Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Fealēleaʻaki Fakapēnoló


Fealēleaʻaki Fakapēnoló

Fakamafola Ako Fakataʻu ʻa e S&I 2021

Tūsite, 19 Sānuali, 2021

Brother Chad H Webb: Fakamālō atu hoʻomo kau mai he ʻaho ní. Ko Brother Rory Bigelow ʻeni. Ko e pule ki he taha ʻo e vaʻa ngāue ʻo e siasí, ʻa ia ʻoku hangē nai ʻi he ʻŌfisi ʻo e Siasí ko e human resouces pea mo e ngaahi meʻa fakapaʻanga mo e ngaahi naunau fakatuʻasinó. Ko Adam Smith ʻeni, ko e pule ki he vaʻa fakahinohino ʻo e siasí, ʻa ia ʻoku ngāue fakataha mo ʻemau vaʻá hangē koe ngaahi Ako mo e Lēsoni mo e Ngaahi Ngāue ki he Fānau Akó mo e ngaahi meʻa kehe.

ʻI heʻemau kamatá, kou fakaʻamu pe ke toʻo ha kiʻi miniti siʻi ke ʻoatu ʻa e kakano pe vīsone ʻo e meʻa te mau hoko atu ki aí. ʻI he Seminelí mo e ʻInisititiutí (S&I) kuo mau fakahoko ha ngāue lelei ʻaupito ʻi hono aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo kinautolu ko e fānau ako ʻi he lolotongá mo e toe niʻihi kehé. Ka ko hono moʻoní, ko kinautolu pē ʻoku meimei ke fakahoko ʻení, ko e kau mēmipa ʻo e siasí ʻa ia ʻoku nau mālohi pea faʻa kau maʻu pē. Ko ha niʻihi kehe kuo teʻeki kenau maʻu ha aʻusia, pea ko hono moʻoní, ʻoku holo fakamāmanilahi ʻa e lesisita mo e kau mai ki he polokala S&I.

Ko hotau ʻamanaki leleiʻanga lahi tahá ke liliu ia. ʻOku mau ʻamanaki ʻe lava ke fakahoko he S&I ha fatongia mahuʻinga ange ʻi he fiemaʻu fakavavevave ko ia ke “tānaki” ha toʻutangata kakato ʻo e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú. Te ke manatuʻi ai ko e ngāue mahuʻinga taha ia he māmaní ne akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní ke tānaki ʻa ʻIsileli. Mahino pē ʻoku kau e ngāue fakafaifekaú mo e ngāue fakatemipalé, ka naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻoku kau foki ai mo hono langaki e tuí mo ha fakamoʻoni ʻi he loto ʻo kinautolu ʻoku tau ngāue ki aí. Naʻá ne pehē Ko ha taimi pē ʻoku tau fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha taha ke ne fakahoko mo tauhi ʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ke tānaki ʻa ʻIsileli.

ʻOku mau hohaʻa naʻa mole ha niʻihi ʻo hotau toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú. ʻI he talanoa ko ia ki he molé mo e maʻú, ʻoku toutou lave foki ʻa e folofolá ki heni ko e fakamoveteveté mo e tānakí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku faingataʻaʻia koeʻuhi koʻenau tuí. Ka ʻoku taʻu ʻiloʻi e feituʻu ʻoku nau ʻi aí ʻoku ʻikai ke nau mole atu meia kitautolu. Ka ʻoku nau movete atu koeʻuhi ko e uesia kinautolu ʻe he māmaní ʻo mahalo kuo nau mavahe atu mei heʻenau kau maí. ʻOku ʻi ai e faingamālie lahi ʻiate kitautolu mo e fuʻu fie maʻu lahi ke tokoni ʻi hono “tānaki” e niʻihi ko ʻeni ʻo ʻIsilelí.

Te tau fakahoko ʻeni ʻaki hano ʻai ha ngaahi aʻusia te ne tataki ki he uluí, fehokotakí mo e kau maí pea fakaʻatā ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení ki he tokolahi taha ʻe ala lavá. Pea te tau fakahoko ʻeni lolotonga ʻo ʻetau nofo maʻu ki hotau tuʻunga totonu. ʻOku ʻikai ketau nofo pē ke fakasio ha liliu kehe pē ko ha liliu. Te tau hokohoko atu ʻi hono akoʻi e ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he folofolá ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fie maʻu ke tau fakahoko ha liliu ka tau lava ke fakahoko ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení.

ʻOku fie maʻu ke tau fakahoko ha ngāue:

  • Ke tau liliu mei he leá pē mo e fakahoko angé ki he kau ki ai mo e fakaafeʻí.

  • Mei hono talaange ki he fānaú ʻa e feituʻu ke ʻi aí ki he fetaulaki mo kinautolu ʻi he feituʻu ʻoku nau ʻi aí.

  • Mei hono fakamamafaʻi e ngaahi meʻa mahuʻingá ki he fakahoungaʻi e ngaahi faingataʻá.

  • Mei he ngaahi ʻekitivitī fakasōsialé ki he ngaahi feohi fakasōsiale ʻuhingamālié.

  • Mei he nofotaha ki he maaka ʻi he kalasí mo e ʻosi mei aí ki he nofotaha ʻi he tupulaki mo hoko ʻo fakalaumālié.

  • Mei he tokotaha ako moʻui fakafalala pē ke toki fekauʻí ki he tokotaha longomoʻui ʻa ia ko ha meʻangāue ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Te mau fakataha mo e kau pule ʻo e ngaahi polokalamá, kau pule seminelí, talēkita ʻo e ʻinisititiutí, mo e kau kouʻōtineita ke tokoni ʻi hono fakamatalaʻi ha ngaahi aʻusia ʻoku toe mahino mo lava ke ako mei aí, ke lava ʻo ʻoatu ha ako mo ha tokoni, pea ʻoatu foki mo ha meʻafua ke tokoni ke ʻiloʻi pe ʻoku mau lavameʻa.

Ko e ngaahi ako mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa pē te ke maʻu mo e ngaahi liliu ʻe fakahoko ʻe fakataumuʻa kotoa pē ia ki he tānaki ʻo ʻIsilelí— ʻaki hono fakahoko ha ngaahi aʻusia te ne lava ʻo feau e ngaahi fie maʻu ʻa e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú pea ʻai foki kinautolu ke faingofua hono maʻú fakamāmanilahi. ʻE nofotaha ʻemau tokanga ki he taumuʻa ko ʻení ʻi he taʻu ʻe tolu ka hoko maí. Te mau lava leva ai ke toe vakaiʻi ʻemau fakalakalaká pea fakahoko ha toe ngaahi liliu ʻo ka fiemaʻu.

Ko ʻemau fakaafe kiate koé ke ke kau mai fakataha mo Palesiteni Nalesoni ʻi he ngāue lahi ʻi he māmaní— ʻa e fuʻu fiemaʻu mo e faingamālie ke tānaki ʻa ʻIsilelí, ke tānaki ʻa kinautolu te nau loto ke tataki ʻe he ʻOtuá ʻenau moʻuí. ʻE hoko ʻa e ngaahi meʻa maʻongoʻonga naʻa mo ha ngaahi mana. Ko ha tāpuaki ia ke kau ki ai.

Kimuʻa peá u fehuʻi atu fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi liliu ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiutí, ʻe lava ke u fehuʻi atu, “Ko e hā he ʻikai pē toe liliú?”

Brother Rory Bigelow:Sai, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou pehē ʻe kei tatau ai peé, ko ʻetau taumuʻa fakalukufuá. ʻOku tau ʻi heni ke tokoni ke mahino ki he toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú mo nau falala ki he ngaahi akonaki mo e fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tau loto ke tokoniʻi kinautolu ke nau taau mo mateuteu ki he ngaahi tāpuaki ʻoku fakatatali maʻanautolú. Pea he ʻikai toe liliu ia. Ko ʻetau taumuʻa fakalukufuá ʻe fakatefito ia ʻiate kinautolu pea te tau ʻofa ʻiate kinautolu. ʻOku nau mahuʻinga. Pea ʻoku tau loto ke tokoniʻi kinautolu takitaha ke nau maʻu ʻa e aʻusia totonu ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiutí.

Brother Adam Smith: ʻIkai foki ke ngata aí ka te tau tokanga taha maʻu pē ki he fie maʻu ʻa e tokotaha akó, hangē ko hoʻo laú—ʻa hono fie maʻu ke tau ʻiloʻi pau ʻa e fie maʻu ʻa ʻetau kau akó ʻi he aʻusia faka-loki akó, ʻa e mahuʻinga ko ia ʻa e folofolá ki he meʻa ʻoku tau fakahoko ke tokoni ki hono feau e fiemaʻu ko iá, pea ʻoku mahuʻinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he aʻusia fakalukufua ko iá.

