai ia te au, ‘Ua faamagaloina au agasala.’” I lenei tala, sa tusia foi e Iosefa, “Sa ou vaaia le toatele o agelu i lenei faaaliga.”39

O le isi, o le tala i le 1838 o le tala ua sili ona lauiloa ma e sau mai le Pepa o le Talafaasolopito o Iosefa. O le uluai tusiga sa tusia ina ua mavae le solaese o Iosefa mai Katelani i le amataga o le 1838, ma o le tusiga lona lua sa tusia ina ua mavae lona solaese mai Misuri i le 1839. Sa tusia la i le taimi o le tele o feteenaiga. Sa lolomi ma faasalalauina muamua i le 1842 i le Times and Seasons. Sa faaaofia ai foi i le Penina Tautele i le 1851, lea sa avea muamua lava ma se tamaitusi mo le Au Paia i Peretania, ona mulimuli ane lea faatagaina aloaia e avea ma tusitusiga paia mo le Au Paia uma i le 1880.

O tusiga e tele o lenei tala ua lolomiina ma faasalalauina i Pepa a Iosefa Samita. E pei o le tala i le 1835, o le fesili autu lava o lenei tala pe o le fea lotu e sa’o. I le avea ai ma se talafaasolopito o le Ekalesia, ae le na o se talafaasolopito o Iosefa, o lenei tala o loo “taulai atu i le faaaliga e fai ma amataga o le ‘tulai ae ma le alualu i luma o le Ekalesia.’”40 O le mea lea, e le o aofia ai le faamatalaga e uiga i le faamagaloga faaletagata lava ia lea na ta’ua i tala e lua na muamua atu.

Ma le tala mulimuli o le tala i le 1842 o se tali atu i se talosaga mo ni faamatalaga mai ia John Wentworth, o le faatonu o le Chicago Democrat. Sa tusi atu e Iosefa ia te ia se tusi sa aofia ai e le gata o Mataupu Faavae o le Faatuatua ae faapena foi o se faamatalaga e uiga i lana Uluai Faaaliga. Sa lolomiina ma faasalalauina le tusi lea i le Times and Seasons i le 1842. Faatasi ai ma se faatagaga a Iosefa, sa toe lolomiina ma faasalalauina i le 1843 e se tusitalafaasolopito o Israel Daniel Rupp i lana tusi e uiga i lotu Kerisiano i le Iunaite Setete. O lenei tala sa faamoemoe mo se aofia e le masani i talitonuga FaaMamona. Sa tusia i se vaitaimi faamanuiaina o le filemu mai feteenaiga na fetaiai ma le Perofeta.

E pei foi o isi tala, sa ta’ua e Iosefa le fenumiaiga na ia oo i ai ma le faaali mai o tagata e toalua i se tali i lana tatalo: “Sa lofituina au i se faaaliga faalelagi ma vaaia ai ni tagata mamalu se toalua o e sa tutusa uma o la fofoga, ma foliga, sa siomia i se malamalama uigaese lea sa susulu e pei o le la i le aoauli. Sa La’ua ta’u mai ia te a’u o tapuaiga uma faalelotu sa talitonu i aoaoga faavae sese, ma e leai ma se tasi o i latou sa faamamaluina e le Atua e fai ma ana ekalesia ma malo. Ma sa poloaiina tuusao au ia ‘aua nei ou auai i se tasi o na lotu,’ ae i le taimi lava e tasi na maua ai se folafolaga e tatau i se taimi o i luma o le a faailoa mai ai ia te au le atoaga o le talalelei.”41

O se faamanuiaga le i ai o nei tala e uiga i le Uluai Faaaliga a Iosefa. E pei o Talalelei taitasi o le Feagaiga Fou, o loo latou faamatalaina faatasi atili ai ma le atoatoa le soifuaga ma le galuega a Keriso, o tala taitasi o loo faamatalaina ai le Uluai Faaaliga a Iosefa e faaopoopoina auiliiliga taitasi uigaese ma vaaiga i le aafiaga atoa. Latou te faamatalaina faatasi le laugatasia ma le ogatusa o le tala. Latou te faamamafaina uma e faapea sa i ai se fenumiaiga ma finauga i lotu Kerisiano, lea na manao ai Iosefa e fia iloa pe o fea (o lotu sa sa’o, lea na ia saili ai i tusitusiga paia ma tatalo, lea na oo ifo ai se malamalama mai le lagi, ma na faaali mai ai tagata paia ma tali ai lana tatalo.

