Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Ko ha Tukufakaholo ʻo e Liliú ʻi he CES


Ko ha Tukufakaholo ʻo e Liliú ʻi he CES

Fakamafola Ako Fakataʻu ʻa e S&I ki he 2021

Tūsite, 19 Sānuali, 2021

ʻOku ou houngaʻia ʻiate kimoutolu pea ʻoku ou fiefia ke tau kau fakataha he ʻahó ni. ʻOku ou fakamālō kia Chad mo ʻene timi talēnitiʻia mo ngāue mateakí ʻi heʻenau ngāue faivelenga ke tokoni ʻi he ngāue ko ʻeni ʻa e ʻEikí. Ko ha tāpuaki ia ke tau kau fakataha mo Sisitā Jean B. Bingham ʻi he ʻahó ni, pea ʻoku ou fakatuʻamelie atu ki heʻene pōpoakí. Ko ha taki ivi mālohi mo ueʻi fakalaumālie ia pea ʻoku tau houngaʻia ʻokú ne ngāue ʻi he Poate Ako ʻa e Siasí.

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi liliu mahuʻinga ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú (S&I), kuó u fakakaukauloto foki ki he ngaahi liliu talu mei muʻa ʻi he hisitōlia ʻo e akó ʻi he Siasí. ʻI he ʻaho atú, ne u kamata fakahoa ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he ako ʻa e Siasí mo hoku hisitōlia fakafāmilí. Naʻe ului ʻa e ongomātuʻa ʻeku faʻeé ki he Siasí ʻi Suisalani ʻi heʻena kei taautahá, pea ko e tafaʻaki ko ia ʻo hoku fāmilí, ko ʻeku faʻeé ʻa e fuofua tokotaha ʻi homau fāmilí ke kau ʻi he ako ʻa e Siasí. Naʻe mēmipa ha niʻihi ʻo e ngaahi kui ʻeku tamaí ʻi he Siasí, ʻi he konga kimuʻa ʻo e kuonga fakakosipelí. Tuku ke u vahevahe atu ha fakamatala mahuʻinga kau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi kui ko iá mo lave foki ki he ngaahi ngāue ʻa e ako ʻa e Siasí lolotonga e taimi ko iá. Te mou fakatokangaʻi ha ngaahi liliu ʻi he fakalau ʻa e taʻú—ko honau niʻihi ko ha liliu lalahi.

Naʻe kei finemui ʻeku kui-fefine-hono-tolu ko Sela Sēini ʻAniselá, ʻi he taimi ne nofo ai hono fāmilí ʻi Ketilani, Mīsuli, mo Nāvuú. Naʻá ne tūʻuta ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he 1848, ʻi heʻene kei taʻu 14, pea naʻá ne ako ʻi ha ako fakapuleʻanga ne ʻi he ngaahi feituʻu ko iá.

Naʻe nofo ʻa Sāvisi Soanisoni, ʻa ia ne mali kimui ange mo Selá, ʻi Nāvū ʻi heʻene kei taʻu hongofulu tupú. ʻOku pau ko e hā pē ha faʻahinga ako naʻá ne aʻusia, naʻe ʻi ha taha ia ʻo e ngaahi akoʻanga ʻi he koló. Hili e mavahe ʻa e Kāingalotú mei Nāvū ʻo fakataumuʻa ki he fakahihifó, naʻá ne hū ko ha mēmipa ʻo e Kongakau Māmongá ʻi hono taʻu 17. ʻI he ngaahi taʻu ne ʻi he toʻu tupú ai pea hoko ʻa Sela mo Sāvisi ko ha kakai lalahi kei talavoú, naʻe fokotuʻu ʻe he Siasí mo ha niʻihi fakafoʻituitui ʻi honau koló ha akoʻanga, ka naʻe ʻikai ha Potungāue Ako ʻa e Siasí ʻo hangē ko e kuonga ní.