ʻOku ou pehē foki, ko e meʻa kehe ʻe ua ʻe ʻikai toe liliú ko ʻetau ngāue mateaki maʻu pē ki he ngaahi meʻa mahuʻinga fakaepalōfitá pea mo e fakahinohino ʻoku tau maʻu mei he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Pea te tau faifeinga maʻu pē ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻui fakataautahá, ʻi heʻetau mateuteú, pea tautautefito ki he taimi ʻoku tau ʻi he loki akó ai mo e fānauakó.

Brother Chad Webb: Fakamālō atu hoʻo lave ki aí. ʻOku mahuʻinga moʻoni ia. He ʻikai teitei liliu ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku mahuʻinga tahá. He ʻikai teitei liliu hotau tuʻunga totonú.

ʻI heʻetau lave ki he meʻa ʻoku liliú, ʻoku kehe ʻa e fakamafola ko ʻení. Kuo tau ngaʻunu ʻeni mei he Efiafi mo ha Taki Māʻolunga ʻi he taimi peheni ʻo e taʻú, ki he fakamafola ako fakaemāmani lahi ko ʻení. ʻE lava ha taha ʻiate kimoua ʻo fakamatala ki he ʻuhinga kuo fai ai ʻa e liliu ko iá?

Brother Bigelow: ʻIo, ʻoku lahi ʻa e ngaahi ʻuhingá, ka ʻoku ou pehē ʻe mahuʻinga ke mou ʻiloʻi ha ʻuhinga lalahi ʻe ua. ʻUluakí, kuo fuoloa taʻu e nofo taha ʻetau polokalama akoʻí talu mei he 1912—ʻi heʻemau kamataʻi ʻa e Semineli Kalānité—ʻi ha faʻahinga tohi māhina fakaako mahuʻinga ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Ka ʻi he 1991, ne liliu e ngaahi meʻá. ʻI he 1991, ne tokolahi ange ʻa e fānau ako ʻInisititiuti ʻi tuʻa he ʻIunaiteti Siteití ʻi he fānau ako ne ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

Pea ʻi he hokohoko atu ke tokolahi ange ʻa e fānau ako fakavahaʻafonuá, ne ʻikai fuʻu ʻuhingamālie ke mau toe fakaʻaongaʻi ha tohi-māhina naʻe fakatefito ʻi he tohi-māhina fakaako ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Pea ko ha taha ia ʻo e ngaahi ʻuhingá—ko ha fie maʻu ke liliu e ngaahi meʻá fakatatau ki he tuʻunga ko iá, ki ha tohi-māhina ʻoku fakataʻu kae ʻikai ko ha tohi-māhina fakaako ki he hemisifia noaté.

ʻOku ou pehē ko e meʻa leva ʻe tahá—ko ha liliu ʻi he anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo e founga ʻetau faiakó. ʻI ha taimi fuoloa, ne hangē ia haʻamau lele fuka fetongi ʻakaú. ʻE teuteuʻi ʻe he ʻōfisi pulé ʻa e akó mo e ngaahi meʻa mahuʻingá, pea ʻi he fakataha fakaʻēlia ʻa e kau talēkitá, te mau paasi leva ia ki he kau talēkita fakaʻēliá. Te nau fakahoko leva ia ki honau ngaahi ʻēliá, ʻi he ako fakaʻēliá.

Pea ʻoku lahi ange ʻemau vakai ki ai ʻi he taimi ní ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa ha fakataha pe ako fakaʻēlia ʻoku fakahoko, ʻo lahi ange ki hano aleaʻi mo hono faʻu fakataha ʻo e fakahinohinó. Pea ʻi he taimi ní, ʻi hono ʻunuakiʻi e fakataha fakatalēkitá mei ʻEpeleli ki ʻOkatopá, ʻoku mau lava ai ʻo fakataha mo kinautolu ʻi ʻOkatopa, pea mau teuteu ai ha ako—ʻo hangē ko e taimi ní ʻi Sānuali—ke fakamafola ki he māmaní hono kotoa.

Brother Webb: Mo ʻilo, ʻoku ʻi ai foki mo ha liliu ai ʻe taha. ʻOku meimei liunga ua e tokolahi ʻo ʻetau kau talēkita fakaʻēliá he tokolahi ne tau maʻu ki muʻá. Pea kuo lahi ange hono fakakau mai kinautolu ki heʻetau ngaahi fakataha alēleá ʻi he kimuʻá. ʻA ia ʻoku lava ai ke fakafofongaʻi lelei mai e ngaahi fie maʻu ʻa e ngaahi ʻēlia takitaha ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi he ngaahi fakataha alēlea ko iá, pea mo toe tauʻatāina ange e fetuʻutakí ʻi he laumālie ʻo e fakataha alēleá. Pea ʻoku ou tui ko ha meʻa mahuʻinga ia.

Sai, ko e liliu ʻe taha ʻoku lahi hono fehuʻi maí—pea ʻoku mau houngaʻia ʻi he vilitaki ʻa e tokotaha kotoa ke tulifua ki he liliu ko ʻení ʻi heʻetau hoko atu ʻi he tohi-māhina foʻoú ʻo fakatatau ki he tohi-māhina fakataʻu ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú kae ʻikai ko ha tohi-māhina fakataʻu ʻo ʻetau akó. ʻE ʻĀtama, te ke fie talanoa mai he liliu ko iá?

Brother Smith: ʻIo, lava lelei. ʻOku ou fakafuofua ko Māʻasi ia ʻo e 2019, ne mau fakapapauʻi ai ke fakahoko ʻa e fuofua sitepu ke fakafenāpasi ʻa e naunau Semineli mo e ʻInisititiutí ki he folofola ʻoku ngāue ʻaki ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú . Ne u haʻu mo ha kupuʻi lea ʻa ʻEletā Clark ʻoku ou fie lau kakato atu koeʻuhí ʻoku ou pehē ʻoku mātuʻaki tokoni ia.

ʻI he taimi ne fanongonongo ai ia ki he māmaní naʻe pehē ʻe ʻEletā Clark, “Ne tuʻu e palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he konifelenisi lahí ʻo ne pehē,‘ʻOku tau fie maʻu ha fakahinohino fakaēongoongolelei ʻoku fakatefito ʻi ʻapi pea poupou ki ai ʻa e Siasí.’1 Pea koeʻuhí ko ʻene lea ko iá, ne liliu ai ʻa e meʻa kotoa.”

Ko ia ne mau fakapapau ai ʻi he fakatōlau ʻo e 2019—hangē ko ia ʻoku mou manatuʻí—ne tau ngaʻunu ki he Fuakava Foʻoú, pea ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi Sānuali ʻo e 2020. Sai, fakafuofua ki he fakatōlau ʻo e 2019, ne tau maʻu ha ngaahi polokalama ako semineli ʻe niʻihi ne kole mai pe ʻe lava ke nau ʻahiʻahiʻi ha meʻa. Ne nau fie ʻahiʻahi akoʻi e naunau Seminelí ʻi ha vahaʻa taimi nounou kae fakatatau ki he taimi-tēpile laukonga ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú Pea ne mau pehē mahalo pē te mau ako ha ngaahi meʻa makehe mei heni, ko ia ne mau fakaafeʻi kinautolu ke nau fakahoko ia.

Ne mau ʻomi leva ha timi ʻo ha kau fakatotolo ke nau ʻalu ʻo talanoa ki he kau akó mo e mātuʻá mo e kau faiako seminelí mo e kau takí pea fakahoa ʻenau ngaahi olá mo e aʻusiá ki he ngaahi polokalama angamaheni ko ia ne leleʻi ai e naunaú ʻi ha māhina ʻe hivá—ʻo fakaʻaongaʻi pē ʻa e tohi folofolá, kae kei akoʻi pē ʻa e naunau Seminelí ʻi heʻemau tohi-māhina māhina ʻe hivá.

Sai, ko e meʻa ne mau ako mei he fakatotolo ko iá—ʻoku ou pehē naʻe lelei ʻaupito ia. Naʻe kiʻi fakaʻohovale foki. Ne mau ʻilo ai ne ʻikai fuʻu hohaʻa e kau akó ia ʻi hano toutou akoʻi ʻo ha meʻa tatau. Ne mau ʻilo foki ai naʻe tatau pē e mahino ha tokotaha ako ʻi ha faʻahinga folofola pē.

Ko e meʻa ne nau hohaʻa ki aí, ʻi heʻenau muimui he tohi-māhina Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aúʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa he ʻikai maʻu ʻe he kau akó ʻi ha ako Semineli loki ako, koeʻuhí ko ha tutuku ʻi he faʻahitaʻu māfaná, failaú pe fakatōlaú. Ka ko e mahino ʻa e kau akó ki he tohi folofolá, naʻe tatau pē ia.