Sei o tatou toe foi atu i tua ma toe iloilo ia auiliiliga o le lomiga faatusitusiga paia o le tala a Iosefa Samita 1838 o le Uluai Faaaliga. O se aafiaga sili ona mamana e aoao mai ai e mafai ona maua e soo se tasi i le lalolagi. O lenei aafiaga na suia ai le olaga o Iosefa, ua suia ai lo’u olaga, ma ou te iloa ua suia ai pe o le a suia ai lou olaga a o e alu atu i le Alii mo le faamautinoaga o lona moni.

“Ina ua mavae se taimi, sa oo ina ou taunuu i le faaiuga o lo’u tumau pea i le pogisa ma le fenumiai, pe ou te faia e pei ona faatonu mai e Iakopo, o lona uiga, ia ole atu i le Atua. Ina ua mavae se taimi sa ou filifili e ole atu i le Atua,’ i le manatu ifo afai e tuu mai e ia le poto ia i latou ua leai se poto, ma foai tele mai, ma le ta’uta’ua mai, atonu o le a ou taumafai.

“O lea, e tusa ai ma lenei faamoemoe, la’u filifiliga lea e ole atu i le Atua, sa ou alu atu ai i le togavao e faia lenei taumafaiga. O le taeao o se aso matagofie lava ma le manino, i le amataga lava o le tau totogo o le afe valu selau luasefulu na ou faia ai lenei mea. O le taimi muamua lava lea i lo’u olaga na ou faia ai se taumafaiga faapea, ona i le lotolotoi o o’u atuatuvalega uma, sa ou le’i faia lava se taumafaiga e tatalo atu ma le leo.

“Ina ua mavae ona ou taunuu i le mea na ou muai filifilia ou te alu atu i ai, ina ua mavae ona vaavaai solo faataamilo ane ia te a’u, ma ina ua ou iloa ua na’o au lava, sa ou tootuli i lalo ma amata ona tuu atu manaoga o lo’u loto i le Atua. Sa le’i umi lava ona ou faia faapea, ae vave loa ona taofia o a’u e se mana sa lofitu atoa ai a’u, ma sa i ai sona mana uiga ese i luga o a’u sa taofia ai lo’u laulaufaiva ina ia le mafai ona ou tautala. Sa siomia a’u i se pouliuli mafiafia, ma sa foliga mai ia te a’u i se taimi e peiseai ua malaia a’u i se faafanoga faafuasei.

“Peitai, i le faaaogaina o lo’u malosi atoa e valaau atu ai i le Atua e laveai a’u mai le mana o lenei fili sa taofia a’u, ma i le taimi tonu lava na ou sauni ai e goto atu i se tulaga e aunoa ma se faamoemoe ma tuu atu a’u lava i le faafanoga—e le i se malaia fai fua faalemafaufau, ae i le mana o se tagata moni lava mai le lalolagi le vaaia, o le sa i ai se mea na ofoofogia tele faapea ou te lei faalogoina muamua lava i se tagata—i lea lava taimi o le atuatuvale tele, na ou vaaia ai se malamalama faaniutu i luga a’e tonu lava o lo’u ulu, ua sili atu le pupula i le la ua alu ifo malie lava seia oo mai i o’u luga.

“Sa lei pine lava ona oo mai ae ou faalogoina ua laveaiina a’u mai le fili na taofia a’u. Ina ua oo mai le malamalama i o’u luga, sa ou vaaia ni Tagata e toalua, o lo laua pupula ma le mamalu e le mafaamatalaina, o tutu mai i o’u luga a’e i le ea. Sa fetalai mai le tasi o i laua ia te a’u, ma fofoga mai ia te a’u i lo’u igoa ma fetalai mai, a’o tusi ane i le tasi—O Lo’u Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia!