Ko e foha ʻo Sela mo Sāvisi ko Laisá, ʻa ʻeku kui tangata hono uá. Naʻá ne tupu hake ʻi ʻIutā pea hū ki he akó ʻi ha kolo naʻe ui ko Hanivila. Naʻe fakatou ngāue ʻaki ʻa e falé ki he lotú mo e akó. Naʻe hū ʻa Sālote ʻa ia naʻe mali mo Laisá, ki ha ʻapiako ofi mai ʻi he Kolo Fotí ʻi ha kiʻi fale maka siʻisiʻi. Ko ha niʻihi taʻu hongofulu tupu ia ʻi he konga kimui ʻo e 1870 tupú mo e konga kimuʻa ʻo e 1880 tupú, ko ha ngaahi taʻu siʻi ia kimuʻa pea fakaava ʻe he Siasí ʻa e lahi taha ʻo hono ngaahi akoʻangá. ʻI he fakaʻau ke lahi ange e ngaahi ʻapiako ʻi he koló naʻe hoko ko ha ngaahi ʻapiako fakapuleʻanga ʻi he 1880 tupú, naʻe ʻikai ngofua ke akoʻi ʻi he ngaahi akó ni ʻa e lēsoni fakalotú. Naʻe tupunga heni hano fakalahi ʻo e ngaahi akoʻanga naʻe fakalele ʻe he Siasí hili e ʻosi e ako ʻa Laisa mo Sāloté.

Naʻe tuku mai ʻe Laisa ha tohi ʻo ʻene kole mali kia Sāloté, ʻa ia naʻá ne ui ko Lotí: Naʻá ne pehē:

“Ko e fuofua taimi ne u sio ai kia Lotí, naʻá ne fakaʻuli ʻi ha saliote fakamāketi. Naʻe fakalele ʻe heʻene tamaí ha falekoloa ʻi muʻa ʻi honau ʻapí. Naʻá ne hangē ha matalaʻi ʻakau teisí. Ne u fetaulaki mo ia kimui ʻi ha hulohula, peá ma teiti ʻo siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe tahá, peá u kole ange ke ma mali. Naʻá ne pehē, ‘ʻOku ʻikai te ke saiʻia ʻia au.’ Ne u pehē ange, ‘ʻOku ou saiʻia ʻia koe.’ Ne ma fakamaʻu teu ke ma mali ʻi ha māhina ʻe tolu.”1

ʻOku ou tui ne ʻikai hoko ʻa Laisa ko ha tokotaha faʻu e lea ki he ngaahi faiva ki he faikaumeʻá, ka naʻe mali mo Sālote, pea ʻi ai ʻena fānau ʻe toko 12.

Ko e taha ʻo e fānau ʻe toko 12 ko iá ko ʻAlifalesa—ʻa ia naʻe ui ko “ʻAli”—ko ʻeku kui tangatá ia pea naʻá ne hū ki he Kolisi Pilikihami ʻIongi ʻi Lōkeni, ʻIutaá. Naʻe hū foki mo ʻeku kui naʻe ui ko Pelanisaá ki he Kolisi Pilikihami ʻIongí, ʻa ia ko ha taha ʻo e ngaahi akoʻanga ʻa e Siasí. ʻI he taimi ne na hū ai ki aí, naʻe hangē ia ʻoku fakatahaʻi ʻa e ʻapiako māʻolungá mo e kolisi lotolotó. ʻI he ngaahi akoʻanga ko ʻení, naʻe akoʻi ki he kau akó ʻa e ngaahi lēsoni fakaʻatamaí mo e lēsoni fakalotú pea naʻe lahi mo ha ngaahi ʻekitivitī kehekehe. Naʻe vaʻinga ʻeku kui tangatá ʻi he timi peisipoló mo e pasiketipoló, pea naʻe puna-ʻakau ʻeku kui fefiné.

Naʻe kamata ʻa e fuofua seminelí ʻi Sōleki Siti ʻi he 1912, pea mei ai, ne kamata ke movete ʻa e polokalamá ki he ngaahi kolo kehé. ʻI he kamata ke hā mai ʻoku fakahoko ʻe he seminelí ha fakavaʻe fakalotu lelei ki he kau ako ʻoku nau hū ki he ngaahi ako ʻa e puleʻangá, naʻe fili leva ʻa e Siasí ke mavahe mei he lahi taha ʻo e ngaahi akoʻanga ko ʻení, kau ai ʻa e Kolisi Pilikihami ʻIongi. Naʻe tupu mei heni ʻa e hū ʻa e toʻu tangata hoko ʻi hoku fāmilí ki he ngaahi ako puleʻangá mo e seminelí.

Ko e taha ʻo e ngaahi foha ʻo ʻAli mo Pelanisaá, ʻa ʻeku tamai ko Velé. ʻOkú ne manatua ʻene kau faiako seminelí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Naʻe hū foki mo ʻeku faʻē mo Uinifeletí ki he akoʻanga māʻolungá mo e seminelí pea ʻokú ne manatuʻi foki ʻene kau faiakó.