Ka ko e meʻa ne kehekehé ʻa e meʻa naʻá ne taki ʻemau tokangá. Naʻe ʻi ai ha fuʻu faikehekehe lahi—pea naʻe mahuʻinga fakafika—ko ha tupulaki ʻo e tokolahi ʻo e kau ako ne omi mateuteu ki he kalasí ke ako e lēsoni ʻo e ʻaho ko iá—ko ha tupulaki lahi ʻi he lahi ʻo e kau ako ne nau fai ha ngaahi tali ʻuhingamālie, kau atu ʻi he loto tokanga moʻoni ʻi he kalasí.

Pea ko e meʻa ne u pehē ne mātuʻaki fakafiefiá ko e tupulaki lahi ʻi he tokolahi ʻo e kau ako ne lau ʻenau folofoá ʻi ʻapi makehe mei he Seminelí. ʻI he taimi ne mau vakai ai ki he fakatotolo ko iá mo vakai ki he fakafehoanakí, ne mātuʻaki mahino kiate kimautolu, ʻi hono fakahoko e liliu ko ʻení te tau tāpuekina ai e kau akó mo e ngaahi fāmilí. ʻOkú ne fakamahinoʻi mai foki ha meʻa ʻe taha ne toutou akoʻi mai ʻe ʻEletā Clark ʻi heʻene kei hoko ko ʻetau komisioná.

Naʻá ne akoʻi kitautolu ke tokoni ke maʻu ʻe he kau akó ha ako ʻoku loloto pea mo ha aʻusia fakaului lolotonga ʻenau ʻiate kitautolú. Pea ʻi heʻetau fakafenāpasi ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ʻoku ou pehē ʻokú ne fakakakato atu ha konga siʻi ʻo e meʻá ni, mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fakakakató. ʻI he taimi ní te tau nofo maʻu pē ʻi he folofolá; te nau mahuʻinga maʻu pē. Pea ʻoku fakaʻatā kitautolu ʻe he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ke tau ako ha tohi folofola mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá. Ka ʻoku mau ʻilo he ʻikai ke tau lava ʻo akoʻi kotoa ia, te tau lava leva ʻo nofo taha ʻi he ngaahi fie maʻu ʻetau kau akó, ʻo fakafehokotaki kinautolu ki he Fakamoʻuí, ʻo fakahoko ia ʻi he folofolá pea fakahoko ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ka ne ʻikai ke mau fie tukunoaʻi ʻa e ʻi ai ha palopalema hení, ʻi ha faʻahinga tohi-māhina fakaako pē, ʻi ha feituʻu pē he māmaní, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha mālōlō ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau ako aí, ʻoku faʻa māhina ia ʻe ua ki he tolu hono fuoloá. Ko ha māhina ia ʻe ua ki he tolu ʻo e naunau fakafolofola he ʻikai lava ke ako ʻe he kau akó ʻi he Seminelí. Pea ʻi heʻetau hoko ko ha kau faiako fakafolofolá, ʻoku tupu ai ha hohaʻa ʻiate kitautolu.

Kuo mahuʻinga maʻu pē ʻa e Fakataukei Fakatokāteliné talu mei hono kamataʻí, ka kuo toe fakamahinoʻi ange ia heni mo fakatupulaki hono mahuʻingá. Kapau ʻe nofo taha e kau faiakó ki hono akoʻi fakauike ʻo e lēsoni Fakataukei Fakatokāteliné , neongo pe ko e hā ʻa e tohi-māhiná ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻe kei maʻu pē ʻe he kau akó e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá. ʻOku ou pehē ʻi he taimi ʻe niʻihi, koeʻuhí ko e fuʻu lelei ʻa e kau faiakó, pea nau loto ke akoʻi e konga ko ia ʻo e folofolá, ʻe lava ke tuku e Fakataukei Fakatokātelinéki he fakaʻosingá ʻi haʻaku maʻu ha taimi ki ai, ka ʻoku ʻikai maʻu pē ke ʻi ai ha taimi ia. ʻOku lahi e ngaahi meʻa ke akoʻí.

Taimi ʻe niʻihi, ʻe lava ke tau pehē ʻoku hangē e Fakataukei Fakatokātelinéha tānaki pē ki he meʻa ʻoku fakahoko ʻe he Seminelí. Ka ʻoku mahuʻinga ʻa e Fakataukei Fakatokātelinéki he meʻa ʻoku tau faí. ʻOku tokoni lahi ia ke tau aʻusia ʻa ʻetau taumuʻá mo e meʻa kuo kole mai ʻe he kau palōfitá ke tau faí. Ko ia ai, ʻi heʻetau nofo taha ʻi he Fakataukei Fakatokāteliné, ʻoku tau lava lelei ai ke akoʻi e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ʻi ha tohi-māhina fakaakó, pea ʻoku tau lava ʻo fakafenāpasi mo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ʻi ha founga ʻokú ne faitāpuekina e kau akó mo e ngaahi fāmilí.

Brother Webb: ʻOku ou manatuʻi ʻetau fakaʻaliʻali e fakatotoló kia ʻEletā Johnson, mo ʻetau talanoa fekauʻaki mo e tuʻunga ko ʻení. Naʻá ne ʻosi loto pē he kamataʻangá ke tau fakafenāpasi ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú koeʻuhí ko e founga ʻokú ne faitāpuekina ai e ngaahi fāmilí, mo ʻene fakafehokotaki ki heʻenau ako ʻi ʻapí. Ka naʻá ne mātuʻaki hohaʻa foki hangē pē ko kimautolú, ki he ngaahi meʻa he ʻikai lava ke akoʻi ʻi ha ngaahi tefito pau ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi he māmaní koeʻuhí ko e taimi ʻe tutuku ai ʻa e akó. Mahalo he ʻikai lava ke akoʻi ʻi he Seminelí ia ʻa e konga ʻo e uike fakaʻosi e moʻui ʻa e Fakamoʻuí, pe ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí pe ko ha ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Hangē ko hoʻo laú, ʻi heʻetau aleaʻi e tuʻunga malava ko ia ke tau nofo taha he ngaahi lēsoni Fakataukei Fakatokātelinémo fakakau kinautolú, neongo kapau ne ʻikai akoʻi kinautolu lolotonga e ngaahi tutukú—pea naʻa mo hono faʻu ha ngaahi lēsoni fakanounoú, ko ha ngaahi meʻa ʻe ala tokoni ke nau kei maʻu pē ha mahino, kapau te nau foki mai mei ha tutuku pea ʻikai ke nau hangatonu pē ki he taimi-tēpile ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aúka nau kamata ʻaki ha ngaahi lēsoni fakafehokotaki ʻo e meʻa ne ʻikai ke nau akó, pea nau hoko atu ai he taimi-tēpile laukonga ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aúte tau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi lelei naʻá ke fakamatalaʻi ʻi he muimui ki he tohi-māhina Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aúkae tukunoaʻi foki e ngaahi hohaʻa ne tau maʻu fekauʻaki mo e meʻa ne ʻikai ke nau akó. Pea ʻe fie maʻu leva ke tau falala ki he ngaahi fāmili mo e niʻihi fakafoʻituitui te nau ako e ngaahi konga ko iá ʻi he taimi he ʻikai ke tau fakataha aí, ke nau maʻu ha aʻusia ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke ako e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke nau akó. Kaekehe, ko ha fakamatala lelei ia. Mālō ʻaupito.

ʻOkú ke ʻilo, ko e meʻa ʻe taha kuo ʻeke mai ʻe he tokolahi fekauʻaki mo e liliu ʻi he ngaahi fie maʻu fakalaukongá—mei he fie maʻu ke lau e tohi lēsoni ki he kalasí ki he ʻulungaanga fakaʻaho ʻo hono ako ʻo e folofolá. Ko e hā haʻo fakamatala fekauʻaki mo e tuʻutuʻuni ko iá?

Brother Smith:ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē e ngaahi fie maʻu ki hono fakakakato ʻo e Seminelí mo e tipiloma Seminelí, ʻa ia ʻoku tau muimuiʻi ʻa e maʻu kalasí pea tau fakaafeʻi kinautolu ke lau e tohi lēsoni ki he kalasí. Pea ʻoku tau siviʻi ʻenau akó. Pea ʻoku tau fakahoko ha liliu siʻi ki he fie maʻu fakalaukonga ki hono fakakakato ʻo e ngaahi tohi folofola ʻe faá ʻi he vahaʻataimi ʻoku nau ʻi he seminelí aí, ki hono fakaafeʻi kinautolu ke nau ʻulungaanga ʻaki hono lau fakaʻaho ʻo e folofolá.

ʻOku tau fakaʻaongaʻi ha taimi lahi mo ʻetau kau talēkita fakaʻēliá—pea naʻa mo ha kau talēkita fakavahe tokolahi—ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻi hono aleaʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻu ke hoko ʻi he moʻui, fakakaukau mo e loto ʻo e kau akó koeʻuhí ko ʻenau ngaahi ʻausia ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiutí fakatouʻosi.