“O lo’u faamoemoe i le alu atu e ole atu i le Alii o le fia iloa lea po o le fea o nei lotu uma ua sa’o, ina ia ou iloa le lotu ou te auai. O lea, sa lei umi ona ou maua o le pule ia te a’u, ina ia mafai ona ou tautala atu, sa ou fesili atu i Tagata o e sa tutu mai i o’u luga i totonu o le malamalama, po o le fea o nei lotu uma ua sa’o (ona o le taimi lea sa lei oo mai lava i lo’u loto e faapea ua sese lotu uma)—ma o le fea e tatau ona ou auai.

“Sa tali mai ia te a’u ia ou le auai i se tasi o i latou, aua ua sese i latou uma.”42

E pei ona ta’ua i le pepa o faamatalaga “Tala o le Uluai Faaaliga” o loo maua i le LDS.org, sa molimau soo atu Iosefa Samita na ia oo i se faaaliga ofoofogia a le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso. E le mafai e sailiiliga o talafaasolopito lava ia na o ia ona faamaoniaina le moni o le Uluai Faaaliga po o finauga e faasaga i ai. O le iloaina o le moni o le molimau a Iosefa Samita e manaomia ai tagata taitoatasi e matuai naunau e saili i le upumoni ona suesueina le faamaumauga ona faaaoga lea ia lava le faatuatua ia Keriso e ole atu ai i le Atua i le tatalo faamaoni ma faamaulalo pe moni ia faamaumauga. Afai e ole atu le tagata sailiili ma le manatu moni e faatino le tali e faaali atu i ai e le Agaga Paia, o le a faaali atu le moni o le faaaliga a Iosefa Samita. I lenei auala, e mafai ai e tagata uma ona iloaina sa saunoa ma le faamaoni Iosefa Samita ina ua ia tautino mai, ‘sa ou vaai i se faaaliga, sa ou iloaina, ma ou te iloa ua silafia e le Atua, ma e le mafai ona ou faafitia’ [Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:25].”43

E tusa ai ma le saunoaga a Iosefa F. Samita, “O le mea silisili na tupu i le lalolagi talu mai le toetu o le Alo o le Atua mai le tuugamau ma lona afio ae i le lagi, o le afio mai o le Tama ma le Alo i lena taulealea o Iosefa Samita.”44

Uso e ma tuafafine, o se aafiaga ofoofogia ma faamalamalamaina le vailiiliina o mea tatou te aoaoina tonu mai lenei aafiaga paia ma ofoofogia a Iosefa Samita. Ou te fia faasoa atu ia te outou nisi o faataitaiga o upumoni ua tatou aoaoina mai le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita e faatatau i le natura e faavavau o lo tatou Tama Faalelagi; o Lona Alo, o Iesu Keriso; o le moni o Satani; ma le tauiviga i le va o le lelei ma le leaga, faapea ai foi ma isi vaaiga taua o le fuafuaga sili o le faaolataga.

Ua tatou aoao e moni tusitusiga paia ma e mafai ona malamalama moni i ai ma faaaoga i o tatou olaga.

Ua tatou aoao o le mafaufau loloto i tusitusiga paia e aumai ai le mana ma le malamalamaaga.

Ua tatou aoao e le lava le tau na ona iloa; o le faatinoina o mea ua tatou iloa e maua ai faamanuiaga a le Atua.

Ua tatou aoao e tuu lo tatou faalagolago i le Atua ma tepataulai atu ia te Ia mo tali i fesili sili ona taua o le olaga ae aua le faalagolago i le tagata.

Ua tatou aoao e taliina tatalo e tusa ma lo tatou faatuatua mausali ma e tusa ma le finagalo o le Tama Faalelagi.

Ua tatou aoao i le moni o le i ai o Satani ma e i ai sona mana moni e faatosina ai le lalolagi faaletino, e aofia ai ma tatou.

Ua tatou aoao o le mana o Satani e tapulaa ma e faatoilaloina e le mana o le Atua.

Ua tatou aoao o le a le taofia lava e se mea Satani mai le faaumatiaina o le galuega a le Atua ma e masalo na iloa e Satani le taua o Iosefa Samita ma lana matafaioi o se Peofeta o le Toefuataiga.