ʻI he 1926, naʻe kamata ʻa e polokalama ʻInisititiuti Fakalotú ʻi Masikau, ʻAitahō, pea ʻi he 1928, naʻe fokotuʻu ʻa e ʻapiako hono uá ʻi Lōkeni, ʻIutā. Naʻe hū fakatoloua ʻeku ongomātuʻá ʻi he 1940 tupú ki he ʻapiako ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻIutaá ʻi Lōkení. ʻI he taimi ko iá, kuo ʻosi lele lelei ʻa e polokalama ʻinisititiutí ʻi Lōkeni, pea naʻe fuofua fetaulaki ʻeku ongomātuʻá ʻi ha ʻekitivitī naʻe fehokotaki mo e ʻinisititiutí. Naʻá na iku ʻo mali, pea hili ʻena mali ʻi he temipale Lōkeni ʻIutaá, naʻe fakahoko ʻa e fakafiefiaʻi ʻo ʻena malí ʻi he fale ʻinisititiutí.

Naʻá ku tupu hake ʻi Lōkeni, ʻIutā, pea hū ki he ʻapiako māʻolunga mo e semineli tatau mo ʻeku faʻeé. Ko e ʻapiako māʻolunga ko iá naʻe ʻuluaki tuʻu ai e Kolisi Pilikihami ʻIongí. Naʻá ku hū foki ʻi ha kongaʻi taʻu fakaako ʻi Monitiselo, ʻIutā, pea ne u ʻi ha kalasi semineli tatau ai mo ha taʻahine hoihoifua moʻoni naʻá ne siʻi ʻaki ha taʻu ʻe taha ʻiate au. Ko hono hingoá ko Sila. ʻOku kei Sila pē hono hingoá he taimí ni, kae neongo ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi pe naʻe kiʻi laka ange ʻeku ʻevá ʻi heʻeku kui hono ua ko Laisá, ka naʻe iku pē ʻo ne mali mo au.

Naʻá ku semineli ʻi he konga kimui ʻo e 1960 tupú mo e konga kimuʻa ʻo e 1970 tupú. Ko e vahaʻa taimi ʻeni naʻe kamata ai ha fakalahi ʻe niʻihi ki he seminelí mo e ʻinisititiutí ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní. Naʻe ʻi ai ha aʻusia ʻi he ngaahi kalasi semineli hengihengí, pea ʻahiʻahiʻi ʻe ha niʻihi ʻa e ako semineli mei ʻapí, ʻa ia ne malava ai ke fakahoko hono fakalahí ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko ha ngaahi taimi faingataʻa ʻeni kiate kinautolu ʻi he S&I. Ne nau feinga ke fulihi ʻa e ngaahi polokalama naʻe fokotuʻu ʻi he ngaahi feituʻu ne fakaʻatā mai ai ha taimi ki he kalasi seminelí, mo e ngaahi ʻinisititiuti ʻi he ʻū akoʻanga kolisí ki he ngaahi tūkunga kehekehe ʻaupito ʻi he funga ʻo e māmaní. Ne nau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he liliu leá mo e pākí ʻi he ngaahi ʻaho ko iá.

ʻI he taimi ne u ʻi hoku misioná ai ʻi Noaueé ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1970 tupú, naʻe kamata ʻa e seminelí ʻi he taʻu tatau ne u tūʻuta atu aí. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tokoniʻi ha talavou ko Tomu Lui, ʻi heʻene ngaahi lēsoni ako semineli ʻi ʻapí—ko ha meʻa kuo teʻeki ke u mātā kimuʻa. Ko e fuofua taimi ia ne u fakatokangaʻi ai ʻa e seminelí ko ha meʻa makehe mei ha kalasi pē ʻi ha ʻaho ako naʻe fakahoko ʻi he fale hanga ki he ʻapiakó.