Pea ʻi heʻetau talanoa fekauʻaki mo e aʻusia ʻi he Seminelí, pea mo e meʻa ʻoku tau ʻamanaki ʻe hoko ʻi he moʻui ʻo ha tamasiʻi ako, ne tau talanoa fekauʻaki mo haʻatau foki ki ha fiemaʻu laukonga fakafolofola ʻi he seminelí. Ka ne mau fakatokangaʻi ko e meʻa ʻoku mau loto moʻoni ke fakamamafaʻí, ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ko ʻetau lava ke tokoniʻi ha tokotaha ako ke ne fokotuʻu ha tōʻonga moʻui ʻe tuʻuloa ʻi he toenga ʻenau moʻuí.

Ne u toe haʻu foki mo ha kupuʻi lea ʻe taha: Ko e toʻo ʻeni mei heʻetau tohi tuʻutuʻuni, Ko Hono Akoʻi mo Ako e Ongoongoleleíka ʻoku ou pehē ʻokú ne fakamatalaʻi fakanounou lelei ia. ʻOku pehē, “ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa siʻi ʻe lava ke fakahoko ʻe he kau faiakó ʻa ia te ne maʻu ha tākiekina ʻoku mālohi mo tolonga ange ʻene ʻaonga mo e lelei ʻi he moʻui ʻa ʻenau kau akó, ʻi hano tokoniʻi kinautolu ke nau manako ʻi he folofolá mo ako fakaʻaho iá.”2 Ko ia kapau ʻoku tau fie maʻu ha tipiloma Semineli ke ne fakataipe ha aʻusia ʻuhingamālie, loloto mo fakaului ʻi he taʻu ʻe faá, kuo pau ke kau ai ʻa e ako folofolá.

Pea ʻoku lahi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tala e lau folofola ʻa e kau akó, ka ne mau loto ke tau nofo taha ʻi hono siviʻi e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ʻa ia ko hono tokoniʻi ia ʻa e kau akó ke kamataʻi ha tōʻonga moʻui ako folofola fakaʻaho. Kuo mau ʻoatu fakataha ʻeni mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ako fakataki lelei ʻaupito ʻa ia ʻoku mau ʻamanaki ʻe hū ki ai e kau faiakó mo e kau taki ʻoku nau fakahoko ʻa e akó. Koeʻuhí ʻoku poupouʻi lahi ʻe he ngaahi meʻa ko iá ʻa e meʻa ʻoku fie maʻú, ʻaki hono tokoniʻi e kau akó ke maʻu ha ngaahi taukei, fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa, mo ako e founga ke fehokotaki lelei ai mo ʻenau Tamai ʻi he Langí mo honau Fakamoʻuí, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he folofolá. Ka ʻoku mau tui ʻoku fakataumuʻa e fie maʻu ko ʻení ki he meʻa mahuʻinga tahá pea mo e meʻa ʻoku tau loto ke fakafofongaʻi ʻe ha tipilomá.

Brother Webb: ʻA ia te tau kei poupouʻi pē hono lau e lēsoni ki he kalasí. Ko hono moʻoní, ʻoku fie maʻu ke kau ʻi he kalasí ʻa e laukonga fakaʻahó, pe ngaahi fie maʻu ʻoku fai ki ai e fakatetuʻá.

Ko ia ʻoku tau ʻamanaki atu ʻe kei lau pē ʻe he tokotaha ako Semineli kotoa ʻa e tohi lēsoni ki he kalasí. ʻOku tau ʻamanaki te nau kei fokotuʻu pē ha ngaahi taumuʻa ke ʻai ia ke ʻuhingamālie hangē ko hoʻo laú. Ka ko e fie maʻu ki he kalasí, kuo pau ke aʻu ʻo pēseti ʻe 75 e ngaahi ʻaho ʻoku nau kau atu ai he semesitā ko iá. He ʻikai ke tau fakaʻuhingaʻi ʻa e ʻuhinga ko ia ke “laukonga fakaʻahó.” Ka ʻi heʻenau ako fakaʻaho e folofola ki he kalasí ʻi he ʻaho takitaha, ʻo aʻu ki ha pēseti ʻe 75 ʻo e taimí, ʻe hoko ia ko ha meʻa ke ne poupouʻi kinautolu ke nau maʻu e aʻusia ko iá ko ha konga honau taimi ʻi he seminelí.

Brother Bigelow: ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo lave mahalo ʻe kehe ʻa e taumuʻá, pea mo e ola ʻoku tau fie maʻu maʻá e fakafoʻituituí—ke nau ʻi he folofolá he ʻaho takitaha. ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu ʻi he māmaní ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e seminelí, ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha pulusinga pepa ʻo e folofolá ke nau lava ʻo laukonga mei ai. Pea ʻi he feinga ke fokotuʻu ha tuʻunga tatau ʻe lelei ki he māmaní kotoa—ʻoku tau lava heni ʻo fakahoko e meʻa ko iá. ʻOku tau lava ai ʻo pehē, “ʻOku mau loto ke fakatupulaki hoʻomou vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he folofolá.” Pea ʻe hoko ia ʻi haʻate moʻui fakaʻaho ʻaki hono ako e folofola ʻa e ʻOtuá.

Brother Webb: Ko ia ai, fakaʻaongaʻi e faingamālie ʻi he ʻaho kotoa pē ke fanongo ai ki Hono leʻó.

Brother Bigelow: Ko ia.

Brother Webb: Pea ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau falala ki he kau faiakó, ko ia? Ke ngāue fakataautaha mo e kau akó ke nau foua ha aʻusia ʻoku fakatatau mo ʻenau ngaahi fie maʻú mo e tuʻunga malavá. Pea ʻoku mau falala atu. Pea ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke tau toe tānaki atu ai ki he ʻuhinga ʻo e meʻá ni ʻo toe lahi ange he lolotongá.

Brother Bigelow: Ko ia.

Brother Webb: Mālō ʻaupito. ʻA ia kuo fanongonongo mo fakahoko e ngaahi liliu ko iá, pea ʻoku mau houngaʻia hoʻomou ngaahi ngāue kotoa pē ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he founga lelei taha ki hono tāpuekina ʻo e kau akó. Ko e liliu ʻe taha , pe mahalo na ko ha meʻa ʻeni ne fakafaingataʻaʻiaʻi e ngāué pea ko e hā ha meʻa kuo hoko ʻi he ngaahi māhina kuo hilí ʻi hotau ngaahi loki akó, mo e lahi ʻo e ngaahi fakahohaʻa mo e ngaahi liliu ʻi he ako ʻi he ʻinitanetí, pea mo e ngaahi liliu kehe kuo hoko koeʻuhí ko e mahaki fakaʻauhá? Rory, ʻokú ke pehē ko e hā kuo tau ako mei he mahaki fakaʻauhá, pea ko e hā ʻe liliu ʻi heʻetau hoko atú koeʻuhí ko iá?

Brother Bigelow:ʻOku ou pehē ko e meʻa mahuʻinga tahá—pea naʻá ke lave ki ai ʻi hoʻo fakamatalá he kamataʻangá—ʻa ia kuo tau fakatokangaʻi ʻoku tau maʻu ha kakai lelei ʻaupito ʻoku tau fengāueʻaki fakataha. Pea kapau te ke tānaki fakataha e ngaahi ako ʻa e Siasí mo e kotoa ʻo e kau faifekau mo e kau faiako mo e kau ngāue taimi kakato, kau ngāue fakafakataimi, ʻoku aʻu ia ki ha kakai ʻe toko 6 mano tupu ʻi he māmaní. Pea ʻoku nau mātuʻaki lelei ʻaupito. Ka ʻoku ou pehē koeʻuhí ko e mahaki fakaʻauhá, hangē kuó ne ʻomi ha fakatokanga kiate kitautolu ʻi ha tuʻunga fakaetaukei mahalo ne ʻikai ke tau maʻu.

Te u vahevahe atu ha kiʻi aʻusia fakataautaha, naʻe kole mai kiate au mo hoku uaifí, fakafuofua ki he taʻu ʻe fitu kuo ʻosí, ke ma hoko ko ha ongo taki ngāue fakafaifekau ʻi ha misiona ʻi Palāsila. Pea ne mau ʻalu hifo mo e ʻiloʻi e lea faka-Potukalí—Ne u ngāue fakafaifekau ʻi he lea faka-Sipeiní heʻeku kei talavoú, ko ia ai ko ha lea fakafonua foʻou ia kiate kimaua, ʻo ma fakakaukau kuó ma aʻusia ha tuʻunga pau ʻi he pōtoʻi lea faka-Potukalí.