Ua tatou aoao e mafai ona tatou faatoilaloina Satani e ala i le valaau atu i le Atua ma tuu atu atoa lo tatou faatuatua ma le faalagolago i le Alii.

Ua tatou aoao o le mea e i ai le malamalama, e tatau lava ona alu ese ai le pouliuli.

Ua tatou iloa o le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso, o ni tagata mavaevae ma eseese e toalua, e foliga tutusa i laua taitasi i foliga ma fofoga.

Ua tatou aoao ua foafoaina i tatou i le faatusa o le Atua.

Ua tatou aoao ua toetu Keriso.

Ua tatou aoao e silafia patino e le Atua i tatou ma e silafia foi o tatou manaoga ma popolega. Sa Ia valaauina Iosefa Samita i lona igoa.

Ua tatou aoao e uiga i le sootaga o loo i ai i le va o le Atua le Tama ma Lona Alo, le Alii o Iesu Keriso. E gauai atu Iesu i Lona Tama, ma e fesootai mai le Tama i tagata iinei i le lalolagi e ala mai i Lona Alo, o Iesu Keriso.

Ua tatou aoao e pele Iesu Keriso i Lona Tama e ala i Lona faasino atu ia Iesu o Lona Alo Pele.

Ua tatou aoao o le Ekalesia moni a Iesu Keriso e pei ona uluai faatulaga ai sa lei i ai i le lalolagi i le taimi o Iosefa Samita, ma faamautu ai le moni o le Liliuese Tele na muai valoia e le Aposetolo o Paulo.

Ua tatou aoao a lava lo tatou popole e mananao ai i le taitaiga a le Atua i o tatou olaga, o le a Ia faaali mai se ala lelei mo i tatou. I le taimi o Iosefa o lotu uma ma tapuaiga sa sese.

Ua tatou aoao e maua i tisipenisione uma o taimi ia faaaliga, faamanuiaga, ma mamalu o le Atua.

Ua tatou aoao i le malamalamaaga i le auala e filifilia ai e le Atua Ana perofeta.

Ua tatou aoao e filifili e le Atua ē loto mama ma amiotonu ma maua manaoga amiotonu e faia ai Lana galuega, ua faamautuina ai le aoaoga mai le Tusi Paia e silasila le Atua i le loto ma Na te le filifili e tusa ma vaaiga i fafo po o tulaga faaleagafesootai po o tofiga.

Uso e ma tuafafine, o le Uluai Faaaliga o le ki lea i le tatalaina o le tele o upumoni sa natia mo le tele o seneturi. Aua nei galo ia i tatou pe faasamasamanoa i le tele o upumoni taua ua tatou aoaoina mai le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita.

O le faaali mai o le Atua le Tama ma Lona Alo, le Alii o Iesu Keriso, ia Iosefa Samita na amatalia ai le tisipenisione o le atoaga o taimi. E tatau ona tatou faasoa atua lenei mea paia na tupu ma mea ua tatou aoaoina mai ai ia i latou uma tatou te alolofa ma popole ai.

O fesili nei e lua e mafai ona e mafaufau i ai, tali, ma faasoa mai i luga o ala o faasalalauga faaleagafesootai i le faaaogaina o le #LDSdevo.

  • O a ni upumoni ua e aoaoina mai le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita?

  • O faapefea ona tali atu le Alii ia te oe a o e saili atu mo le upumoni ma ni tali i fesili o ia te oe?

Ua ou fiafia lava e faitau i mea o le a outou faasoaina mai e faatatau i lenei autu taua ma nei fesili taua.

Sei ou faamaea atu i le faasoa atu ia te oe o se isi upumoni na ou aoaoina o se taunuuga o le taulai atu i le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita a o aoao atu i faifeautalai faamisiona.

I ni nai tausaga ua mavae sa ou maua ai le avanoa e auauna atu ai i le Au Peresitene o le Eria i le Atu Filipaina. Sa auauai sui o le Au Peresitene o le Eria e lauga i faigalotu sa faia i le Nofoaga Autu e Aoao ai Faifeautalai i Manila. Sa o mai ni faifeautalai faamisiona fou i Manila pe ā ma le 14 atunuu eseese mai le atu Asia ma atunuu i le Vasa Pasefika.

