Navidagua Devocional-kuéra
Peteĩ Tupã Don: oje’aceptáva térã ojerrechasáva


Peteĩ Tupã Don: oje’aceptáva térã ojerrechasáva

Iporãite piko pe música ha hermana Eubank mensaje! ¡Hechapyrãite ningo pe redención ko’ẽ! Ha gueno, diciembre oĩma ko’ápe. Pe aire ho’ysã ha ho’áma nieve. Hetape ĝuarã, péva he’ise Navidad iñaĝuimaha, Ha katu chéve ĝuarã ndaupévai ojapóva pe Navidad.

Opa che añokuéra ko yvy’apére, umi ára puku ha hakúva o’anuncia Navidad oĝuahẽmaha. Upéva ha’e, porque Diciembre-pe verano Australia-pe. Ha Afrika Occidental-pe, che rembireko ha che roikohaguépe umi cinco año paha, akointe haku.

Upéichagui diciembre típicamente ogueru ára playa-pe, surf ha dia de campo. Navidad-pe, ore rógape oñehetũ mango ryakuã ha puka ryapu, Ha katu pe Navidad espíritu ha’e el mismo opa tendápe. Taha’e Sidney, Salt Lake terã Sierra Leona-pe; taha’e Nuku’alofa, Terranova térã Nigeria-pe, ñande Salvador nacimiento oinspira hentekuérape ojapo haĝua iporãva.

Opa rupi, hentekuéra ointercambia regalokuéra, ovisita hapichakuérape ha ojapo mba’e porã ocelebra haĝua pe Navidad espíritu. Ore angirũnguéra Samoa-pe oguereko peteĩ tradición, ára Navidad rire, omoĩ hikuái tembi’u ha golosina caja-pe ha ome’ẽ umi familia oikotevẽvévape, ndaha’éi ibarrio-pe añónte, ha katu opa icomunidad-pe. Oguereko avei hikuái peteĩ huerta, ha hetave oipo’óva chugui ome’ẽ umi oikotevẽvape.

Peteĩ che angirũ ahayhuetévape Senegal-gua he’i chéve itava natal-pe, Costa de Marfil, cada Navidad víspera-pe, oñeme’ẽ rangue regalo, hentekuéra ogueraha ijoavy ndojerresolveiva’ekue iliderkuérape, Ohasáva upe ára oñeha’ãvo orresolve umi joavy familia apytépe. Umi hénte oipota Navidad aja toĩ py’aguapy ha armonía cada ógape upe távape, ocelebra haguére Cristo nacimiento, onaceva’ekue ogueru haĝuaite py’aguapy ko mundo-pe.

Oñepyrũvo ko año, rojotopa peteĩ mitãkuña misionera, hermana Jeanne Ingabire, Ruanda-gua, oservíva peteĩ misión Liberia-pe. Omombe’u chéve pe historia desagarradora impacto oguerekova’ekue hi’ári pe genocidio oiko’akue Ruanda-pe 1994-pe. Itúva ha’ékuri tribu Hutu-gua, ohayhu’ỹetéva tribu tutsi-gua miembrokuérape. Ha katu isy ha’ékuri tribu tutsi-gua. Osalva haĝua hembireko ha cuatro itajyrakuérape, pe túva py’aguasu oñomi ifamiliape peteĩ tenda mombyrýpe, ha ohojey ha’eño pe távape. Hembireko ha itajyrakuéra araka’eve ndohechajeyi chupe ha oñeha’ã hikuái osobrevivi haĝua. Ipahápe nueve año rire ojevy jey hikuái itávape oparticipa haĝua peteĩ reunión reconciliación-rã ojapóva pe gobierno, ha upépe oñentera hikuái iména ha túva ojejuka hague oho jeývo pe távape. Upevére, manera ojeguerovia’ỹvape, pe hermana Ingabire sy ha imembykuñakuéra operdona umi ojukava’ekuépe iména ha túvape.

Upe époka ikatuhápe Jose Smith oñeconsumi pochy reheve, oñemoĩvo ka’iráĩme inocentemente pe Liberty-pe heta mese aja Navidad épokape 1838-pe, Ñandejára orrevela pe Sección 121 Doctrinas y Convenios-gua. Upe revelación-pe, Ñandejára oipytyvõ José-pe ogueropu’aka haĝua umi temiandu frustración rehegua ojehechakuaava upe sección ñepyrũháme, ha ombo’e Profeta-pe py’aporã, longanimidad, mansedumbre ha mborayhu añete ha’e cualidades cristianas tekotevẽva discipulado-pe ĝuarã.

Chéve ĝuarã, Navidad oñongatu mandu’a familia rehegua hepyetéva. Upevére, ndaopavavéi umi mandu’a iporã. Che mitãrõguare, chemandu’a arrecibi hague che rúgui peteĩ autito de carrera hovy ahayhuetéva. Ore ha’ékuri familia irrecurso pokãva, ha chegustaiterei upe regalo. Upevére, peteĩ ára, chepochyetereígui vyroreire, amombo pe autito de juguete peteĩ ka’avo gotyo okakuaáva tápia ykére. Pya’e añe’arrepenti, ndaha’éi amombohaguérente pe juguete, ha katu añandugui upéva omoha’anga peteĩ rrechaso che ru mborayhu jehechauka rehe. Aheka ha ahekáva, ha katu rei. Oĝuahẽvo invierno ha upe ka’avo rogue ho’apa, aheka jey, ha katu rei. Añandu gueteri pe ñembyasy aofende hague che rúpe; Hasy gueteri.