Pea ʻoku ou manatuʻi ʻa e fuofua ʻaho ne ma tūʻuta atu ai ki he misioná pea ne ʻave kimaua ʻe he palesiteni misioná ne ʻamanaki ke ʻosi mei he misioná, ki he ʻapi nofoʻangá. Naʻe ʻi ai e pule FM pea ʻi heʻemau hū atu ki he loki kaí naʻá ne pehē mai, “Sai, ʻe fie maʻu ke mo—” pe vai. Ne hangē ne ʻai hono nimá ʻi he loto hina vai ne ʻi aí, peá ne pehē mai, “ʻE fie maʻu ke mo fakatau mai ha hiva vai foʻou.” Ne u teteki koeʻuhí ne u fakatokangaʻi hake ne ʻikai ke u ʻilo au e hina vaíʻi he lea faka-Potukalí. Ko ʻeku ʻuhingá, kuó u ako e ngaahi meʻa kehé. Ne ma ako; peá ma pehē kuó ma mahinoʻi. Pea ne u pehē ange kiate ia, “Te ke lava nai ʻo fakahoko ia maʻaku? Te ke fai nai ia?” Peá ne pehē mai, “ʻIo.”

Ko e meʻa ne ʻikai ke ne ʻiloʻí, ʻi he taimi naʻá ne tā telefoni aí, ne u sītuʻa kiate ia, ʻo toʻo hake ha laʻi kaati ʻo hiki fakaikiiki ai e founga hono ʻota ha hina vaí. Pea ne u fakakaukau, ʻe hoku fāmili, te tau mate pē ʻi ha uike ʻe ua koeʻuhí, mahalo he ʻikai te u lava ʻe au ʻo ʻota ha vai.

Naʻe hoko e aʻusia ko iá ko ha taimi mahino ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi mai ne ʻikai ke u ʻilo e meʻa ne u pehē kuó u ʻiloʻí. Pea ʻoku ou tui kuo fai ia ʻe he mahaki fakaʻauhá kiate kitautolu. ʻA ia ʻoku teʻeki ke aʻu ʻetau fai fatongia he ako fakalotu ʻi he ʻinitanetí ki he tuʻunga ʻoku fie maʻu ke ʻi aí. Pea kuo fakafenāpasi vave ki ai ha niʻihi, mo mātuʻaki fakanatula e taukeí, ʻa ia ne ʻosi ʻiate kinautolu pē pea kuo nau lava ke fakahoko ia. Ka ko e niʻihi kehé, mahalo pē he ʻikai.

Pea ʻoku ou pehē ko e taha ʻo e ngaahi meʻa kuo tau akó pea ʻe fie maʻu ke hokohoko atú—fakatupulaki hono fakahokó—mahalo ko e kupuʻi lea ke fakaʻaongaʻí. ʻOku fie maʻu ke tau kumi ha ngaahi founga ke fakatupulaki ai hotau tuʻunga malavá.

Naʻá ke lave ki ha meʻa ʻi hoʻo lea kamatá. Kuó u toutou lau ki ai ka ʻoku ou pehē ʻoku mahuʻinga fau ʻeni. ʻA ia ko ha lea ʻa ʻEletā Clark ʻi heʻene pehē, “Ko e hā pē tuʻunga talangofua pe ʻamanaki lelei pe manavaʻofa ʻoku ʻatautolú; koe hā pē tuʻunga taukei fakapalofesinale ʻoku tau maʻú, ʻe ʻikai feʻunga ia ki he ngāue ʻoku hanganaki mai mei muʻá.”3

Pea ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou pehē fakataautaha ʻoku hoko koeʻuhí ko e mahaki fakaʻauhá, ko ha loto holi moʻoni ke fakalakalaka, ke fakapapauʻi ʻoku ou lavaʻi e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻú, ʻa e ngaahi finangalo ʻo e ʻEikí ʻi he māmani mātuʻaki kehe ko ʻeni ʻoku tau moʻui ai he taimi ní. ʻE tokoni fēfē nai ki heʻetau ako fakaʻinitanetí? ʻOku ʻikai ke u ʻilo. ʻĀtama, ʻe tokoni fēfē ia ki heʻetau fakahinohino ʻi he ʻinitanetí? Mahalo pē ʻe lelei ange ke ke tali e fehuʻi ko iá.

Brother Smith: Te u toe fakaongo atu e meʻa naʻá ke lea ʻakí. ʻOku ou pehē kuo tau ako ha meʻa mahuʻinga fau ʻe ua mei he mahaki fakaʻauhá ʻa ia te tau fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau hokohoko atú. Ko e taha, hangē ko hoʻo laú, ko e moʻoni ʻoku tau ngāue mo e kakai lelei tahá. ʻOku maʻu ʻe heʻetau kau faiako taimi kakató mo ʻetau kau ngāue tokoní ha loto ʻoku vilitaki, lelei mo mateaki. Kuo nau aʻusia ha taimi faingataʻa moʻoni mo fakahoko ha ngāue maʻongoʻonga.

Ne tau ako foki ha ngaahi faingamālie ke fakalakalaka ai. Pea ʻoku ou pehē kuo lelei ange ʻetau ako e ngaahi fehuʻi ʻoku fie maʻu ke tau ʻeké, ke ako ai e ngaahi tali ʻoku fie maʻu ke tau akó.

Ko e meʻa ʻe taha kuo mau fakahoko ʻi he ʻŌfisi ʻo e Siasí ko ʻemau fokotuʻutuʻu ha tafaʻaki ki hono Tokangaekina ʻo e Ako Fakaʻilekitulōniká. Sai ko hono ʻuhingá, ko ha tafaʻaki ia ʻo ha kakai taukei ke tokoni ke tau fakalakalaka ʻi hono fakahoko ʻetau ngaahi kalasi Semineli mo ʻInisititiuti ʻi he ʻinitanetí. Ko e ʻuhinga kuo mau ui ai ia ko e “Tokangaekina ʻo e Ako Fakaʻilekitulōniká” koeʻuhí ʻe lava ke ʻuhinga e foʻi lea ʻinitanetí ki ha ngaahi meʻa kehekehe. Pea ko e meʻa ʻoku mau ʻuhinga ki aí ko ha faʻahinga founga pē hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá mei ha feituʻu mamaʻo, neongo kapau ko ha konifelenisi vitiō ʻoku fakataha ha niʻihi kae talanoa vitiō mai ha niʻihi pe ko ha talanoa vitiō konifelenisi kotoa pē, pe ko ha fetuʻutaki fakaʻīmeili pe fepōpoakiʻaki—ʻoku lahi ha ngaahi founga ʻe lava ke tau vakai ai ki ai.

Ka ʻoku ou pehē ko e meʻa kuo tau akó, ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku fie maʻu ke tau ʻeké? Pea ʻoku kamata ke tau ʻeke e ngaahi fehuʻi ko iá koeʻuhí ka tau lava ʻo fakatupulaki ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala pea mo ha fokotuʻutuʻu pea mo ha polokalama ke tokoni ki hono poupouʻi e meʻa ʻe hoko ko ha polokalama fakaʻilekitulōnika ʻo e kalasi Seminelí mo e ʻInisitiutí fakatouʻosi.

Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻe mole atu ai ʻa e COVID, ʻa ia ʻoku tau ʻamanaki atu ki ai ʻi he vave tahá pe ʻamui ange, he ʻikai fuʻu lahi pehē e fie maʻú, ka ʻe māʻolunga ange ia ʻi he tuʻunga ne ʻi ai kimuʻá koeʻuhí kuo tau alanima atu ki ha kau ako ne teʻeki ke tau aʻu ki ai kimuʻa. Kuo tau lava ʻo tāpuekina ha ngaahi moʻui mo ha ngaahi fāmili foʻou koeʻuhí ʻoku tau ʻi ha founga, kuo fakafāʻūtaha ki he tōʻonga ako ko ʻení pea kuo tau sio ʻeni ki hono leleí. Kuo tau ʻilo ʻeni e ngaahi fehuʻi ke ʻeke ke toe lelei ange aí, pea ʻoku tau fakahoko ha ngaahi ngāue lahi ke ako e ngaahi tali ko iá. Ko ia ʻoku ou tui ʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa fakafiefia ʻe hoko.

Brother Webb: Mou ʻilo, kuo ʻeke mai ʻe ha kakai ʻe niʻihi, “ʻE ʻi ai nai ha taimi ʻe fokotuʻu ai haʻatau ngāueʻanga ki he tafaʻaki pē ko ia ki he ʻinitanetí?” Pea ne u talaange pē ʻoku tau kei fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko iá. ʻE malava foki ke ʻi ai ha ʻaho ʻe ʻi ai ai ha kau faiako semineli ngāue taimi kakato ʻoku nau faiako ʻi he ʻinitanetí. Ka ʻoku moʻoni foki ʻoku tau fie maʻu kotoa e ngaahi ʻilo angamaheni ki he akoʻi lelei ʻi he ʻinitanetí. Mahalo pē ʻe ʻi ai ha taimi ʻe ui ai kitautolu kotoa ke tau fakahoko ia. Pea ʻi he taimi ko iá ʻe fie maʻu foki ke tau fakahoko ia ʻi he lelei taha te tau lavá. Kuo tau vakai ki ha kau faiako kuo nau fakahoko lelei ʻaupito ia. Kuo tau vakai ki ha kau faiako kuo liunga fā e tokolahi ʻenau ngaahi kalasi ʻi he polokalama ʻinisititiutí koeʻuhí ko e lelei ʻenau faiako ʻi he kalasi he ʻinitanetí. ʻE lava ke tau ako mo e ngaahi taukei ʻoku fie maʻu ki hono fakahoko lelei ʻo e ako ʻi he ʻinitanetí mo tāpuekina e kakaí ʻo fakafou ʻi he founga fakafaiako ko iá, ʻo mahuʻinga ange ʻi he founga faka-fokotuʻutuʻú?