A o faaiuiu le ma tofiga i le atu Filipaina, sa ma fiafia lava i le avanoa mulimuli e lauga atu ai i faifeautalai i le faigalotu i le NAF. O le a le galo lava ia te au lo’u nofo ai i luga o le tulaga ma tilotilo atu i le faapotopotoga i nei faifeautalai faamisiona lelei tele. Sa ou tatalo mo musumusuga ina ia mafai ona faasoa atu ia i latou se mea o le a fesoasoani latou te malamalama ai i le taua tele o le galuega lea o le a latou auai ai. A o ou mafaufau i se mea e mafai ona tau atu, sa taaina atu la’u vaai i se atavali i luga o le puipui o le fale tele. O se atavali masalo o loo outou vaai o tautau i o outou falelotu. O le atavali lauiloa a Del Parson o le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita. O loo faaalia ai Iosefa Samita a o 14 tausaga le matua o tootuli i le Vao Paia, ma mauaina faatonuga mai lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Sa amata atu la’u savali i faifeautalai e ala i le faasino atu i le atavali a Del Parson o le Uluai Faaaliga ma faamalamalama atu ia i latou o Iosefa Samita, i lena taimi, o loo tootuli i le Vao Paia, ma tatalo mo se taitaiga i lona olaga, ua faatusa i tagata sailiili uma o le upumoni, ua tuanai, taimi nei, ma le lumanai. Aisea? Ona ua ia te ia le fesili lava e tasi o loo i ai i tagata sailiili uma e faamaoni ma filiga. Ina ua fesili atu i le Alii pe sa’o uma ia tapuaiga, o le mea moni, sa ia saili atu mo le upumoni. Sa ia saili mo lona faamoemoega i le olaga. Sa ia saili mo le ata o le faaolataga sili a le Tama Faalelagi.

Sa i ai ea ni faifeautalai faatagaina i le lalolagi i le taimi o le tatalo faamaoni a Iosefa ina ia tali lana fesili? Leai, sa leai nisi. O lea, i lena taimi paia, sa faaali atu ai le Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele, o Iesu Keriso ma tali mai i le talosaga a le taulealea o Iosefa, ma amatalia ai loa le Toefuataiga o le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso.

E pei o Iosefa Samita, o tagata sailiili e sili ona faia ma tausia a latou tautinoga ma iu ina alualu i luma e agai atu i le papatisoga, o i latou na e saili atu ma le mataalia mo le upumoni ma lo latou faamoemoega iinei i le lalolagi. E le na o se lesona taua lenei mo faifeautalai faamisiona ae faapena foi mo i tatou e aoao ai a o tatou faasoa atua le talalelei. E taua foi le matauina o le toatele o i latou o loo saili atu mo le taitaiga ma le faamoemoega i le olaga o loo faia e le vaitausaga o loo auai i lenei faigalotu. O i latou o a outou uo ma a outou paaga. O lo’u toalua o Nancy, o se tasi o i latou sa talavou pei o outou a o saili mo le upumoni ma lona faamoemoega i le olaga.

Au uo talavou, o se faamanuiaga ofoofogia ua tatou taufai maua uma i le fananau mai ai i se aso ua toefuatai mai ai le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi i lona atoaga. Ou te tuu atu ia te outou la’u tautinoga ma la’u molimau na asiasi mai le Atua le Tama ma Lona Alo, le Alii o Iesu Keriso ia Iosefa Samita, i lena aso matagofie o le tautotogo o le 1820. Ou te molimau atu o le faamatalaga paia na Laua faasoa mai ma na maua ma le faamaulalo e Iosefa, o mea uma na i le faataunuuga o fetalaiga faaperofeta na fofogaina e perofeta paia i le talafaasolopito atoa o le lalolagi.  Ou te molimau atu foi o le saolotoga o tapuaiga na saunia e ala i le faatuina ma le faavaeina o le Iunaite Setete o Amerika na fesoasoani e saunia le ala mo le Toefuataiga. Ou te molimau atili atu foi i le moni o upu a Peresitene Gordon B. Hinckley e faatatau i le Uluai Faaaliga ina ua saunoa, “Sa tele atu mea na aoaoina e Iosefa Samita i na minute, po o se taimi umi po o se taimi puupuu, e uiga i le natura o le Atua nai lo mea ua aoaoina e le au atamamai o tusitusiga paia i soo se taimi i le talafaasolopito.”45 E maoae lenei avanoa mo i tatou uma e faasoa atu ai la tatou molimau o le toefuataiga o le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso i nei aso e gata ai.