Te u foki mai leva mei heʻeku ngaahi kuí ki homa hakó. Naʻe kau atu ʻema fānaú ki he seminelí ʻi he polokalama ako houa taha ne fakaʻatā mei he akó, tukukehe ha niʻihi ʻo ʻema fānaú ne nau semineli hengihengi lolotonga ʻemau ngāue ʻi Silé. Kuo liliu ʻa e naunau fakalēsoní talu mei heʻeku kau atu mo Sila ki he seminelí. Naʻá ku hoko ko ha faiako semineli kei siʻi ʻi he taimi naʻe kamataʻi mai ai hono akoʻi fakahokohoko ʻo e folofolá. Naʻe ʻi ai ha ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi ʻi hono fakakaukauʻi e founga lelei taha ke faiako ai ʻi he founga ko ʻení. Naʻe ʻikai ko ha liliu faingofua ia. Ka ne hoko e ngaahi olá ko e meʻa pē ia ne fie maʻu ki he toʻu tangata naʻe akoʻí. Ne nau maheni ange mo e folofolá, pea ʻi heʻene peheé, naʻe tākiekina fakanatula ange kinautolu ʻe he folofolá pea tupulaki ha falala kiate kinautolu. ʻOku ʻi ai ha ngaahi hiki tepi heni ʻo ʻeku ongomātuʻá ʻi he ngaahi taʻu kimuʻa pea na mālōloó, mo e talanoa ʻeku faʻeé ki he faikehekehe naʻá ne fakatokangaʻí.

Fakafanongo kiate ia.

“Naʻe ʻikai akoʻi kimautolu ʻi he seminelí ʻo meimei hangē ko e fānaú he taimi ní, pea naʻe ʻikai ke anga ki hono lau ʻo e folofolá ʻi he founga ʻoku nau lau ai he taimi ní. Naʻe ʻi ai ha fanga kiʻi tohi ʻeku faʻeé—Ngaahi Fananga mei he Folofolá—pea naʻá ne lau ia. Ka ʻoku ʻikai ke u manatuʻi haʻamau lau ʻa e folofolá. Mahalo ʻoku maʻu ʻe heʻetau fānaú mo e makapuná ha fakamoʻoni mālohi ange koeʻuhí ʻoku mahino lahi ange ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu—Kuo nau kamata lau ia ʻi heʻenau kei taʻu siʻi angé, pea ʻoku nau lau fakamaatoato ʻa e folofolá. Pea ʻoku ou tui kuo tānaki atu ai ha mālohi kiate kinautolu.”2

Kuo taʻu feʻunga ha niʻihi ʻo hoku makapuná ki he seminelí pea matuʻotuʻa feʻunga e niʻihi lalahi angé ki he ʻinisititiutí. ʻOku nau kei mātā pē ha ngaahi liliu kehe ʻi he S&I, hangē ko hono fakafenāpasi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻi he seminelí mo ia ʻoku akoʻi ʻi ʻapi ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Koeʻuhi ko e mahaki fakaʻauha he taimi ní, kuo pau ke tau ako ha ngaahi meʻa lahi ki hono fakahoko ʻetau ngaahi kalasí. ʻOku ou poupou atu kiate kimoutolu kotoa ʻi heʻetau fai ha ngaahi liliu ʻe feʻunga “ki he ngaahi tuʻunga kehekehe” ʻo e toʻu tupu kei tupu haké.3 ʻOku ou toe poupou lahi ʻaupito koeʻuhí ʻoku kau hoku makapuná ʻi he toʻu tupu kei tupu hake ko iá.

ʻOku faʻa faingataʻa ke fai ha ngaahi liliu mahuʻinga. Taimi ʻe niʻihi ʻoku mahino ʻa e halá, ka ʻe ala faingataʻa hono fakahokó. Fakakaukau ki he ngaahi foha ʻo Mōsaiá. Naʻe ʻi ai hanau taumuʻa mahino ke “fakahā ʻa e fakamoʻuí ki he kakai fulipē”4 pea “ʻamanaki ke [nau] lava ʻapē ʻo fakamoʻui ʻa e laumālie … [ʻe] niʻihi.”5 ʻOku faingofua ke tokanga taha pē ki heʻenau lavameʻa fakaofó pea ngalo ʻa hono faingataʻá. Ne nau feinga he tafaʻaki kotoa pē. Ne nau feinga ʻi he taʻu ʻe 14 pea naʻe kau ʻi heʻenau ngaahi aʻusiá ʻa e faingataʻaʻia ʻi he ngaahi faingataʻa kotoa pē; akoʻi ʻi he halá, ngaahi ʻapí, ngaahi temipalé, ngaahi fale lotú; mo hono tuli ki tuʻa, manukiʻi, ʻanuhi, sipiʻi, tolomakaʻi, haʻi, pea fakahū ki he fale fakapōpulá.6 Ka naʻa nau vilitaki atu, tauhi maʻu ʻenau tokangá, mo maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ke fakahoko honau misioná.