Pea ʻi heʻetau ako lahi ange ki aí, ʻe lahi ange ʻetau vahevahe ia ʻi he ngaahi faingamālie fakaakó koeʻuhí ke lava ʻe he kakaí ʻo fai honau lelei tahá ʻi hono fakahoko lelei ha aʻusia ako fakalotu. ʻOku ou pehē ko ha ngaahi fakamatala lelei ‘aupito ia. Mālō ʻaupito.

Brother Bigelow:ʻOku ʻikai ke u tui te tau liʻaki fuʻu e meʻa kuo tau fakahoko he kuo hilí ʻi he liliu ko ʻeni he ako ʻi he ʻinitanetí. Ka ʻoku fie maʻu ke tau liliu, pea mahalo ʻe aʻu ʻo tau fakangāueʻi ha kau faiako ʻInisititiuti mo e Semineli ngāue fakataimi toko lahi ange. ʻOku tau maʻu ʻi he ako he ʻinitanetí ha faingamālie maʻá e kakaí ke nau faiako, ʻo ʻikai fuʻu tokolahi e kalasí.

Brother Webb: Ka he ʻikai fakamālohiʻi ha tokotaha ki he ngaahi liliu ko iá. Te tau fakahoko e ngaahi liliu ko iá ʻi heʻetau laka atu kimuʻá, pea ʻi heʻetau maʻu foki mo ha ngaahi faingamālie foʻoú. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ki aí, te u lave nounou pē ki ai. ʻOku fakaʻau ke tokolahi ange ʻetau kakai fefine ʻoku ngāué. Pea ʻoku tau houngaʻia lahi he tokoni ʻoku nau fakahokó. Pea ʻoku ʻi ai hanau niʻihi ʻoku fili, koeʻuhí ko e ngaahi tūkunga fakafāmilí, ke nau faiako fakataimi pe faiako ʻi he ʻinitanetí pe ko e hā pē ha ʻuhinga.

ʻOku mou ʻilo, ko e moʻoni foki ʻi he fakaʻau ke tau maʻu ha houʻeiki fafine ʻoku tokolahi angé, kuo tupulaki foki ai mo honau faingamālie fakaetakimuʻá. Te u lave pē ki ai, ʻoku tau maʻu ha kau Talēkita faka-Potungāue ʻe toko 10 ʻi he ʻŌfisi ʻo e Siasí, pea ko honau toko tolu ai ko ha kakai fefine. Pea ne ʻikai fili pe fakangāueʻi kinautolu ʻi he ngaahi tuʻunga ko iá koeʻuhí ko ha kakai fefine kinautolu; ka ko e niʻihi ia ne taau lahi taha mo e ngaahi tuʻunga ko iá pea mo nau fakahoko ha ngaahi tokoni fakaofo ki he ngāue ʻoku tau fakahokó.

Ka ko ha sīpinga pē ia, ʻi he tupulaki ʻetau potungāué, ʻoku pehē pē foki mo e kau talēkita fakaʻēliá, kau ngāue, pe kau pule ʻo e polokalamá. Pea te u lave foki ki ai, koeʻuhí ko ha liliu ia ʻi heʻetau ngāueʻangá, pea ʻoku fie maʻu ke tau ʻilo ki ai. Pea ʻoku fie maʻu ke ʻilo lahi ange ʻa kinautolu ko e kau taki ʻi he polokalamá ki ha ngaahi tafaʻaki kehekehe pea fealēleaʻaki fakataha mo fakaʻaongaʻi e aʻusia mo e tānaki ʻa e kakaí mei he anga ʻenau vakaí.

ʻOku ou pehē ko ha meʻa ia ʻoku fie maʻu ke tau fakatokangaʻi ke tau tupulaki ange mei ha ngāueʻanga ʻoku tokolahi ha kakai kehekehe ai. Pea ʻoku ou ʻilo ʻoku fakataautaha ʻeni ki he kau ngāué, ka ʻoku moʻoni foki ki ha māmani ʻoku fonu ʻi ha kau faiako, tangata mo e fefine, mei he ngaahi kehekehe kotoa pē, ʻa ia ʻoku ui ko ha kau faiako, ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ke nau foaki ʻoku fie maʻu ke tau fanogno ki ai, mo mahino ʻenau fakakaukaú mo e aʻusiá kae lava ke tau faitāpuekina ʻa e kau ako ʻi heʻetau polokalamá.

Brother Bigelow: Mahalo ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻeni ʻe ha tokolahi, ka ʻoku mau kamata ke fokotuʻu ha ngaahi timi faka-tafaʻaki. ʻOku tau lava ai ʻo maʻu ha kakai faʻu tohi lēsoni mei he funga ʻo e māmaní, mo ha niʻihi ngāue fakafaiako fakafoʻituitui, mo ha ngaahi timi ngāue fakafaiako ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní. Pea te mau lava ai ʻo vakai lelei ange ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní kae ʻikai ko ha vakai fakalukufua pē.

Brother Webb: Mālō ʻaupito. ʻĀtama, ʻe lava ke tau foki atu kia koe? Kuo lahi ha ngaahi meʻa kuo hoko ʻi hono Fakatupulaki ʻo e ʻInisititiutí; ʻoku tokanga ha kakai tokolahi ki ai, pea kuo nau tokoni ki he ngāue ko iá. Ko e hā ha meʻa te ke ʻomi ko ha fakamatala fakamuimui taha ki hono Fakatupulaki ʻo e ʻInisititiutí?

Brother Smith: Sai, kuo mau foaki ha taimi lahi mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni, pea kuo mau vakai ki ai mo ha kau talēkita mo ha kau faiako ʻInisititiuti lelei ki he ngaahi meʻa hangē ko hono liliu ʻo ha ʻātakai fakatuʻasino pe kamataʻi ha ngaahi kalasi foʻou, pe naʻa mo hono liliu pē e ngaahi hingoa ʻo e kalasí. Pea ʻoku nau lelei kotoa. ʻOku ou tui ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku mau fakahokó ko ʻemau fakafanongo ki heʻemau kau ako ʻinisititiutí, tautautefito ki he tokanga ke fakafanongo ki he kau ako ko ia ʻoku tau pehē ʻoku nau kau mai ka ʻoku ʻikaí. Mahalo pē ne nau omi tuʻo taha pē pea ʻikai toe foki mai, pe mahalo kuo teʻeki pē ke nau omi ki he ʻinisititiutí. Pea ʻoku mau tokanga taha ai ke fanongo kiate kinautolu.

ʻOku ou pehē ko e fakatupulaki maʻongoʻonga taha ʻe lava ke tau fakahokó ko hono kiʻi liliu siʻi e founga fakafaiakó. Hangē ko hoʻo lavé, Rory, ʻoku ʻikai ko hano fakataʻeʻaongaʻi kotoa e meʻa kuo fakahokó; ko ha kiʻi liliu siʻi pē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku angamaheni ʻetau fakahokó. ʻOku ou tui naʻá ke lave ki ai Brother Webb hoʻo lea kiate kimautolu ʻi Sune ʻo e taʻu kuo ʻosí, ʻo ke fakamamafaʻi ai hono fokotuʻu ha ngaahi loki ako ʻo e fakaului, fehokotaki mo e kau moʻoni, ko e founga ia ʻoku tau fakatupulaki ai ʻa e ʻinisititiutí.

Ko hono moʻoní, ne u fie vahevahe atu ha fakamatala ne fai mai ʻe ha talēkita fakaʻēlia ʻo ha faiako ʻinisititiuti. Naʻá ne teuteu ke akoʻi ʻene fuofua kalasi Zoom kau ki he Fāmili Taʻengatá. Pea ʻi heʻene teuteú, naʻá ne fakaafeʻi e tokotaha ako takitaha ke faʻu ha foʻi vitiō talateu kau kiate kinautolu.