B Uso e ma tuafafine, ua toefuatai mai le upumoni, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Teuteronome 4:27–31.

  2. Tagai Isaia 60–62.

  3. Tagai Ieremia 30–33.

  4. Tagai Esekielu 37:15–28.

  5. Tagai Tanielu 2:44.

  6. Tagai Amosa 9:11.

  7. Tagai Malaki 3:1.

  8. Tagai Mataio 17:11.

  9. Tagai Mareko 9:12.

  10. Tagai Galuega 3:19–21.

  11. Tagai Roma 11:25–27.

  12. Tagai Efeso 1:9–10.

  13. Tagai 2 Tesalonia 2:1–3.

  14. Tagai Faaaliga 14:6.

  15. Tagai 1 Nifae 13:34–42.

  16. Tagai 2 Nifae 26:14–17.

  17. Tagai Iakopo 6:1–4.

  18. Tagai 3 Nifae 21.

  19. Tanielu 1:4.

  20. Tanielu 1:20.

  21. Tanielu 2:5.

  22. Tanielu 2:19.

  23. Tanielu 2:24.

  24. Tanielu 2:25.

  25. Tanielu 2:26.

  26. Tanielu 2:27–28.

  27. Tanielu 2:31–35.

  28. Tanielu 2:37–38.

  29. Tanielu 2:44–45.

  30. Asael Smith, i le Steven C. Harper, Joseph Smith’s First Vision: A Guide to the Historical Accounts (2012), 13–14.

  31. Tagai Harper, Joseph Smith’s First Vision, 15–16; Richard Lyman Bushman, Joseph Smith: Rough Stone Rolling (2005), 197.

  32. Tagai Harper, Joseph Smith’s First Vision, 16–22; Bushman, Joseph Smith, 14–29.

  33. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 2, page 4; josephsmithpapers.org.

  34. Tagai Harper, Joseph Smith’s First Vision, 16–22; Bushman, Joseph Smith, 14–29.

  35. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:11–12.

  36. “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  37. Joseph Smith, i le Karen Lynn Davidson, David J. Whittaker, Mark Ashurst-McGee, and Richard L. Jensen, eds., Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, vol. 1 of the Histories faasologa o le The Joseph Smith Papers, faasa’oina e Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, ma Richard Lyman Bushman (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2012), 12–13; faaonapo nei le sipelaga, faamamafaga, ma faamata’itusiina faalapopoa; tagai foi Dean C. Jessee, “The Earliest Documented Accounts of Joseph Smith’s First Vision,” i le John W. Welch and Erick B. Carlson, eds., Opening the Heavens: Accounts of Divine Manifestations, 1820–1844 (2005), 1–33; “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  38. Joseph Smith, i le Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 12–13; faaonapo nei le sipelaga, faamamafaga, ma faamata’itusiina faalapopoa; tagai foi “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  39. Joseph Smith, i le Dean C. Jessee, Mark Ashurst-McGee, and Richard L. Jensen, eds., Journals, Volume 1: 1832–1839, vol. 1 of the Journals series of The Joseph Smith Papers, faasa’oina e Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, ma Richard Lyman Bushman (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2008), 88; faaonapo nei le sipelaga, faamamafaga, ma faamata’itusiina faalapopoa; tagai foi “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  40. “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  41. Joseph Smith, i le Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 494; tagai foi “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  42. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:13–19.

  43. “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  44. Iosefa F. Samita, Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (1998), 14.

  45. Gordon B. Hinckley, “Inspirational Thoughts,” Ensign, Aug. 1997, 3.

Lolomi