Ne u toe lau kimuí ni ʻa e ngaahi aʻusia ʻi he kei ʻEletā ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi heʻene ʻi ʻIulopé—tautefito ʻi he Fakahahake ʻo ʻIulopé, ʻi heʻene fatongia ʻaki ʻa e tafaʻaki ko ia ʻo e māmaní mei he 1985 ki he 1990. Naʻá ne ngāue ʻi he taimi ko iá ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he 1985, ʻi he taimi naʻá ne tokangaʻi ai ʻa ʻIulope mo ʻAfiliká, naʻá ne maʻu ha ngāue mahuʻinga ke fakaava ha ngaahi puleʻanga ʻi he Fakahahake ʻo ʻIulopé (ʻa ia ne nau kei ʻi he malumalu ʻo e kominiusí) ki hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí.7 Naʻe ʻoange ʻa e ngāue ko ʻení ʻi he taʻu ʻe fā kimuʻa pea holofa e ʻĀ ʻo Pealiní, pea taʻu ʻe ono kimuʻa pea ʻosi ʻaupito ʻa e Sovieti ʻIunioní.

Naʻe mahino e taumuʻa ʻa ʻEletā Nalesoní, ka naʻe faingataʻa ʻaupito ʻa e ngāué. Naʻe ʻikai fakavaivai ʻene tokanga ki he ngāue makehe ko ʻení. Naʻá ne ʻaʻahi ki he feituʻu naʻe hoko ko e “USSR kimuʻá tuʻo uofulu mā fitu pea … ki he ngaahi fonua fakahahaké ʻi ha ngaahi taimi lahi.”8 ʻI he tohi ʻa Seli Tiú, Insights from a Prophet’s Life: Russell M. Nelson (Ngaahi fakakaukau mei he Moʻui ʻa ha Palōfita: Lāsolo M. Nalesoni),naʻá ne fakamatalaʻi ʻene ngāué ʻi he foungá ni:

“Naʻe teʻeki ʻohofi ia pe ʻikai faʻa talitali lelei. Naʻe ʻikai faʻa ʻoange ʻe ha kau taki puleʻanga lahi ha faingamālie maʻa ha tangata ʻokú ne fakahaaʻi ʻene tui ki he ʻOtuá. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ne fakafeʻātungiaʻi ai ia ʻi heʻene ngaahi feingá pea mo tokonia foki; ngaohi kovia ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi pea ngaohi lelei ʻi he niʻihi; fakatotoloʻi ʻe ha polisi fakapulipuli pea fakafeʻiloaki kimui ko ha kaungāmeʻa ʻe ha kau ngāue fakapuleʻanga ne nau ʻiloʻi ia; pea ngaohi hangē ʻoku ngali kehé ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi lolotonga iá ʻoku fekumi ki ai ha niʻihi ki ha tokoni fakaefaitoʻo. Naʻe ngali taʻeʻaonga ʻaupito ha ngaahi feinga ʻe niʻihi, ka ʻi he ngaahi feinga ʻe niʻihi, ne fakaava ha ngaahi matapā naʻe ʻikai te ne ʻamanaki pe palani ki ai.”9

Hili e liliu e ngāue ʻa ʻEletā Nalesoní mei ʻIulopé, naʻá ne ʻalu mo ʻEletā ʻOakesi—ʻa ia naʻá ne hoko atu e ngāué—ʻo lipooti ki he Palesiteni ʻo e Siasí, Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni, kuo fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he fonua kotoa pē ʻi he Fakahahake ʻo ʻIulopé.10 Naʻe toe fakamatalaʻi lahi ange ʻe Sisitā Tiu ʻa e aʻusia ʻa Palesiteni Nalesoní:

“ʻI hono ʻeke kimui pe ko e hā e meʻa naʻá ne ako mei heʻene ngāue ke fakaava ʻa e ngaahi fonua ʻi he Fakahahake ʻo ʻIulopé ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, tautefito ki he lahi ʻo e ngaahi meʻa ne taʻofi mo kamataʻí, ngaahi fakataha ne ʻikai hokó, ngaahi fehālakí mo e lavameʻá, naʻe tali ange ʻe ʻEletā Nalesoni: ʻʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ki he ngāué. Naʻe mei lava ke pehē ʻe he Tamai Hēvaní kia Mōsese, “Ta fetaulaki ki lotomālie.” Ka naʻe pau ke fononga ʻa Mōsese ki he tumuʻaki ʻo e Moʻuinga Sainaí. Naʻá ne fie maʻu ʻa e ngāué meia Mōsese mo Sōsiua mo Siosefa Sāmita mo e kotoa ʻo e hokohoko mai e Kau Palesiteni ʻo e Siasí. … ʻOku mou loto ke fakahoko ha ngaahi meʻa faingataʻa ʻaupito? ʻI hoʻo fakahaaʻi ʻokú ke loto ke fakahoko ho fatongiá, te Ne tokoniʻi koe.”11