Pea ne pehē ʻe ha taha ʻo ʻene kau ako tangatá ke fakafeʻiloaki ia ki he kalasi ʻinisititiutí ʻoku tokanga ki ha tangata, mo ne vahevahe ʻoku ʻi ai haʻane palopalema ʻi he tuʻunga ʻa e Siasí ʻi he fāmilí pea ʻi he nofo-malí. Pea ne ʻilo ʻe he faiako ko ʻení ʻoku ʻamanaki ke ne akoʻi e tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e fāmilí ki he kalasí. Ko ia naʻá ne pehē ke ne fakakaukau lelei mo lotua mālohi ia. Naʻá ne fakatalanoa ki he talavoú ni ʻi he fakaʻapaʻapa moʻoni mo talaange kiate ia ke ne ʻilo ʻokú ne loto ke hoko ʻa e loki ako ʻinisititiutí ko ha feituʻu he ʻikai ngata pē heʻene akoʻi mahino ai e tokāteliné mo akoʻi e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ka ko ha feituʻu foki ʻe lava ke ongoʻi malu mo ʻikai fakamaauʻi ai e kau akó, ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e palopalemá mo e ngaahi fehuʻí.

ʻI he talanoa ʻa e faiakó ki he talavoú ni, naʻá ne vahevahe ange ai naʻe palani pē ia ke fakalongolongo lolotonga e lēsoní kotoa koeʻuhí ko e meʻa pē ia ʻokú ne faʻa faí. ʻI he taimi ʻoku fakahoko ai ʻe ha tokotaha ʻi ha haʻofanga ʻo e siasí ha ako fekauʻaki mo e fāmilí, ʻokú ne faʻa fakalongolongo pē mo ʻikai tokanga ki he lēsoní. Ka koeʻuhí ko e tokoni ʻa e faiakó ʻi he founga ko iá, ne fakapapauʻi ʻe he tokotaha akó te ne haʻu ki he kalasí ʻo kau ki ai. Naʻe maʻu ʻe he kalasí ha aʻusia lelei ʻaupito koeʻuhí naʻe kau e talavoú ni hono faʻa fakahoko ha tokoni leleí, pea ne tokoni e ngaahi meʻa ne hohaʻa ki aí mo e fehuʻí ke nau maʻu ha fealēleaʻaki ʻuhingamālie, koeʻuhi ko ha feituʻu ʻeni ʻo e tui ʻa ia ne akoʻi ai e moʻoní mo e faitotonú mo e ngaahi fehuʻi fakalangi ʻe lava ʻo ʻeké.

ʻI he ʻosi ʻa e aʻusia ʻi he loki akó, naʻe fai ʻe he tokotaha akó e tohí ni ki he faiakó ʻa ia naʻá ne vahevahe mai kiate au. Pea ʻoku ou pehē ʻoku lave mahino ia ki he meʻa ʻoku tau loto moʻoni ke fakahoko ke fakatupulaki ʻa e ʻinisititiutí. Naʻá ne talaange ʻeni:

“ʻOku ou loto ke fakamālō atu he tuʻunga ne ʻi ai ʻa e lēsoní. Ne u kiʻi manavasiʻi, pea ne ʻikai ke u fie lea ʻaki ha meʻa, ka ʻi he fakaʻosingá ne u meimei kaila leʻolahi ‘mālō’. Tōatu moʻoni e lēsoni ko iá. ʻOku ou fakafehoanaki ia ki ha lēsoni ne fai kiate au hili haʻaku ʻalu ki ha faiako semineli ʻi he ako māʻolungá kuó u ʻilo ʻoku ou saiʻia ʻi he tangatá, ʻa ia naʻá ne poupou lelei mai hili ʻeku talaange ʻa e meʻa ne hoko kiate au ʻi ha kalasi ʻe taha. Naʻe fonu ʻofa mo poupou lelei ʻene lēsoní mo hoʻo lēsoní pea hangē ʻokú ne liliu ai ʻeku moʻuí kotoa. ʻOku ou ongoʻi ha tupulaki ʻi heʻeku fie nofo ʻi he ongoongoleleí, mo ha tukupā foʻou ke fakahoko hoku lelei tahá ke moʻui ʻi he sīpinga ko ʻení. ʻOku liliu moʻui ia. Mālō ʻaupito. Pea fakamālō atu hono tali ʻeku ngaahi fehuʻí mo hoʻo fie ʻilo kau kiate au, mo hoʻo poupoú. Ne u hiki hifo e ngaahi ongo ne u maʻu fekauʻaki mo e meʻa kotoa pē koeʻuhí ne u ongoʻi lahi ʻa e Laumālié. Ne u hiki ʻi heʻeku tohinoa folofolá ne u houngaʻia ʻaupito mo fiefia lahi. ʻOku tō hoku loʻimatá ʻi he fiefiá he taimí ni. Fakamālō atu, ko ho tokouá mo ha foha ʻo e ʻOtuá.”

ʻOku tau vakai naʻe fokotuʻu ʻe he faiakó ni ha fetuʻutaki ʻuhingamālie mo e tokotaha akó, ʻi ha founga naʻá ne ʻoange ai ʻa e ʻamanaki leleí mo e loto-toʻá ke haʻu kia Kalaisi pea hokohoko atu ʻi hono hala ʻo e fuakavá. Pea naʻe hoko ia koeʻuhí kuo hoko e loki ako ʻo e faiako ko ʻení ko ha feituʻu ʻo e uluí, fehokotakí mo e kau atú.

Brother Webb: ʻOku ou saiʻia he founga naʻá ke tali ai e fehuʻí. Te tau ngāue ki he ngaahi liliu fakaeʻātakaí mo e ngaahi fokotuʻutuʻu fakalēsoní, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē. Pea ʻi hoʻomou maʻu ha ngaahi founga foʻou ki hono fakatupulaki ʻo e ʻinisititiutí, ʻo aʻu ki hano fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ange, ʻa ia ʻoku teʻeki ke nau kau mai. Pea ʻi heʻenau kau maí, ke nau maʻu ha aʻusia hangē ko ʻená, ʻa ia te ne tauhi mo fakafehokotaki kinautolu ki he Tamai Hēvaní, ko e taumuʻa tonu ia ʻo e polokalamá ni, ko ia ai ʻoku ou fakamālō atu.

Sai, tuku ke u fakahoko atu ha fehuʻi fakaʻosi pē taha peá mo tali fakatoloua ki ai. Kuo tau talanoa fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa lahi kuo ʻosi ʻilo ki ai e kakaí ia, ka ko e meʻa mahalo ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ki aí ko ha ngaahi liliu ʻe niʻihi ʻe fakahū ki ha tohi tuʻutuʻuni, ko ha tohi tuʻutuʻuni Akoʻí mo e Akómo ha ngaahi meʻa kehe ʻoku haʻu fakataha mo e ako ʻe fakatahaʻi mo ʻetau tohi tuʻutuʻuni foʻoú. Ko e hā leva te mo lave ki ai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa foʻou ʻoku hanganaki mai kau ki heʻetau akó?

Brother Smith: ʻOku mau fakatupulaki moʻoni ʻemau ngaahi ngāué ke nofo taha mo fakanounouʻi mo fakatahatahaʻí. Pea ʻoku mau mātuʻaki fiefia ʻi ha faingamālie ke fengāueʻaki ai mo e kau palesitenisī lahi ʻo e Lautohi Fakasāpaté ʻi he Tafaʻaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fāmilí, ke ʻi ai ha tohi tuʻutuʻuni pē ʻe taha maʻá e kau faiako ʻi he Siasí. ʻE haʻu fakataha ʻa e Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí mo e Ko Hono Akoʻi mo Ako e Ongoongoleleí pea ʻe fakafaingofuaʻi mo fakamahinoʻi mo fakatahatahaʻi ia ke ne ʻomi moʻoni ha ʻuhinga mahino ʻo e faiakó, ʻo e tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e aʻusia ʻi he loki akó, ʻa e meʻa ʻoku totonu ke aʻusia ʻe he tokotaha akó ʻi he taimi ʻoku tau fakataha aí. ʻE fakalukufua ia ke ui ko e kau faiakó mo e kau faiako ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiutí.

Ke poupouʻi iá, ʻoku mau kamataʻi e faʻunga ʻa ia ʻoku mau ui ko e Training Resource Library ʻa ia ko e taimi ʻe lau ai ʻe ha faiako ha ʻuhinga ʻo ha taukei, te nau ʻilo leva ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻe lava ke nau ō ki ai ʻa ia ʻe lava ke fakatātaaʻi mo fakamatalaʻi ai e taukei ko iá, pea ʻe lava ke akoʻi ai kinautolu fekauʻaki mo ia, maʻu ha fakaafe ke akoako fakahoko ia, pea mo fakahoko tonu ia. ʻOku mau ʻamanaki ke tokoni ki heʻetau kau faiakó ke nau ʻilo ha taukei ʻoku nau fie fakatupulaki, mo maʻu e ngaahi mauʻanga tokoni ke fakatupulaki ai iá. Pea tānaki atu ki aí, ʻoku tau fie maʻu ke maʻu ha ngaahi founga ke vakaʻi, ʻoku tau fakahoko nai e meʻa ʻoku tau ʻamanaki ke tau aʻusiá? ʻOku tau aʻusia nai ʻetau taumuʻa ki he moʻui ʻa e kakai kei talavoú?