Aguerovia kóva ojoguaha rrechaso sapy’ante jajapóva ñande Ru mborayhúpe ha umi don ome’ẽva ñandévepe, pe tuichavéva ha’éva ombou hague Ita’ýrape ohasa’asy ha o’expia haĝua ñande rehe. ¡Mba’e tragedia jarrechasárõ Isacrifisio expiatorio térã umi Iñevangelio konvénio ha ordenanzakuéra!

¡Iporãiténe ha’éramo ñande umi oñeha’ã memévaicha ohechauka haĝua imborayhu hapichakuérare! Nda’aréi, heta omba’apo oipytyvõ haĝua umi oikovape la Florida ha Carolinakuérape ohasáva tormenta devastadora rupi térã oho oipytyvõ umi ohasa’asývape upeicha avei ko mundo jerére.

25 de Diciembre 1974-pe, pe Australia Territorio Norte capital oñehundi. Upe Navidad ára ñepyrũháme, ciclón Tracy ohupyty ciudad de Darwin-pe. Heta omano, ha hetave población Darwin-gua opyta hóga’ỹre. Umi foto devastación oikoramóvagui Florida-pe orefleha oikova’ekue Darwin-pe. Ha katu pe espíritu navideño oconquista pe desesperanza-pe. Ojerrecibi donación opa tendágui Australia-pe, ha heta hénte oheja opa mba’e ha oho Darwin-pe oipytyvõ haĝua oñemopu’ã jey haĝua upe táva.

Ojapo heta año, ore membykuña ypykue oguerekorõguare dos años, opẽ hetyma justo Navidad mboyve ha ohasa heta semana hospital-pe orrecibívo terapia. Peteĩ familia pe barrio-gua oguerekóva dificultad económica oho ovisita chupe pe Navidad árape. Peteĩ teĩ umi ta’yrakuéra ogueraha peteĩ regalo favorito orrecibiva’ekue upe pyharevépe, ome’ẽ haĝua ore membykuñame regalo-icha chuguikuéra. Che rembireko, Kay, ha che roñohẽ tesay pe py’aporã kyrỹi ha sincero oguerekóva umi mitã ha ituvakuéra rehe.

Upéva ha’e pe Navidad espíritu añetéva: hentekuéra oipytyvõva hapichakuérape. Ipahápe, pe Salvador legado iñimportantevéva ha’e oministra hague peteĩ teĨme. Upe principio ha’e pe ojagarra ha o’aplikáva Itupaogua miembrokuéra Africa-pe, ha ha’e pe oñeikotevẽva ñandehegui ko’ápe.

Presidente M. Russell Ballard he’i Expiación ha’eha pe acto supremo ñande Salvador ojapóva peteĩ teĩ ñanderehe. Ko’ãva ha’e iñe’ẽ:

“Añetehápe ñantenderõ pe Expiasión ha valor aguerekóva opa ánga, jaháne jahekávo…opavave Tupã ta’ýra térã tajýra ojedescarriava’ekue; Ñaipytyvõne oikuaa haĝua hikuái mborayhu oguerekóva Cristo hesekuéra; Jajapóne opa ikatumíva ñaipytyvõ haĝua chupekuéra orrecibi haĝua umi Evangelio ordenanza salvadora.

“Añetehápe, Cristo expiación ha’erõ iñimportanevéva umi barrio ha rama-gua liderkuéra akãme, ndojehejamo’ãi ñeñangareko’ỹre umi miembro pyahu ni umi oje’activaramo jeývape…

“…pe Expiación ironia ha’e ha’eha infinita ha eterna, ha jepe upéicha oje’aplika de forma individual, peteĩ teĩme a la vez…

“Hermano ha hermanakuéra, ani araka’eve pesubestima pe peteĩ persona ovaléva”1

¿Ndahechapyrãichénepa opavave jaseguirõ upe momarandu ha avei ñande profeta, presidente Russell M. Nelson mba’éva, javiviva’erãha umi mokõi mandamiento guasu peteĩ manera ijyvateve ha imarangatuvéva? Ha pedudarõ ikatuha pejapo, penemandu’a upéramo ko adagio africano rehe: “Repensarõ nemichĩetereiha rejapo haĝua peteĨ diferencia, péicharamo nderehasaiva’ekue peteĩ pyhare peteĩ mosquito ndive”.

Natekotevẽi jaha Tierra Santa-pe jajapo haĝua peteĩ diferencia tã ñañemo’aĝuive haĝua ñande Salvador rehe. Navidad ha’e époka ñañecentra haĝua umi regalo ñame’ẽtavape pe Salvador-pe jahayhúvo ha ñaipytyvõ memévo ñande rapichakuérape. Upéicha, Belén namombyrymo’ãi maavévape ĝuarã. Odepende ñande rehe jajapo Cristo-pe parte ñande rekovépe: ja’acepta umi don Ha’e ome’ẽva ñandéve ha ñame’ẽ Chupe pe ñane korasõ don. Ahayhu Chupe, ha atestifika Imborayhu ijapyra’ỹvagui opavave ñande rehe, Jesucristo rérape. Amén

Notakuéra

  1. M. Russell Ballard, “La Expiación y el valor de un alma”, Liahona, mayo de 2004, págs. 86–87

Toñeimprimi