Naʻe tokoni e ngaahi ngāue ʻa ʻEletā Nalesoní ki he liliu lahi naʻe iku ai ki hono fakaaʻu ʻo e ongoongoleleí ki he lauimiliona ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻOku fie maʻu ha ngāue mālohi ke hoko ha ngaahi mana. Ko e ngaahi mana ʻoku tau feinga ki aí ʻe fie maʻu ki ai ha ngāue lahi ʻi hotau tafaʻakí.

Taimi ʻe niʻihi ʻe fie maʻu ha taimi lahi ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi ola kakato ʻo ʻetau ngāue vilitaki mālohi ko ia ki he ngaahi liliu mahuʻingá. ʻI he tūkunga ʻe niʻihi, mahalo he ʻikai ke tau mātā hono utu ʻo e fua ʻo ʻetau ngaahi ngāue fakataha mo mālohi ʻa e ʻEikí. Ka ʻoku mahuʻinga ʻetau fakalakalaká, pea ʻe lava ke tau faifeinga ke fakahoko ʻa e ngaahi liliu te ne tāpuekina e moʻui ʻo kinautolu ʻoku tau tokoniʻí. ʻOkú ne fakatoka foki ʻa e fakavaʻe maʻá e toʻu tangata kei tupu haké—ʻa hotau makapuna uá. ʻOku teʻeki ai haʻama makapuna ua mo Sila, ka ʻe vavé ni pē haʻanau tūʻuta ki māmani, pea ʻe vave pē haʻanau kau atu ki hoʻomou ngaahi kalasí.

ʻOku mahino ʻa ʻetau taumuʻa ʻi he S&I—kuo teʻeki ke liliu. ʻOku tau kei feinga pē ke tāpuekina e kakai kei talavoú ni mo tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu e “mahino pea falala ki he ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, fakafeʻungaʻi kinautolu ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, pea teuteuʻi kinautolu, honau ngaahi fāmilí, mo e niʻihi kehé ki he moʻui taʻengata mo ʻenau Tamai Hēvaní.”12 Koeʻuhi ko ʻetau ngāue ke lavaʻi ʻa e taumuʻa ko iá, ʻoku tau talitali lelei ai ʻa e ngaahi liliú ki heʻetau ngaahi polokalamá, ke fakaleleiʻi ʻa hono vahevahe atú, ke fakatupulaki ʻa e ʻinisititiutí, pea ke fakalakalaka ʻa e ngaahi feinga kehé. Koeʻuhi ko ʻetau ʻofa he niʻihi kei talavou ko ʻení, ʻoku tau loto ai ke ngāue faivelenga, ʻahiʻahiʻi ha ngaahi meʻa foʻou, pea kolea ʻa e fakahinohino mo e mālohi ʻa e ʻEikí ki heʻetau ngaahi ngāué.

ʻI hoʻomou feinga ke tāpuekina e moʻui ʻa e toʻu tupu kei tupu haké, fakatauange ke tāpuekina foki kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku mou fehangahangai fakataautaha mo iá. ʻOku ou ʻofa atu mo fakamoʻoni ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Na moʻui.

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Rais A. Johnson, The Story of Rais A. Johnson, an autobiographical account.

  2. Winifred A. Johnson, audio recording, Feb. 19, 2001.

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:15

  4. Mōsaia 28:3

  5. ʻAlamā 26:26.

  6. Vakai ʻAlamā 26:28–29.

  7. See Sheri Dew, Insights from a Prophet’s Life: Russell M. Nelson (2019), 140.

  8. Dew, Insights from a Prophet’s Life, 157.

  9. Dew, Insights from a Prophet’s Life, 153.

  10. See Dew, Insights from a Prophet’s Life, 158.

  11. Dew, Insights from a Prophet’s Life, 157–58.

  12. Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí: Ko ha Tohi Tuʻutuʻuni maʻá e Kau Faiako mo e Kau Taki ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú (2012), x

Paaki