Ko ia ʻoku tau sio atu ai ki ha ngaahi founga lelei mo ʻuhingamālie ki ha faiako ke vakaiʻi mo siviʻi kinautolu, ke fakatupulaki e founga ʻoku tokoniʻi ai ha faiako ʻe ha supavaisa ʻa ia ʻe lava ke kau atu mo tokoni ke nau tupulaki mo fakalakalaka pea hoko ʻo lelei ange, pea mo fakatalanoa foki ki heʻeetau kau akó fekauʻaki mo ʻenau aʻusiá, pea mo e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻenau moʻuí. Pea ʻoku ʻamanaki ʻe fakahoko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻi ha laumālie ʻo e poupou mo e fakalakalaka, mo e tupulaki, pea mo ha faingamālie pē ke tau fakaʻaongaʻi ha faʻahinga maʻuʻanga tokoni pē ʻe maʻu ke tau hoko ko ha faiako lelei angé.

ʻOku tau ʻiloʻi kotoa ʻoku tau moʻui ʻi he kuonga kimuʻa he Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻoku kau e kakai kei talavou ʻoku hū mai ki hotau ngaahi loki akó ʻi he niʻihi maʻongoʻonga taha kuo ʻi he māmani ko ʻení. Pea ʻoku fie maʻu ke tau lelei koeʻuhí ko ha kakai lelei kinautolu. Ko ia ʻoku fie maʻu ke tau toe lelei ange.

Brother Bigelow: ʻOku ou pehē ʻoku makehe ia, ko e ʻuhinga ʻa ʻĀtamá, ʻe lava nai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻamanaki atu ʻe hokó? ʻE lava ke tau ako ki ai, koeʻuhí ke ne feau e fie maʻu ko iá? Pea ʻoku mahuʻinga e meʻa fua ko iá. Kuo mau aleaʻi foki ha ngaahi founga ke feinga ke fakaʻaliʻali ai e ola ko iá pea fokotuʻu leva ha ngaahi taumuʻa ʻo fakatatau ki he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí, mo e tuʻunga ʻoku nau fie aʻusiá.

Brother Webb: Mou ʻilo, ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai fekauʻaki mo hono levaʻi e anga ʻo ʻetau ngāué pe ko ha faʻahinga meʻa pē, pea tau fokotuʻu ki ai e tuʻunga fakapalofesinale ko ʻení, pea pehē ʻe he kakaí, “ʻOku ou akoʻi e ongoongoleleí, pea ʻoku ou manavasiʻi ai.” ʻOku mou ʻofa kotoa ʻi hoʻomou kau akó; ʻoku mou fie tāpuekina kotoa pē kinautolu. Ke maʻu ha taha ʻi ho tafaʻakí ke tokoni atu ʻi he fakalakalaka ko iá, ʻi he fakaʻamu ko ia ke tāpuekina e kau akó pea ke hoko ko ha sīpinga ʻo e meʻa ʻoku hoko ʻi he loki akó, pea ke tokoni atu ʻi hoʻo loto holi ke fakalakalaka mo tāpuekina hoʻo kau akó—ʻo ʻikai koeʻuhí ʻoku mou fie maʻu kotoa ke hoko ko ha kau faiako haohaoa, ka koeʻuhí ʻoku mou fie foaki ʻa e aʻusia lelei tahá maʻa homou kau akó

Ko ia ai ʻoku ou pehē ʻoku mātuʻaki fakafiefia ʻeni, pea te mou vakai pē ki ai—ʻi hoʻomou vakai ki he meʻa ʻoku hanganaki maí, fakataha mo e tohi tuʻutuʻuní, mo e Laipeli Maʻuʻanga Tokoni ki he Akó, naʻa mo e meʻa ʻoku tau tala ko ha ngaahi meʻafuá, ko ha ngaahi meʻa lelei mo ʻaonga kotoa pē ia ʻoku ou pehē te mou fiefia ke vakai ki ai. Ko e ʻamanakí ia, ʻikai ko ia?

Brother Smith: ʻIo.

Brother Webb: Sai, naʻá ke fie lea ʻaki ha meʻa kimuʻa peá u fakaʻosí—

Brother Bigelow: ʻIo, ko e taha ʻo e tafaʻaki ʻoku ou pehē ʻoku mahuʻingá, ʻa e meʻá ni. ʻOku faʻa nofo taha ʻetau tokangá ki hono akoʻí mo hono fakatupulaki ʻo e akoʻí, kae ʻikai ke tau tokanga ki he tafaʻaki fakataki pe fakapule ʻo ha puleako Semineli, kouʻōtineita, talēkita fakavahe pe talēkita fakaʻēlia, pe ko e hā pe ʻa e tuʻungá. Pea ʻoku mau feinga ʻeni ke ʻoua ʻe tukunoaʻi ia he taimí ni. ʻA ia ko e meʻa kuo tuku taha ki ai e tokangá, ko e fakakaukau ke tau ʻoatu ha fakamatala fakafatongia ʻe tokoni ki ha puleako ke ne ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fie maʻú. ʻA ia ko e taimi ʻoku tau talanoa ai ki he siviʻí, ʻoku ʻikai ko e siviʻi pē ʻo e faiakó; ka ko hono siviʻi hoʻo tuʻunga fakatakí. ʻI he taimi ne fakahoko mai ai ke u hoko ko ha puleako ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú, ne u mei saiʻia ʻaupito he meʻa ʻoku tau talanoa ki aí.

Kapau te u lava ʻo pehē ange ki heʻeku kau ngāué, ki he niʻhi fakafoʻituitui ʻi heʻeku kau ngāué, ki he kau tokoni pulé, “Tokoni mai ke u ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ou faí,” ʻo fakatatau ki ha founga ngāue, “mo tokoni mai ke u ʻilo e meʻa ke u fai ke toe lelei ange aí.” ʻOku ou fie hoko ai ko e taki lelei taha te u lava ʻo aʻusiá, pea ko e founga pē taha ke fakahoko ai iá kapau ʻoku ou ʻilo e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí, tuʻunga ʻoku fie maʻu ke u aʻusiá, pea mo e meʻa te u lava ʻo fai ke aʻusia ai iá. ʻOku kātoi e meʻa kotoa pē kuo tau talanoa ki aí ʻi he ʻuhinga, ke tau tokoni ki ha toʻu tupu toko lahi ange, ke maʻu ʻe he kakai lalahi kei talavoú ha aʻusia lelei pea ʻe ʻaonga foki ia ki heʻeku aʻusia fakatakí.

Brother Webb:ʻOku mahuʻinga ke tau fakatokangaʻi ʻe vave pē hano fakahoko ha niʻihi ʻo e ngaahi liliu ko ʻení, ʻi he ngaahi māhina ka hokó, pea ʻe fuoloa ange ha niʻihi.

Mālō ʻaupito. Sai, kimuʻa pea tau fakaʻosi e konga ko ʻeni ʻo e fakamafolá, ʻoku ou fie lea pē fekauʻaki mo ha meʻa ʻe taha kau ki he liliú ʻi hono fakalukufuá. ʻE lava ke tau fokotuʻu e ngaahi polokalama foʻou mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa pē ʻi he māmaní, ka he ʻikai fuʻu mahuʻinga ha meʻa ai, pea he ʻikai ola lelei ha meʻa kae ʻoua kuo tau uouangataha, kae ʻoua kuo tau fakafenāpasi ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní. ʻE fie maʻu ke fakahoko ʻaki hotau tūkuingatá. ʻE fie maʻu ke tau tuku ke tataki ʻe he ʻOtuá ʻetau moʻuí. ʻE fie maʻu ke tau loto vilitaki ke tali lelei ʻa e liliú. Ke maʻu ʻa e mālohi ke liliu ʻa e ngaahi moʻuí, kuo pau ke tau akoʻi mo fakamoʻoni mei ha ngaahi loto ʻoku liliu.

Fakatauange ke tau uouangataha ʻi hotau ngaahi lotó ʻi heʻetau kau kakato ki he ngāue ʻa Kalaisí. Fakatauange ke tau falala kakato ange kiate Ia. ʻI heʻetau fai iá, te tau lava ai ʻo fakafenāpasi ki ha ngaahi liliu pē ʻe ala hoko mai. ʻE tokoni mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau sio mo liliu e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke liliu ʻi heʻetau moʻui fakataautahá pea ʻi heʻetau faiakó. Pea te tau aʻusia maʻatautolu pē, ko hotau ʻOtuá ko ha ʻOtua ʻo e ngaahi mana. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai Russell M. Nelson, “Lea Fakafeʻiloakí,” Liahona, Nōvema 2018, 6–8.

  2. Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí: Ko ha Tohi Tuʻutuʻuni maʻá e Kau Faiako mo e Kau Taki ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú2012), 20

  3. Kim B. Clark, “Encircled about with Firelea naʻe fakahoko ʻi he Fakamafolalea Fakasatelaite ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú, ʻAokosi 4, 2015), ChurchofJesusChrist.org

Paaki